Istraživanjem su u 2023. bile obuhvaćene 224 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 20 suhih marina), 79 sidrišta, 17 privezišta te 43odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 823 256 m s 19 131 vezom.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma iznosila je 66,0%, vezova u moru 73,5%, a vezova na kopnu 46,9%. Za plovila na stalnomugovoru prosječna popunjenost kapaciteta vezova ukupno bila je 63,1%, prosječna popunjenost vezova u moru 69,5%, a na kopnu 46,7%.

Pad broja plovila u tranzitu za 4,3% u odnosu na 2022.

U 2023. su u lukama nautičkog turizma bila 224 404 plovila u tranzitu, što je pad broja plovila u tranzitu u odnosu na 2022. za 4,3%.
Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (49,8%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (13,0%), Italije (12,1%), Austrije (6,6%) i Slovenije (5,3%), što je86,8% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Od spomenutih je zemalja više plovila u tranzitu u 2023. u odnosu na 2022. bilo samo pod zastavom Austrije, i to za 2,6%.Ostale spomenute zemlje imale su u 2023. u odnosu na 2022. manje plovila u tranzitu, i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 5,4%, pod zastavom Italije za 5,3%, podzastavom Njemačke za 3,7%, a pod zastavom Slovenije za 2,1%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (59,7%), slijede motorne jahte (31,7%) te ostala plovila (8,6%). U 2023. u odnosu na 2022.došlo je 4,2% manje jahti na jedra i 7,0% manje motornih jahti, ali 1,3% više ostalih plovila.

Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 37,4% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 26,3% odukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru).
Najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 58 562 ili 26,8% od ukupnog broja takvih plovila. Slijedi Šibensko-kninskažupanija s 49 516 plovila (22,7%).

Blagi porast broja plovila na stalnom vezu u 2023.

Na stalnom su vezu u lukama nautičkog turizma u 2023. ukupno bila 16 482 plovila, što je za 1,9% više nego u 2022. Vezom u moru koristilo se 78,8% plovila, a mjestom na kopnu21,2% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,9%), slijede jahte na jedra (46,2%) te ostala plovila (5,9%).
Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 45,1%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,7%), Austrije (15,2%), Slovenije(5,4%), te Italije i Poljske (svaka po 2,9%).

U 2023. je pod spomenutim zastavama došlo više plovila nego u 2022., i to pod zastavom Austrije za 1,8%, Hrvatske za 4,8%, Njemačkeza 0,5% te Poljske za 29,0%, dok je manje plovila došlo pod zastavom Italije, za 4,1%, i pod zastavom Slovenije, za 0,7%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,7% od ukupnog broja takvih plovila), a potom plovila duljine od 10 do 12 m (tj.26,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).

Najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2023. bilo je u Istarskoj županiji, njih 3 040, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je nastalnom vezu u Šibensko-kninskoj županiji bilo 2 994 (23,1%), u Zadarskoj 2 596 (20,0%), u Primorsko-goranskoj 2 172 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 648 (12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 534 (4,1%).

Porast prihoda luka nautičkog turizma za 12,1% u odnosu na 2022.

Luke nautičkog turizma u 2023. ukupno su ostvarile 161 milijun eura prihoda bez PDV-a, što je za 12,1% više u odnosu na 2022.
Kao i u 2022., najveći udio u ukupnim prihodima ili 115 milijuna eura ostvareno je od iznajmljivanja vezova (što je 71,6% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2022.prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 14,6%.

U svim je županijama u 2023. u odnosu na 2022. ostvaren porast ukupnih prihoda, i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj za 19,6%, Zadarskoj za 15,6%, Istarskoj za 14,1%,Splitsko-dalmatinskoj za 12,4%, Primorsko-goranskoj za 8,7% te Šibensko-kninskoj za 8,3%.

Najveći prihodi u 2023. ostvareni u Šibensko-kninskoj županiji

Nakon 2022. i u 2023. najveće prihode ostvarile su luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, 40 milijuna eura, što čini 24,6% od ukupno ostvarenih prihoda lukanautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, 26 milijuna eura, što je 64,9% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

Napomena
Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku , u dijelu " PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se svake godine.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku