Promet u zračnim lukama u srpnju 2026.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split

Izvor i foto. Turizmoteka/DZS/Zračna luka Split

 U srpnju 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 2 355 tisuća, što je za 1,7% više nego u srpnju 2025., kada je ostvaren promet od 2 315 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 767 tisuća, što je pad od 2,1% u odnosu na srpanj 2025., kada su prevezene 783 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 557 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na srpanj 2025. porast od 3,5%, te zračna luka Zagreb, s 465 tisuća prevezenih putnika, što je pad od 0,4%. Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 380 tisuća putnika, što je za 2,5% više u odnosu na srpanj 2025.

Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 376 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 5,9%, te zračne luke Poljske, sa 192 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 25,4%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u srpnju 2026. iznosio je 20 991, što je pad od 4,1% u usporedbi sa srpnjem 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 21 892. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u srpnju 2026. iznosio je 836 tona, što je pad od 7,7% u usporedbi sa srpnjem 2025., kada je promet tereta iznosio 906 tona.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 79 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 3,3% u odnosu na isto razdoblje 2025. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno su ukrcane i iskrcane 7 894 tisuće putnika, što je porast od 2,6%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do srpnja 2026. pao je za 13,1% u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 5,0 tisuća tona.