Izvor i foto: Turizmoteka

Postoje danas mnoga područja na kojima troškovi za društvo, gospodarstvo i okoliš daleko nadmašuju dodatnu korist koja se može postići. To svakako vrijedi za područje slobodnog vremena i putovanja.

Primjer: u većini područja za odmor i u turističkim naseljima razvila se građevinska industrija koja slijedi vlastite zakone i potpuno se odvojila od turizma. Rasprodaja zemljišta, gradnja kuća za odmor, kuća i soba za iznajmljivanje, hotela i dalje se potiče, unatoč tomu što je iskorištenost postojećih objekata uglavnom mala.

Svjedoci smo sve većeg pritiska na naše uzmorje , prije svega širenjem naselja, neprimjerenim gradnjama, preopterećenjem obnovljivim morskim resursima i tako dalje. Samo od 1960. do 2000. evidentirano je višestruko, za oko 5 puta, povećanje urbanizirane obale.
Predjeli za odmor u svijetu, ali nažalost i kod nas, objekti su konzumerstva, dobiti i špekulacije. Poslovanje nekretninama postao je najvažniji posao turizma.
Građevinske zone šire se brzo i nekontrolirano. „Erozija" krajolika brzo napreduje na svim stranama svijeta. Ono što je nekoć bio slobodan krajolik, danas je parcelizirano i natrpano kućama. Zemljište za gradnju iskorištava se do krajnjih granica. Čak i iznimno vrijedni krajolici narušavaju se gradnjom, priječi se slobodan prilaz obalama jezera i mora, rubovima šuma, zaklanja se prekrasan pogled.

Raštrkan način gradnje koji proždire krajolik ne zna za prepreke. Graditeljska obijest zahvaća čak i površine koje su nužne za uživanje u samim turističkim uslugama: zelene površine između pojedinih naselja, šume i - posebno omiljene - parcele u neposrednoj blizini mora.
Bijeg iz nehumanih betonskih pustinja velikih gradova završava u ništa manje nehumanim betonskim pustinjama turističkih odredišta.

Danas Hrvatska prolazi ono što su mnoge zemlje s nedirnutom, prekrasnom prirodom i krajolicima već prošle. Pod krinkom razvoja i novog zaopošljavanja, prepuštale su je investitorima da krajolike pretrpaju apartmanima i drugim sadržajima, izvuku višestruku dobit i odu punih džepova. Nažalost, zbog preizgrađenosti i uništenja prirodnih krajolika, glavnom motivu dolaska turista, uskoro su ih napustili i turisti.Hoćemo li mi sve to mirno promatrati, premda znamo posljedice?

Dakle, kratkoročni probitak manjine i dalje pobjeđuje interese većine na prirodnom, turističkom i gospodarskom prostoru.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku