ZNANJE I KVALITETA – ODLUČUJUĆI FAKTORI BUDUĆNOSTI TURIZMA
Piše Ante Gavranović
Najnoviji podaci o rastu BDP-a ohrabruju: na drugom smo mjestu po visini rasta, iza Slovenije. Za nama su ostale mnogobrojne zemlje EU, neke čak na granici recesije. Svi znamo, nažalost, da to nije trajniji odnos, jer nas već upozoravaju da će rast BDP-a na godišnjoj razini biti negdje oko 3,5 posto. Iuzetni rezultati u turističkom prometu podižu tu razinu rasta naotprilike 5,5 posto. No, treba vidjeti kkao će druge sastavnice BDP.a reagirati. S obzirom da je u prvom tromjesečkju iznosio 7,0 posto, a u drugom čak 7.7 posto, jasno je da nas (ipak) očekuje ubrzani pad. Najvažnije, s takvim rastom BDP-a nemamo realnih šansi sustizanja razvijenijih u okviruma Europske zajednice.
Hrvatska već dosta dugo nosi „fenjer“ unutar Europske unije. To znači da smo na samom začelju kolone od 27 zemalja koliko ih broji ova Zajednica. Mnogima, uključujući i pisca ovih redova, to nije normalno. U nama prevladava svijest da takvo mjesto ne zaslužujemo i da možemo stvarno bolje. Ipak, javlja se i sumnja: ako postoje mogućnosti da budemo bolji i da se odmaknemo od tog nesretnog začelja, zašto u tome ne uspijevamo?
Nedostatak je to realnih znanja o novim ekonomskim kretanjima, globalizaciji i internacionalizaciji, ali i pomanjkanja ambicija političkih elita da se brže i odlučnije krene u suštinske reforme. Najnoviji rezultati Eurostata, naime, pokazuju da je materijalno blagostanje nepovoljnije samo u Bugarskoj. Sve ostale tranzicijske zemlje nam bježe. Zašto je tome tako?
S pravom si to pitanje postavljaju osiromašeni krugovi kojih je, nažalost, sve više. Umirovljenici su, objektivno, očekivali puno više od upravo prihvaćene mirovinske reforme. S pravom su to očekivali i radnici koji dobivaju minimalnu plaću. Odgovor na opravdane zahtjeve umirovljenika i spomenutih radnika je da bi svaki ozbiljniji iskorak ugrozio financijsku stabilnost zemlje i da je to (u ovom trenutku) apsolutni prioritet zemlje. Svaki pokušaj da se napravi iskorak doveo bi do nove ekonomsko-socijalne neravnoteže i odveo bi nas u bespuća novih inozemnih zaduženja. Mi, međutim, mislimo da je to odraz loše vođene ekonomske politike i nedovoljno ambiciozne razvojne politike. Teško je prihvatiti da nas razina inflacije (više od 12 postto) vraća unatrag umjesto da visoka razina rasta BDP-a bude korak prema naprednim zemljama.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udrruge turizma, je u nedavnom razgovoru istakao „Turizam je proteklih godina pokazao da ima znanja, iskustva i snage ostvariti najbolji rezultat na Mediteranu u kriznim vremenima. Ove godine pokazuje da je to sektor, među rijetkima u Hrvatskoj, koji ima potencijala za dodatan rast, privlačenje novih investicija, otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje mnogo veće dodane vrijednosti.
A za oslobađanje tog potencijala ključne su investicije. S obzirom na veliki izazov povećanih troškova poslovanja ove godine koji značajno smanjuju investicijski potencijal, a posebno troškova električne energije, ponovno apeliramo na Vladu da reagira na vrijeme adekvatnim mjerama. Naše simulacije su pokazale da bi porast cijena električne energije, u situaciji da svi u sektoru sklapaju nove ugovore, iznosio milijardu kuna, što je iznos jednak čitavoj prošlogodišnjoj dobiti sektora smještaja. I ove sezone ostvarit ćemo vrlo dobre rezultate, no važnije je kontinuirano ulagati u podizanje kvalitete i cjelokupne turističke ponude“.
Zašto smo na dnu?
Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate izvješća „IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti 2021.“. Hrvatska je u ovom izvješću zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu.
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti mjeri sposobnost i spremnost zemalja da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao ključnog pokretača ekonomske transformacije u poslovanju, upravljanju i širem društvu.
Temelji se na analizi 3 faktora: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Svaki od ova tri faktora podijeljena su u 3 pod faktora koji sadrže ukupno 52 kriterija. Za istraživanje digitalne konkurentnosti koriste se statistički podaci (2/3) i podaci prikupljeni u istraživanju mišljenja gospodarstvenika (1/3). Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku ove godine.
Faktor Znanja odnosi se na nematerijalnu infrastrukturu koja naglašava proces digitalne transformacije kroz spoznaju, razumijevanje i učenje novih tehnologija. Tehnološki faktor procjenjuje cjelokupni kontekst kroz koji je omogućen razvoj digitalnih tehnologija (zakonodavni okvir u skladu s tehnologijom, dostupnost kapitala za ulaganja i tehnološka infrastruktura). Faktor Spremnosti za budućnost ispituje stupanj usvajanja tehnologije od strane Vlade, gospodarstva i društva općenito.
Digitalne tehnologije omogućavaju stvaranje novih vrijednosti i povećanje produktivnosti i konkurentnosti zemlje. Uloga stvaranja znanja i razvoja talenta u kombinaciji s učinkovitom regulativom i infrastrukturom povećavaju digitalnu konkurentnost zemlje.
„Hrvatska je pokazala da unatoč dobrim pokazateljima u nekim segmentima, primjerice u prihvaćanju znanja i tehnologije, inertnost u stvaranju boljeg okvira za budućnost predstavlja prepreku povećanju digitalne konkurentnosti. Na sadašnju slabiju poziciju Hrvatske vjerojatno je negativno utjecalo i iseljavanje digitalnih stručnjaka, posebno mladih. Stvaranje poticajne i razvojne društvene klime, posebno u digitalnom prostoru, Hrvatski je prioritet.“, istaknuo je dr. sc. Ivan Mišetić. v.d. predsjednik Vijeća.
Na vrhu ljestvice digitalne konkurentnosti je SAD, a slijede Hong Kong, Švedska, Danska, Singapur, Švicarska, Nizozemska, Tajvan, Norveška i Ujedinjeni Arapski Emirati.
IMD – Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti
WDC WDC WDC WDC
2021 Zemlja 2020 2021. Zemlja 2020.
1 SAD 1 33 Češka 35
2 Hong Kong 5 34 Portugal 37
3 Švedska 4 35 Slovenija 31
4 Danska 3 36 Saudijska Arabija 34
5 Singapur 2 37 Latvija 38
6 Švicarska 6 38 Tajland 39
7 Nizozemska 7 39 Čile 41
8 Tajvan 11 40 Italija 42
9 Norveška 9 41 Poljska 32
10 UAE 14 42 Rusija 43
11 Finska 10 43 Cipar 40
12 Rep. Koreja 8 44 Grčka 46
13 Kanada 12 45 Mađarska 47
14 V. Britanija 13 46 Indija 48
15 Kina 16 47 Slovačka 50
16 Austrija 17 48 Turska 44
17 Izrael 19 49 Jordan 53
18 Njemačka 18 50 Rumunjska 49
19 Irska 20 51 Brazil 51
20 Australija 15 52 Bugarska 45
21 Island 23 53 Indonezija 56
22 Luksemburg 28 54 Ukrajina 58
23 Novi Zeland 22 55 Hrvatska 52
24 Francuska 24 56 Meksiko 54
25 Estonija 21 57 Peru 55
26 Belgija 25 58 Filipini 57
27 Malezija 26 59 Kolumbija 61
28 Japan 27 60 Južna Afrika 60
29 Katar 30 61 Argentina 59
30 Litva 29 62 Mongolija 62
31 Španjolska 33 63 Botsvana
32 Kazahstan 36 64 Venezuela 63
Faktori digitalne konkurentnosti Hrvatske
Hrvatska je ove godine zauzela 55. mjesto od ukupno 64. vodeće svjetske ekonomije što je pogoršanje pozicije za 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najbolje smo pozicionirani u stupu znanja (47. na ljestvici), a najlošiji u spremnosti za budućnost (60. na ljestvici).
Indikatori koji pozitivno utječu na poziciju Hrvatske u okviru osnovnih stupova digitalne konkurentnosti su: odnos učenik/profesor u tercijarnom obrazovanju, veliki broj žena istraživača, grantovi za patente visoke tehnologije, investicije u telekomunikacije te pretplatnici mobilnog širokopojasnog interneta. Kao slabosti izdvojeni su sljedeći indikatori: obuka zaposlenika, tehnološki razvoj i aplikacije, prilike i prijetnje, agilnost kompanija, javno-privatno partnerstvo.
2021. 2020. Promjena
Ukupan rang na ljestvici 55 52 -3
Znanje 47 41 -6
Talent 61 61 0
Obuka i obrazovanje 42 26 -16
Koncentracija znanja 34 32 -2
Tehnologija 50 49 -1
Pravni okvir 56 59 +3
Kapital 50 43 -7
Tehnološki okvir 41 40 -1
Spremnost za budućnost 60 62 +2
Usvajanje tehnologije 39 46 +7
Poslovna agilnost 64 63 -1
IT integracija 58 59 +1
———————————————————————————–
Novi Indeks globalne konkurentnosti 4.0 stavlja naglasak na 4. industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Industrijska revolucija 4.0 obuhvaća i odražava promjene koje su nastale pod utjecajem naprednih računalnih i komunikacijskih tehnologija i stvorile skok u razvitku nove industrijske paradigme. Da bi prosperirale, gospodarstva moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosistem gdje su inovacije prisutne na svim razinama te ulagati u svoje zaposlenike kao ključni čimbenik njihova uspjeha.
Novi indeks identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja poboljšanja i pratiti napredak. Indeks također procjenjuje pokretače produktivnosti kao najvažniju odrednicu dugoročnog rasta i doprinosi podizanju svijesti opće javnosti o ekonomskim pitanjima koja utječu na njihov svakodnevni život. Zapitajmo se, ali iskreno, što smo mi postigli na spomenutim područjima?!
