Izvor i foto: Turizmoteka

Autor: Davor Njirić

 Uvod

S obzirom da su nejasne odredbe o načinu/modelu korištenju plaža, u prijedlogu novog Zakona, izazvale veliko zanimanje u stručnim krugovima i najširoj javnosti, te burnu raspravu u Hrvatskom saboru želim doprinijeti promišljanju kako se one mogu propisati jasno i da model njihovog korištenja bude logičan i prihvatljiv svim interesnim skupinama: građanima, turistima općenito, te gostima hotela i kampova. Naime, u traženju prikladnog/optimalnog modela treba imati na umu da je mogućnost kupanja i drugih oblika rekreacije uz more važan dio društvenog standarda građana, ali i važan dio turističke ponude.

U nastavku slijedi prijedlog kako se može postići kompromis između potrebe za rekreacijom građana i potrebe za razvojem kvalitetnog turizma, da svi budu zadovoljni.

Model/način korištenja plaža i kupališta
• Plaže i gole stijene su morska obala, odnosno pomorsko dobro.
• Pomorsko dobro na morskoj obali služi općoj uporabi za kupanje (građana i turista) na plažama i kupalištima (na stjenovitoj obali), sportski ribolov i druge oblike rekreacije uz more.
• Iznimno, pomorsko dobro na morskoj obali može se potpuno ili djelomično isključiti iz opće uporabe u svrhu posebne uporabe:
1. za izgradnju objekata specifičnih gospodarskih djelatnosti koje se mogu obavljati samo u neposrednoj blizini mora: a) brodogradilišta, b) luka nautičkog turizma, c) navoza servisa sportskih plovila, te objekata d) marikulture, e) ribarstva itd.
2. za izgradnju objekata infrastrukture pomorskog prometa: a) luka, b) pristaništa, c) sportskih lučica, d) komunalnih lučica itd.
3. za razvoj kvalitetne i raznovrsne turističke ponude i ponude zdravstvenih usluga rehabilitacije i preventive, odnosno uređenje plaža i kupališta koja nemaju potrebnu infrastrukturu i prateće sadržaje (ugostiteljske, sportske i sl.) na pomorskom dobru (da bi bili funkcionalna cjelina), nego izvan njega na prostoru u vlasništvu hotela i kampova, te zdravstvenih ustanova (za rehabilitaciju) i dječjih odmarališta.

Razvrstavanje plaža i kupališta

• Plaže su pojas morske obale na kojemu je nekonsolidiran materijal: pijesak, šljunak ili su žali, a koji je prikladan za kupanje i druge oblike rekreacije uz more.
• Kupališta su pojas morske obale na golim stijenama prikladnim za kupanje i druge oblike rekreacije uz more.
• Plaže se razvrstavaju prema načinu nastanka na prirodne plaže i umjetne plaže.
• Plaže i kupališta se razvrstavaju prema nekoliko kriterija:
a) prema organiziranosti na organizirane plaže i kupališta (kojima se upravlja) i neorganizirane plaže i kupališta (kojima se ne upravlja).
b) prema uređenosti na plaže i kupališta očuvanih prirodnih obilježja (koje ne moraju imati infrastrukturu) i plaže i kupališta s infrastrukturom.
c) prema namjeni na plaže i kupališta opće namjene i plaže i kupališta posebne namjene.

Umjetne plaže

• Umjetne plaže su plaže nastale izgradnjom nasipa na mjestima gdje su gole stijene.
• Izgradnja umjetne plaže mora se planirati prostornim planovima, a građevinska dozvola se mora temeljiti na Studiji utjecaja na okoliš.

Infrastruktura i sadržaji plaže i kupališta

• Infrastruktura plaže i kupališta su: priključci na vodovodnu, elektro i kanalizacijsku mrežu, te sanitarni objekti (građevine) s wc-ima (dalje u tekstu: wc-i) i tuševi.
• Prateći sadržaji plaže i kupališta mogu biti: ugostiteljski objekti (bar, restoran itd.), trgovine, bazeni, zabavni parkovi (na kopnu i moru), sportski objekti itd.
• Infrastruktura i sadržaji plaže i kupališta mogu biti samo na pomorskom dobru ili dijelom na njemu, a dijelom i na javnoj površini ili površini koja pripada ugostiteljskom objektu (hotelu ili kampu), zdravstvenoj ustanovi za rehabilitaciju, dječjem odmaralištu i sl.

Plaže očuvanih prirodnih obilježja
(„Robinzonske plaže“)

• Plaže očuvanih prirodnih obilježja su plaže u prirodnom (zatečenom) stanju.
• One su u pravilu izvan građevinskih područja (zona), mogu se brendirati kao „Robinzonske plaže“.
• One ne moraju, a mogu imati infrastrukturu (priključke ne na vodovodnu, elektro i kanalizacijsku mrežu i tuševe).
• Na njima se ne smiju graditi složene građevine (za koje je potrebna građevinska dozvola) i ne smiju se postavljati gotove prenosive (mobilne) građevine (tipa konteiner - građevine koje nisu čvrsto spojene s tlom) od: pvc-a, aluminija i drugih umjetnih materijala.
• Na njima mogu biti samo jednostavne građevine (za koje nije potrebna građevinska dozvola) od prirodnih materijala (drvo, slama i palmine grane) ili gotove prenosive (mobile) građevine (tipa kučice) od drva.
• Ove građevine se mogu koristiti za ugostiteljske objekte (plaža bar i sl.), skladište ležaljki, suncobrana, sportske opreme i sl..
• Za uređenje sunčališta ne smije se koristiti beton, oni mogu biti samo od prirodnih materijala: pijeska, šljunka, žala, drva ili su uređene livade.
• Za izgradnju potpornih zidova ne smije se koristiti beton, oni mogu biti samo kameni suhozidi.
• Ove plaže moraju imati barem kemijski wc u jednostavnim građevinama od prirodnog materijala.
• Iznimno, one ne moraju imati wc ako (pod uvjetom da) je nositelj dozvole za obavljanje gospodarske djelatnosti ugostitelj koji u neposrednoj blizini (kontaktnoj zoni) ima ugostiteljski objekt (u kojemu wc koriste posjetitelji/korisnici plaže).
• Ovlaštenik dozvole za obavljanje gospodarskih djelatnosti može iznajmljivati ležaljke, suncobrane i sportsku opremu, te pružati manji asortiman ugostiteljskih usluga (hrane i pića) sukladno drugim propisima.

Plaže s infrastrukturom

• Plaže s infrastrukturom su funkcionalne cjeline na obali i pripadajućoj površini mora (u nastavku: akvatoriju).
• One moraju imati priključke na: vodovodnu, elektro i kanalizacijsku mrežu, wc-e i tuševe.
• One mogu imati ugostiteljske, trgovačke, sportske i druge prateće sadržaje (bar, restoran, sportske terene itd.).
• One moraju imati: plutačama obilježen akvatorij, spasilačku službu, signalizaciju (jarbol za zastave) za zabranu kupanja u slučaju opasnosti, informativnu ploču o kakvoći mora za kupanje i opremu za silazak u more osoba smanjene pokretljivosti.

Tipovi plaža s infrastrukturom

• Tipovi plaža s infrastrukturom:
1. gradska/općinska (u nastavku: komunalna plaža)
2. plaža ispred ugostiteljskog objekta (hotela ili kampa)
3. plaža posebne namjene
• Komunalna plaža je plaža koja na pomorskom dobru ili/i na javnoj površini (s kojom čini funkcionalnu cjelinu) ima infrastrukturu: priključke na vodovodnu, elektro i kanalizacijsku mrežu, tuševe i sanitarni objekt s wc-eima.
• Plaža ispred smještajnog objekta (hotela ili kampa) je plaža koja na pomorskom dobru ima jedan dio infrastrukture, a drugi dio infrastrukture i prateći sadržaji: bar, restoran itd. (s kojima čini funkcionalnu cjelinu) su u vlasništvu smještajnog objekta (hotela ili kampa).
• Plaža posebne namjene je plaža namijenjena i opremljena za određene skupine korisnika koji imaju posebne potrebe, odnosno zahtjeve npr.: naturiste/nudiste, korisnike specijalnih bolnica za rehabilitaciju i dječjih odmarališta, ljubitelje pasa itd.

Korištenje plaža i kupališta općenito

• Ulaznice za korištenje plaža i kupališta se ne naplaćuju bez obzira na njihovu vrstu.
• Plaže i kupališta moraju biti dostupne svim posjetiteljima (građanima i turistima) pod jednakim uvjetima, što znači da su im sve njihove površine i sadržaji dostupni.
• Iznimno, plaže i kupališta ispred smještajnih objekata (hotela ili kampa) koja koriste dio njihove infrastrukture (priključke na vodu, struju i kanalizaciju, wc-ei i tuševe) i prateće ugostiteljske sadržaje (bar, restoran itd.) mogu imati dio sunčališta koji koriste samo gosti smještajnog objekta i to: a) gosti koji koriste uslugu smještaja (noćenja), b) dnevni posjetitelji (građani i turisti) koji koriste usluge restorana bara, restorana itd., iznajmljivanja ležaljki i suncobrana i druge usluge.
• Iznimno, plaže i kupališta ispred smještajnih objekata mogu biti dostupne samo njihovim gostima koji koriste uslugu smještaja (noćenja) pod slijedećim uvjetima: a) ako objekt ima 5 zvjezdica, b) ako je plaža ili kupalište izvan naselja (na izdvojenom građevinskom području izvan naselja) ili c) ako to nije najveća ili jedina prirodna plaža u naselju (građevinskom području naselja) ili d) ako je kupalište na stijenama u naselju ili c) ako je investitor izgradio umjetnu plažu u naselju ili izvan naselja.
• Iznimno, plaže posebne namjene mogu biti dostupne samo određenim skupinama korisnika koji imaju posebne potrebe, odnosno zahtjeve: naturistima/nudistima, korisnicima zdravstvenih ustanova (za rehabilitaciju) i dječjih odmarališta, ljubitelja pasa itd.

Plaža posebne namjene

• Plaža posebne namjene je plaža namijenjena i opremljena za određene skupine korisnika, koji imaju posebne potrebe, odnosno zahtjeve.
• Plaže posebne namjene su:
1. naturistička/nudistička plaža (ispred smještajnog objekta, hotela ili kampa)
2. plaža za rehabilitaciju (ispred zdravstvene ustanove za rehabilitaciju)
3. plaža za djecu (ispred dječjeg odmarališta)
4. plaža za pse.

Osnovni uvjeti (standardi) iznajmljivanja ležaljki i suncobrana
na komunalnim plažama i kupalištima

• Komunalne plaže i kupališta u naseljima (građevinskom području naselja) i izvan naselja (na izdvojenom građevinskom području izvan naselja) mogu imati najviše 50 % površine sunčališta na kojima se iznajmljuju ležaljke i suncobrani (tzv. „zona ležaljki“) i najmanje 50% površine sunčališta na kojemu se ne iznajmljuju (tzv. „zona ručnika“).
• Na plažama (ne i kupalištima) ležaljke i suncobrani moraju biti udaljeni od mora najmanje 6 m, a razmak između dva kompleta „2 ležaljke i suncobran“ mora biti najmanje 0,75 m.

Osnovni uvjeti (standardi) iznajmljivanja ležaljki i suncobrana
na plažama i kupalištima ispred smještajnih objekata

• Plaže i kupališta ispred smještajnih objekata (hotela ili kampova) u naseljima i izvan naselja mogu imati najviše 70 % površine sunčališta na kojima se iznajmljuju ležaljke i suncobrani (tzv. „zona ležaljki“), odnosno najmanje 30% površine sunčališta na kojemu se ne iznajmljuju (tzv. „zona ručnika“).
• Na plažama (ne i kupalištima) ležaljke i suncobrani moraju biti udaljeni od mora najmanje 6 m, a razmak između dva kompleta „2 ležaljke i suncobran“ mora biti najmanje 0,75 m.
• Iznimno, to se ne odnosi na plaže i kupališta koja su potpuno ili djelomično isključena iz opće uporabe u svrhu posebne uporabe za razvoj kvalitetne i raznovrsne turističke ponude (hotela i kampova) i ponude usluga rehabilitacije i preventive (ustanova za rehabilitaciju i dječjih odmarališta).

Osnovni uvjeti (standardi) korištenja akvatorija na plažama i kupalištima
• Sve plaže i kupališta mogu koristiti najviše 30 % akvatorija za sidrenje vodenih parkova, odnosno najmanje 70 % akvatorija mora biti slobodno za kupaće (građane i turiste).

Osnovni standardi uređenja kupališta
(sunčališta i potpornih zidova)

• Sunčališta na kupalištima (između golih stijena) najvišeg standarda zaštite okoliša nisu čisti betonski platoi nego platoi od prirodnih materijala, na način da su u dosegu valova platoi od betona popločani žalom ili kamenim hrapavim pločama nepravilnog oblika, a izvan dosega valova: nasipi od šljunka, žala ili pijeska, te uobičajeni platoi i prostirke koje se koriste uz bazene.
• Potporni zidovi ne smiju biti od čistog betona, moraju biti od kamena, zidani li suhozidani.

Ograđivanje plaža i kupališta

• Ne smiju se ograđivati: a) komunalne plaže i kupališta i b) plaže i kupališta očuvanih prirodnih obilježja (tzv. „Robinzonske plaže“).
• Mogu se ograđivati: a) plaže i kupališta ispred smještajnih objekata (hotela i kampova) i b) plaže i kupališta posebnih namjena ispred smještajnih objekata (zdravstvenih ustanova za rehabilitaciju i dječjih odmarališta) u svrhu sigurnosti objekata, ali vrata (na ogradi) za ulaz na plažu s javne površine (šetnjice uz more ili prilaza s javne prometnice) moraju biti otvorena tijekom dana da posjetitelji imaju slobodan pristup plaži. Iznimno, to se ne odnosi na plaže i kupališta koja su potpuno isključena iz opće uporabe u svrhu posebne uporabe.

Temelj za obavljanje gospodarske djelatnosti
(koncesija i odobrenje)

• Temelj za obavljanje djelatnosti na plažama i kupalištima su koncesija za obavljanje gospodarske djelatnosti (u nastavku: koncesija) ili dozvola za obavljanje gospodarske djelatnosti (u nastavku dozvola).
• Dozvola se dobiva uvijek temeljem javnog natječaja.
• Koncesija se odobrava temeljem javnog natječaja ili na zahtjev.
• Na plažama i kupalištima očuvanih prirodnih obilježja (tzv. „Robinzonskim plažama“) za obavljanje djelatnosti: iznajmljivanja ležaljki, suncobrana, pedalina, kajaka i druge sportske opreme, pružanje ugostiteljskih i trgovačkih usluga izdaju se dozvole temeljem javnog natječaja.
• Na komunalnim plažama koje nemaju (na pomorskom dobru) građevine s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima (restoranima, trgovinama itd.) za obavljanje djelatnosti: iznajmljivanja ležaljki, suncobrana, pedalina, kajaka i druge sportske opreme i pružanje ugostiteljskih i trgovačkih usluga u kioscima i drugim prenosivim (mobilnim) objektima (koji nisu čvrsto vezani za tlo) izdaju se dozvole temeljem javnog natječaja.
• Na komunalnim plažama koje imaju (na pomorskom dobru) građevine s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima (restoranima, trgovinama itd.) za obavljanje ugostiteljskih i trgovačkih djelatnosti, te iznajmljivanje ležaljki, suncobrana, pedalina, kajaka i druge sportske opreme odobrava se koncesija temeljem javnog natječaja.
• Ako se na ponovljeni javni natječaj za koncesiju, odnosno dozvolu za obavljanje gospodarske djelatnosti na komunalnoj plaži nitko ne javi jedinica lokalne samouprave mora putem svog komunalnog poduzeća preuzeti obavljanje gospodarske djelatnosti.
• Na plažama i kupalištima ispred smještajnih objekata (hotela i kampova) i plažama posebne namjene za iznajmljivanje ležaljki, suncobrana, pedalina, kajaka i druge sportske opreme odobrava se koncesija temeljem zahtjeva za koncesiju.

Naknada za koncesiju i naknada za dozvolu

• Naknada za koncesiju i naknada za dozvolu koja se odobrava temeljem javnog natječaja se utvrđuje prema odabranoj najpovoljnijoj ponudi.
• Naknada za koncesiju koja se odobrava na zahtjev utvrđuje se prema „Pravilniku o naknadama za plaže ispred ugostiteljskih objekata, objekata za rehabilitaciju i dječjih odmarališta“ kojeg donosi ministar ili Uredbe koju donosi Vlada RH. (Obrazloženje: Potrebno je ujednačiti visinu naknade svim koncesionarima.)

Obveze ovlaštenika koncesije, odnosno dozvole u pogledu troškova

• Obveze ovlaštenika koncesije, odnosno dozvole su da snosi troškove:
1. održavanja čistoće svih površina plaže (površine na kojoj se iznajmljuju ležaljke i suncobrani i površine na kojoj se oni ne iznajmljuju),
2. održavanja čistoće wc-a,
3. potrošnje vode na tuševima,
4. tekućeg održavanja,
5. ostale troškove sukladno ugovoru o koncesiji, odnosno dozvoli.

Obveze ovlaštenika koncesije i dozvola u pogledu izrade dokumenata

• Studiju opravdanosti koncesije, prilikom sudjelovanja na javnom natječaju, obvezni su izraditi: 1. potencijalni ovlaštenici koncesije za korištenje komunalne plaže ili kupališta s pratećim sadržajima (ugostiteljskim, trgovačkim, sportskim itd.) i to za: a) korištenje postojećih i b) izgradnju novih pratećih sadržaja. 2. potencijalni ovlaštenici koncesije s potpunim ili djelomičnim isključenjem iz opće uporabe za plažu ili kupalište ispred: smještajnih objekata (hotela i kampova), zdravstvenih ustanova (za rehabilitaciju) i dječjih odmarališta.
• Studija opravdanosti dozvole nije obvezna.
• Plan korištenja koncesije, odnosno odobrenja su obvezni izraditi svi ovlaštenici koncesije i dozvole bez obzira na vrste plaža i kupališta.
• Plan dohranjivanja plaže su obvezni izraditi svi ovlaštenici koncesija, a nisu obvezni ovlaštenici dozvola.

Korištenje morske obale za rekreaciju uz more
(kupanja, sportskog ribolova, šetnji itd.)

• Posjetitelji (građani i turisti) imaju pristup plažama i golim stijenama (morskoj obali) s javnih površina (šetnica uz more i javnih prometnica) i s mora.
• Posjetitelji za pristup plažama i golim stijenama (morskoj obali) ne mogu prolaziti preko privatnih posjeda sukladno drugim propisima.
• Posjetitelji za pristup plažama i kupalištima ne mogu prolaziti kroz smještajni objekt (hotel, kamp itd.), objekt zdravstvene ustanove (za rehabilitaciju), dječje odmaralište itd., odnosno preko njihovog posjeda i zbog sigurnosti ovih objekata i njihovih gostiju.
• Jedinice lokalne samouprave dužne su planirati izgradnju šetnjica uz more i prilaze (građana i turista) s javnih prometnica do morske obale.

Dohranjivanje plaže

• Dohranjivanje plaže je dopuna plaže kamenim materijalom: pijeskom, šljunkom ili žalom (u kojemu nema veće količine praha i/ili gline) i morskim biljnim materijalom (lažinom).
• Svrha (cilj) dohranjivanja je da se nadomjesti materijal koji je odnijelo more za vrijeme nevremena.
• Plaža se mora dohranjivati na sljedeći način: a) da se održi količina zatečenog (preuzetog) nekonsolidiranog materijala, b) da se ne mijenja njegova vrsta (pijesak, šljunak ili žal), c) da se ne mijenja prosječna godišnja obalna crta i d) da godišnje dohranjivanje ne bude količinom većom od 0,35 metara kubnih po metru dužnom obale plaže i e) da se obavlja sukladno Planu dohrane plaže.
• Ovlaštenik koncesije mora dohranjivati plažu o svom trošku, a ovlaštenik odobrenja ne mora.Plaže s infrastrukturom se moraju dohranjivati, a plaže očuvanih prirodnih obilježja (tzv. „Robinzonske plaže“) se ne smiju dohranjivati.

Pravilnik o plažama i kupalištima

• Ministar će donijeti Pravilnik o plažama i kupalištima kojim će biti propisan standardizirani primjerak Ugovora o koncesiji i Ugovora o korištenju dozvole itd.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku