Knjiga „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – fenomenologija turističkog doživljaja“, autorice doc. dr. sc. Romane Lekić
Knjiga donosi znanstvene uvide kao i primjere iz struke
U sklopu nacionalne manifestacije Noć knjige, kojom se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, u utorak 23. travnja 2025. u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji održano je svečano predstavljanje knjige „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – fenomenologija turističkog doživljaja“,
autorice doc. dr. sc. Romane Lekić. Izdavač knjige je renomirana nakladnička kuća Jesenski i Turk.
Pred brojnim uzvanicima i ljubiteljima kulture i turizma nova ravnateljica Hrvatskog muzeja turizma dr.sc. Nataša Ivančević pozdravila je prisutne u svoje ime i u ime gradonačelnika grada Opatije Fernanda Kirigina.
U promociji su sudjelovale i recenzentice knjige – prof. dr. sc. Jasna Horvat, književnica, multimedijska umjetnica i redovna profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku i prof. dr. sc. Doris Peručić, sveučilišna profesorica i stručnjakinja za kulturnu baštinu.
Dr. sc. Romana Lekić je docentica i profesorica stručnih studija u trajnom zvanju, članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor pri HAZU i potvrđena znanstvenica s doktoratom iz kulturne antropologije. Vanjska je suradnica na Veleučilištu Algebra Bernays u Zagrebu i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Kao konzultant i predavač sudjelovala je u realizaciji brojnih projekata EU vezanih za kulturu i turizam. Objavila je preko 70 stručnih i znanstvenih radova, sudjelovala na međunarodnim konferencijama i skupovima kao pozivni predavač (keynote) te gostovala kao predavač na mnogim domaćim i stranim sveučilištima. Bila je do sada mentorica studentima na 250 završnih i diplomskih radova i educirala impresivnu brojku od preko 1000 turističkih vodiča za preko 15 županija u Hrvatskoj. U svom radu naglasak stavlja na transformativni ekološki turizam i razvoj posebnih oblika turizma te važnost prirodne i kulturne baštine.
Autoričin najnoviji doprinos u obliku ukoričenog teksta "Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – Fenomenologija turističkog doživljaja" pokazuje da se znanstvena i stručna relevantnost izgrađuju sustavno i istraživački kroz spajanje više različitih disciplina. Doc. dr. sc. Romana Lekić poznata po svom interdisciplinarnom pristupu, u svojoj je knjizi na jedinstven način povezala znanja iz antropologije, psihologije, filozofije i turizma.
U svojoj knjizi prenosi iskustva s brojnih projekata Republike Hrvatske i Europske unije vezanih za kulturu i turizam u kojima je poseban prinos ostvarila u razvoju posebnih oblika turizma i destinacijskog menadžmenta. Knjiga Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu – Fenomenologija turističkog doživljaja donosi znanstvene uvide kao i primjere iz struke.
Romana Lekić oblikuje knjigu tako što čitatelja poziva za prolaz kroz vilinska vrata. Takvim pozivom, autorica pokazuje svoju sklonost animiranju posjetitelja, u ovom slučaju, posjetitelja prostora knjige. Pri tome, čitatelju-posjetitelju pristupa znanstveno jer čitatelja prvo vodi kroz pregled teorijskih spoznaja gdje daje pojam i definiciju kulture, opisuje folklor kao nositelja simbola identiteta i tradicije, gostoprimstvo i mobilnost kao mitske elemente turizma. Tu su još teorijski uvidi u interkulturnu komunikaciju s naglaskom na arhetipove i stereotipe i ulogu medija, potom autentičnost u turizmu i razlikovanje komodifikacije u odnosu na tradiciju.
Teorijski pregled autorica završava razmišljanjem o turističkoj destinaciji kao pozivnici za upravljanje doživljajem gdje pojašnjava ekonomiju iskustva i doživljaja, važnost turističkog prostora u kreiranju doživljaja i iskustva, principe kreiranja doživljaja i važnost uloge menadžera doživljaja u procesu kreiranja turističkog doživljaja u turističkoj destinaciji.
Drugi dio knjige čitatelja upućuje u transformacijska rješenja. Riječ je o rješenjima do kojih je autorica dospijevala vlastitim istraživačkim radom i potvrđivala ih u znanstvenim, stručnim i nastavnim projektima. Pitanja koja se propituju u drugom dijelu knjige su filoterapija, obiteljsko i žensko poduzetništvo u turizmu, turistička destinacija kao meta-razina, paradigma revitalizacije te kreativnost i snaga transformacije. Da je doista riječ o vizionarskom spoju znanosti i struke potvrđuju primjeri autoričinih idejnih rješenja ponuđenih u pod-poglavlju Kreativnost i snaga transformacije. Riječ je o trinaest idejnih rješenja među kojima su :
• Glagoljski epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja – Glagoljaška kolonija u starom gradu Plominu kao nagrađeni projekt studenata Edward Bernays visoke škole za komunikacijski menadžment
• Tematska ruta od Peruna do Sv. Jurja – mitološki turizam Zagrebačke županije
• Održiva interpretacija života i djela Petra Preradovića
• Tematska ruta pisaca i pjesnika – literarni turizam Zagrebačke županije
• Kamelija kao čuvarica hrama – uloga lokalne udruge u transformaciji turističke ponude
• Urbana antropologija: „Čitanje grada“ i „Putevi pored znakova“ – ženski arhetipovi Kvarnera
• Projekt „In cultura veritas“ – vinski turizam povezan s različitim oblicima turizma specijalnih interesa kroz storytelling i living history
• Zvjezdana staza - interpretacija mitraističkih misterija i povezivanje sa likom Spiridiona Gopčevića alias Lea Brenera
• Japodija – projekt studenata Edward Bernays visoke škole za komunikacijski menadžment
• Projekt Ulica Crljenka u Kaštelima
• Tematska kulturnu ruta koja povezuje hrvatsku manjinu u Češkoj i češku manjinu u Hrvatskoj a koja je inspirirana likom i djelom velikog Dušana Karpatskog i M.J. Zagorke
• Tematska kulturna ruta - "Sedam dana za bana"
• Tematska književna ruta - "Tragom žene Dalmatinske"
Na koncu, uz bogati popis literature, autorica čitateljima upućuje pozivnicu za prolazak kroz vilinska vrata čime objedinjuje svoju vizionarsku misiju čineći čitatelje turističkim vodičima i osobama koje transformiraju turističko iskustvo pretvarajući ga u suvremeni doživljaj.
Nakon predstavljanja knjige uslijedio je panel pod nazivom “Novi izazovi kulturnog turizma – otkrijmo skrivene resurse”.
U panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Marko Perić, dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, prof. dr. sc. Jasna Horvat i doc. dr. sc. Romana Lekić.
Panel je moderirala prof. dr. sc. Elena Rudan, prodekanica za poslovne odnose Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
U panelu je autorica doc.dr.sc. Romana Lekić dala okvirnu ocjena trenutnog stanja kulturnog turizma u Hrvatskoj uz kritički osvrt da još uvijek priče, lokaliteti i običaji nisu prepoznati kao potencijal za kulturno-turistički razvoj. Naglasila je bitnu ulogu lokalne zajednice gdje je motivacija, ponos i poznavanje baštine bitan preduvjet da ta baština postane stvarni resurs za kreiranje turističke ponude i brend komunikaciju.
Prof. dr. sc. Marko Perić dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji je jedan od izrađivača Strategije održivog turizma do 2030. godine i on je dao svoje viđenje kulturnog turizma u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na ulogu visokog obrazovanja u turizmu danas gdje je stavio naglasak na istraživanja tržišta osobito u području kulture, umjetnosti i kreativnih industrija. Istaknuo je da Fakultet koristi suvremene digitalne alate, uključujući VR tehnologiju u nastavi te koliko su digitalne tehnologije poput VR-a i aplikacija mogu doprinijeti promociji i interpretaciji kulturne baštine.
Prof. dr. sc. Jasna Horvat koja se predano bavi istraživanjem i promocijom glagoljice u Hrvatskoj i svijetu istaknula je na koji način možemo te „skrivene resurse“ približiti publici kroz turizam. Kritički se usmjerila na objašnjenje kako očuvati autentičnost kulturne baštine u vremenu koje sve više teži masovnosti i komercijalizaciji i istaknula koliko je bitna kružna kreativnost.
Događanje je završilo pozivom autorice knjige doc.dr.sc. Romane Lekić da se na simboličan način to obilježi kroz nazdravljanje vinom poznatih vinara iz Istre te vinskom sortom Kraljevina iz Sv. Ivana Zeline – naglasila je da je to vino Kraljevinu pio i slavni Ludwig von Beethoven tako da je njegova Oda radosti kao himna EU poziv na spajanje znanstvene misli, baštine i lokalnih zajednica kroz fenomen turizma.