Ličko-senjska županija i Gospić ponovno su okupili vodeće stručnjake,
predstavnike institucija, znanstvene zajednice i turističkog sektora na 4.
Kongresu eko i održivog turizma, održanom od 1. do 3. listopada 2026.
godine.

Kongres je održan u sklopu gospodarske manifestacije, izložbe "Jesen u Lici"
pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i predsjednika
Hrvatskoga sabora, uz pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike,
Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede te Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost što dodatno potvrđuje vrijednost kongresa
kao nacionalne platforme za raspravu o održivom razvoju turizma i razvojnim
strategijama koje oblikuju budućnost turizma hrvatskih destinacija i promocije
turističke ponude.

Kongres eko i održivog turizma najveća je nacionalna stručna platforma posvećena održivom razvoju turizma, koja od 2014. godine okuplja stručnjake, institucije i gospodarstvo s ciljem stvaranja održivije budućnosti hrvatskih destinacija. Kongres organizira LUX Promocija, u uorganizaciji s Ličko-senjskom županijom i Turističkom zajednicom Ličko senjske županije.

U središtu ovogodišnjeg Kongresa bila je tema "Održivi manifestacijski
turizam", odnosno pitanje kako manifestacije mogu postati snažan alat
razvoja destinacija, lokalnog gospodarstva i zajednice. Manifestacije danas
nadilaze svoju tradicionalnu promotivnu i zabavnu ulogu.Manifestacije ako suprofesionalno postavljene, mogu biti razvojni alat koji pridonosi očuvanjubaštine, jačanju lokalne ekonomije, uključivanju zajednice, razvoju turističkeponude i stvaranju autentičnih doživljaja koji posjetitelje potiču na dolazak, alii ponovni povratak. Istovremeno, manifestacije povezuju lokalnu zajednicu, turizam, kulturu, poduzetništvo i gastronomiju te pridonose izgradnjiidentiteta i prepoznatljivosti destinacije, pojedine i vrhunskoj promociji.

Održivost manifestacija ne mjeri se samo utjecajem na okoliš, već i
dugoročnom vrijednošću koju stvaraju za lokalno stanovništvo, gospodarstvo i
prostor, kazala je u uvodnom obraćanju okupljenima Sunčana Matić iz LUX
Promocije, autorica i pokretačica Kongresa eko i održivog turizma.

Poseban naglasak Kongresa stavljen je na suradnju turističkih zajednica,
jedinica lokalne i regionalne samouprave, kulturnog sektora, udruga,
poduzetnika i stanovništva. Upravo povezivanje različitih dionika otvara
prostor za razvoj inovativnih turističkih proizvoda, produljenje turističke
sezone, ravnomjerniju distribuciju turističkih aktivnosti te snažnije
pozicioniranje, osobito ruralnih destinacija - u pozdravnom govoru naglasio je
Ivan Radošević, direktor Turističke zajednice Ličko-senjske županije,
suorganizatora Kongresa i pozvao okupljene kao domaćin da uživaju u
atmosferi "Jeseni u Lici", kvalitetnim i za zdravlje optimalnim ličkim
proizvodima.

Važan dio održivog manifestacijskog turizma čini i gastronomija.
Zdrava hrana, lokalni proizvodi, tradicijska jela i kulinarsko nasljeđe
predstavljaju priču o prostoru, ljudima i kulturno povijesnoj baštini. Njihovim
povezivanjem s manifestacijama stvaraju se lokalni lanci vrijednosti koji
povezuju proizvođače, ugostitelje i turističke dionike, uz istodobno očuvanje
tradicije i identiteta destinacije. Održavanje Kongresa u sklopu „Jeseni u Lici“,
jedne od najprepoznatljivijih hrvatskih manifestacija koja već 28 godina
povezuje lokalnu proizvodnju, tradiciju, ruralni razvoj te očuvanje kulturne
baštine i identiteta Ličko-senjske županije, dodatno je naglasilo važnost
manifestacija za lokalnu zajednicu i prostor u kojem se održavaju, kazala je
Ana Stilinović Rukavina, pročelnica UO za gospodarstvo, pomorsko dobro i
promet Ličko senjske županije - suorganizatora kongresa, koja je pozdravnim
govorom i otvorila kongres.

Kongres je programom odgovorio na pitanja kako manifestacije mogu postati
aktivni nositelji zelene tranzicije, pridonositi razvoju lokalnog gospodarstva i
stvaranju nove vrijednosti za zajednicu, uz očuvanje prirodnih i kulturnih
resursa. Kroz stručna i znanstvena predavanja, panel-raspravu na temu
"Održive manifestacije", posjet Nacionalnom parku Plitvička jezera i
predstavljene primjere dobre prakse, istaknut je niz modela upravljanja koji
održivost pretvaraju u standard kvalitete, u skladu sa smjerovima koje
zagovara i Europska komisija te međunarodni standardi za održivo upravljanje
događanjima.

Tijekom trodnevnog programa sudionici su razmijenili iskustva i
otvorili dijalog o novim razvojnim modelima koji hrvatske manifestacije mogu
učiniti održivijima, konkurentnijima i otpornijima. Kongres je još jednom
potvrdio važnost povezivanja javnog sektora, struke, znanstvene zajednice,
turizma, gospodarstva i lokalnog stanovništva u stvaranju održivih turističkih
modela koji čuvaju identitet destinacija i istodobno stvaraju novu vrijednost
zajednici.

Program Kongresa

Program kongresa započeo je aktualnom, globalno važnom temom - Kako
ostaviti trag u zajednici, a ne u okolišu? Od ideje do ekološkog standarda:
Održivi menadžment turističkih manifestacija, naslov je uvodnog
predavanja izv. prof. dr. sc. Ivane Restović, održanog ispred
Transdisciplinarnog centra za promicanje održivog razvoja - OdRaST,
Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu. Kako organizirati turističke
manifestacije koje donose gospodarsku i društvenu vrijednost, a pritom ne
ugrožavaju okoliš i kvalitetu života lokalne zajednice, bilo je jedno od ključnih
pitanja predavanja koje je u ime dr. Restović održala izv. prof. dr. sc. Ivanka
Buzov.

Istaknuto je kako održivost više nije dodatna vrijednost, već temelj
odgovornog upravljanja manifestacijama, od planiranja i gospodarenja
otpadom do transporta, korištenja resursa i zaštite prostora. Posebno je
upozoreno na posljedice ekološkog nemara, uz osvrt na slučaj ilegalno
odloženog opasnog otpada u Lici, koji jasno pokazuje koliko su priroda, javno
zdravlje i turistički imidž destinacije međusobno povezani. Zaključeno je kako
nove generacije moraju preuzeti aktivnu ulogu u stvaranju održivijih
manifestacija, uz jasne standarde, odgovornost organizatora i nultu
toleranciju prema postupcima koji ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi.

Uloga manifestacija u održivom razvoju ruralnog turizma bila je u središtu
predavanja prof. dr. sc. Elene Rudan s Fakulteta za menadžment u turizmu i
ugostiteljstvu Opatija Sveučilišta u Rijeci. Istaknuto je kako manifestacije
mogu povezati lokalnu baštinu, zajednicu, poduzetništvo i turističku ponudu te
pritom stvarati autentična iskustva temeljena na lokalnim pričama, običajima,
gastronomiji i znanju stanovništva. Posebno je naglašena važnost uključivanja
lokalnih dionika u kreiranje sadržaja kako bi koristi od turizma ostale u
zajednici. Na primjeru projekta CROCUS istaknut je potencijal kreativnog
turizma i Living Lab pristupa u razvoju novih turističkih proizvoda, održivih
poslovnih modela i dugoročnih partnerstava. Zaključeno je kako se uspješnost
manifestacija ne mjeri samo brojem posjetitelja, već njihovim dugoročnim
doprinosom očuvanju baštine i identiteta, razvoju poduzetništva te stvaranju
razloga za ponovni dolazak u destinaciju.

Agora nije samo prostor u kojem se susrećemo - agora je pitanje koliko smo
spremni preuzeti odgovornost za društvo kojem pripadamo. Upravo je ta
povezanost osobne odgovornosti i zajedničkog dobra bila u središtu
predavanja prof. dr. sc. Marite Brčić Kuljiš iz Centra za istraživanje i edukaciju
u području ljudskih prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Polazeći od
antičke agore kao mjesta javnog dijaloga, donošenja odluka i oblikovanja
društva, predavanje je otvorilo pitanje što taj koncept znači u suvremenom
kontekstu. Agora je predstavljena kao simbolički prostor u kojem se susreću
osobni interesi i potrebe zajednice, uz odgovornost svakog pojedinca da
pritom ne ugrožava zajedničko dobro. Posebno je istaknuta potreba izlaska iz
komfora privatnosti i aktivnog preuzimanja odgovornosti za društvo i svijet
oko sebe. U tom smislu, agora danas nije samo fizičko mjesto, već „stanje
uma“ - spremnost pojedinca da sudjeluje, dijalogizira i djeluje kao odgovoran
građanin.

Međunarodni dječji festival Šibenik, predstavljen kroz predavanje Jakova Bilića,
ravnatelja Hrvatskoga narodnog kazališta u Šibeniku, istaknut je kao jedna od
najdugovječnijih kulturnih manifestacija posvećenih djeci i dječjem
stvaralaštvu. Od 1958. godine Festival kontinuirano povezuje kazalište, glazbu,
ples, film, književnost, likovnu i uličnu umjetnost te suvremeni cirkus,
pretvarajući Šibenik u veliku otvorenu pozornicu. Posebna vrijednost Festivala
je aktivno uključivanje djece, razvoj kreativnosti i stvaranje buduće publike.
Istaknuta je i njegova društvena, obrazovna i gospodarska uloga, kao i razvoj
programa izvan Šibenika, čime Festival dodatno pridonosi dostupnosti kulture,
lokalnoj zajednici i međunarodnoj vidljivosti grada te predstavlja ogledan
primjer održive manifestacije.

Zanimljivo i edukativno predavanje dr. sc. Marija Bratulića, načelnika Općine
Sveti Petar u Šumi, predstavilo je projekt “S klobasicom u EU” kao primjer
kako tradicionalna gastronomska manifestacija može prerasti u snažan
razvojni alat ruralne destinacije. Međunarodni sajam klobasica povezuje
lokalnu tradiciju, autohtone proizvode, proizvođače, struku, turizam i
međunarodnu suradnju, uz poseban naglasak na podizanje kvalitete i
konkurentnosti proizvoda. Sustavno senzorno ocjenjivanje i edukacija dodatno
doprinose razvoju proizvođača i standardizaciji kvalitete. Manifestacija je
ostavila trajan trag u lokalnoj zajednici: Sveti Petar u Šumi danas ima sedam
odobrenih objekata za preradu mesa i proizvodnju suhomesnatih proizvoda.

Razvojem destinacijskog brenda St. Petrus i Kuće kobasica, projekt je
prerastao okvire višednevnog događanja te postao cjelogodišnji turistički
sadržaj i primjer održivog gospodarskog, društvenog i turističkog razvoja.
Ana Kelek, direktorica Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar, predstavila je
predavanjem manifestaciju Terezijanu, kao primjer uspješne transformacije
lokalne manifestacije u prepoznatljiv turistički brend destinacije. Pokrenuta
1996. godine, Terezijana je tijekom tri desetljeća povezala povijest Bjelovara i
nasljeđe carice Marije Terezije sa suvremenom glazbom, gastronomijom,
uličnom umjetnošću i međunarodnim programima. Gradska jezgra pritom
postaje otvorena pozornica, a posjetitelji aktivni sudionici doživljaja.

Jubilarno izdanje 2026. privuklo je oko 200.000 posjetitelja i ostvarilo značajan
gospodarski učinak, potvrđujući potencijal manifestacije kao pokretača
lokalnog turizma. Terezijana danas nadilazi festivalske okvire te sustavno
doprinosi turističkoj vidljivosti, gospodarskom razvoju i identitetu Bjelovara.
Predavanje Maje Šeparović, direktorice Turističke zajednice Općine Blato, i
Ivane Sardelić, ravnateljice ustanove u kulturi Blatski fižuli, predstavilo je
manifestaciju “Okusi i mirisi zavičaja - Blato Wine and Dine” kao primjer
uspješnog povezivanja baštine, gastronomije i održivog razvoja otočne
destinacije.

Pokrenuta 2021. godine, manifestacija valorizira autentične
proizvode i tradiciju Blata, od vina i maslinova ulja do tradicionalne lumblije,
ističući neraskidivu povezanost otočana, zemlje i očuvanja baštine. U suradnji
lokalnih vinara, OPG-ova, udruga i institucija, manifestacija čuva kulturnu
baštinu, potiče održivost i stvara sadržaje za buduće generacije. “Okusi i mirisi
zavičaja” tako postaju snažan alat promocije Blata i Korčule kao tradicijske,
istovremeno i moderne, održive turističke destinacije.

Direktorica Turističke zajednice Grada Crikvenice, predstavila je projekt
“Cesta plave ribe” kao uspješan primjer pretvaranja ribarske baštine u
autentičan i cjelogodišnji turistički doživljaj. Pokrenut 2012. godine, projekt
povezuje lokalnu gastronomiju, tradiciju i identitet Crikvenice, oslanjajući se
na svježu plavu ribu i tradicijske recepte. Razvojem Tjedna i potom Mjeseca
plave ribe te manifestacije Crikvenica Food & Wine Walk, projekt doprinosi
produljenju turističke sezone i aktiviranju prostora Rivijere. Kroz suradnju
lokalnih ugostitelja, zajednice i različitih generacija, Cesta plave ribe čuva
nematerijalnu baštinu, potiče održiv odnos prema morskim resursima te jača
prepoznatljivost Crikvenice kao autentične mediteranske destinacije.

Ivana Galant iz TZO Svetvinčenat, Marina Benčić Matika iz Općine
Svetvinčenat i Nives Cetina iz Savičente d.o.o. predavanjem su predstavile
Srednjovjekovni festival kao važan primjer povezivanja kulturne baštine,
turizma i razvoja lokalne zajednice. Autentičnom interpretacijom povijesti,
uključivanjem lokalnih dionika i atraktivnim programom festival valorizira
identitet Svetvinčenta te privlači domaće i međunarodne posjetitelje. Poseban
naglasak stavljen je na pristupačnost, održivo upravljanje resursima, očuvanje
tradicije i aktivno sudjelovanje zajednice. Festival organiziran u posebnom
prostoru starog kaštela Morosini - Grimani, pritom nadilazi okvir turističkog
događanja: doprinosi lokalnom gospodarstvu, jača prepoznatljivost destinacije
i stvara prostor za dugoročno povezivanje baštine, suvremenog turizma i
kvalitete života lokalnog stanovništva.

Tajnik Hrvatskog saveza hodanja, Mile Milković, predstavilo je Hrvatski festival
hodanja kao primjer kako lokalna inicijativa može prerasti u međunarodno
prepoznatljivu manifestaciju održivog turizma. Festival povezuje međunarodnu
hodačku zajednicu s prirodom, baštinom i ljudima Like, pretvarajući hodanje u
motiv za upoznavanje destinacije, dulji boravak i konzumaciju lokalnih
proizvoda i usluga. Uključivanjem u međunarodne hodačke organizacije,
lokalne staze i lički identitet dobili su globalnu vidljivost, uz razvoj hodačkih
ruta Tesla i Ante.

Posebna vrijednost festivala je aktivno uključivanje lokalne
zajednice, volontera, ugostitelja i proizvođača. Održivost se provodi kroz javni
i zajednički prijevoz, smanjenje jednokratne plastike i doniranje viška hrane.
Ključna poruka festivala jest da međunarodna prepoznatljivost ima puni
smisao tek kada stvara trajnu vrijednost za destinaciju - potiče dolaske,
produžuje boravak, jača lokalno gospodarstvo, čuva prostor i baštinu te
povezuje posjetitelje s domaćinima koji Liku predstavljaju jedinstvenom,
baštinski očuvanom destinacijom. Od prvog koraka do cjelovitog doživljaja,
festival pokazuje kao pozitivan primjer održive manifestacije - kako održivi
turizam može istodobno povezivati zdravlje, prirodne i kulturne resurse,
zajednicu i doprinijeti učinkovitom razvoju destinacije.

Ključna poruka i zaključci Kongresa

Ključna poruka Četvrtog Kongresa eko i održivog turizma o temi održivih
manifestacija jest da se uspješnost turističkih manifestacija više ne može
mjeriti isključivo brojem posjetitelja, ostvarenim prihodima ili medijskom
vidljivošću. Prava vrijednost manifestacije ogleda se u svemu što ostaje
destinaciji i lokalnoj zajednici nakon završetka programa - u očuvanoj baštini i
prirodnim resursima, snažnijem lokalnom gospodarstvu, novim partnerstvima,
stečenom znanju, kvalitetnijoj turističkoj ponudi i aktivnom uključivanju
stanovništva.

Održivi manifestacijski turizam mora se temeljiti na dugoročnom
i odgovornom planiranju, suradnji svih dionika te sustavnom praćenju i
analiziranju gospodarskih, društvenih i okolišnih učinaka. Manifestacija treba
stvarati novu vrijednost, ali istovremeno odgovorno upravljati prostorom,
resursima i opterećenjem koje donosi destinaciji.
U tom je kontekstu istaknuta potreba za sustavnim uključivanjem kriterija
održivosti u javne programe potpore i modele financiranja manifestacija,
izbjegavajući pritom greenwashing.

Kongres je stoga definirao preporuke za različite razine upravljanja:
Nacionalna razina - preporučuje se da Ministarstvo turizma i sporta Republike
Hrvatske, u okviru nacionalnih programa, mjera i drugih instrumenata iz svoje
nadležnosti, održivost sustavno uključi u kriterije vrednovanja i financiranja
manifestacija. Hrvatska turistička zajednica, kroz svoje programe, javne
pozive i natječaje za dodjelu potpora manifestacijama i događanjima, trebala
bi dodatno razvijati i primjenjivati jasne i mjerljive pokazatelje održivosti uz
npr. suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Regionalna razina - preporučuje se da županije i regionalne turističke
zajednice kriterije održivosti uključe u programe potpora, javne pozive i druge
modele financiranja manifestacija na regionalnoj razini, uz usklađivanje s
nacionalnim strateškim dokumentima i važećim propisima.
Lokalna razina - preporučuje se da gradovi, općine i lokalne turističke
zajednice u svoje programe, javne pozive i kriterije za dodjelu sredstava
uključe jasne pokazatelje održivosti, uzimajući u obzir lokalne razvojne
prioritete, potrebe zajednice te zaštitu prirodne i kulturne baštine.

Cilj je da održivost postane sastavni i mjerljivi element planiranja,
vrednovanja i financiranja manifestacija na svim razinama, čime bi se
potaknula odgovornija organizacija događanja, učinkovitije korištenje javnih
sredstava i stvaranje dugoročne vrijednosti za destinacije i lokalne zajednice.
Posebnu pozornost pritom potrebno je posvetiti mjerenju i smanjenju
ekološkog otiska manifestacija, odgovornom korištenju prirodnih resursa,
upravljanju otpadom, prometu i energiji, ali i doprinosu manifestacija
lokalnom gospodarstvu, zajednici i razvoju destinacije. Takvim pristupom
sustav javnih potpora može postati transparentan i snažniji alat za poticanje
odgovornog razvoja turističkih događanja. Manifestacije tako mogu prerasti iz
kratkoročnih događaja u dugoročne razvojne platforme koje povezuju turizam,
gospodarstvo, kulturu, baštinu i lokalnu zajednicu.

Upravo će sposobnost stvaranja trajne vrijednosti, uz smanjenje negativnog
utjecaja na prostor i resurse, biti jedan od ključnih pokazatelja kvalitete i
otpornosti budućeg hrvatskog turizma.

Kongres prati i posebno izdanje "Zbornik sažetaka 4. kongresa eko i održivog
turizma", koje donosi pregled tema i stručnih doprinosa predstavljenih tijekom
Kongresa. Zainteresirani za besplatan primjerak Zbornika mogu se javiti na e
mail adresu info@lux-promocija.com.
Organizator i suorganizatori zahvaljuju svima na podršci realizaciji kongresa!

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku