Izvor i foto: Turizmoteka/ consilium.europa.eu

Turistička industrija u brojkama

Europa je vodeća svjetska turistička destinacija koja svake godine dočekuje milijune posjetitelja. U 2024. godini Europska unija privukla je 758 milijuna posjetitelja , što ju je učinilo destinacijom koju je odabralo 38% svih turista diljem svijeta i što je generiralo značajne gospodarske koristi.

Te je godine turistička industrija generirala oko 10% BDP-a Unije i činila 10% radnih mjesta te 4,6 milijuna poduzeća, od kojih je 99% malih i srednjih poduzeća.

10% BDP-a EU-a

4.6 milijuna turistička poduzeća u EU

Zbog toga je turizam strateška industrija za EU koja doprinosi ukupnoj konkurentnosti Unije .

Neuravnoteženi turizam

Međutim, milijuni posjetitelja koje EU dočekuje svake godine nisu ravnomjerno raspoređeni među državama članicama ili među njihovim regijama i gradovima. Četiri zemlje EU - Španjolska, Francuska, Njemačka i Italija - zajedno ostvaruju više od 60% noćenja.

Geografska i sezonska koncentracija turističkih tokova predstavlja pravi izazov za turističku industriju, jer stvara pritisak na neke destinacije („prekomjerni turizam“) i propuštene prilike u drugima („nedovoljni turizam“).

Osim toga, rastući broj turista u nekim regijama opterećuje infrastrukturu, stanovanje i resurse, što može dovesti do vodnog stresa , gubitka bioraznolikosti i onečišćenja .

Ti rizici potkopavaju dugoročnu konkurentnost turizma, prihvaćanje od strane lokalnih zajednica i kulturnu baštinu.

Turistička industrija suočava se i s nizom dodatnih izazova.

Utjecaji klimatskih promjena

Turistički ekosustav postaje sve izloženiji klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske događaje, što predstavlja sistemske rizike za ekonomsku i društvenu održivost.

Nedostatak radne snage

Sektori ugostiteljstva i turizma suočavaju se sa strukturnim nedostatkom radne snage i nedostatkom vještina, što ograničava ukupnu atraktivnost sektora.

Brzi tehnološki razvoj

Umjetna inteligencija, kao i prikupljanje i analiza podataka, imaju potencijal osnažiti i turističke destinacije i putnike.

Geopolitičke napetosti i ekonomska neizvjesnost

Turizam je među sektorima koji su najviše izloženi vanjskim šokovima, koji utječu na povjerenje putnika i - u mnogim slučajevima - na njihovu mobilnost.

Održiviji i konkurentniji turistički sektor EU-a

Vijeće je 28. svibnja 2026. usvojilo zaključke o izgradnji održivog i konkurentnog turističkog sektora za budućnost, s naglaskom na sedam područja:

-lokalne zajednice i društvena jednakost
-povezivost i održiva mobilnost
-zelena tranzicija i klimatske promjene
-digitalna transformacija, podaci i inovacije
-vještine i  kvalitetno zapošljavanje
-otpornost, adaptivno upravljanje i spremnost na krize
-višerazinsko upravljanje

Vijeće postavlja strateške smjernice za održivi i konkurentni turistički sektor (priopćenje za medije, 28. svibnja 2026.)

Uravnoteženi turizam

Vijeće naglašava potrebu da se posveti dodatna pozornost, uključujući i putem nacionalnih i regionalnih politika te kohezijske politike, perifernim, ruralnim, otočnim, planinskim i udaljenim odredištima, s ciljem jačanja regionalne ravnoteže i oslobađanja njihovog turističkog potencijala.

Angažirane lokalne zajednice

Vijeće potiče države članice da ojačaju uključenost zajednice i socijalnu jednakost , između ostalog:

-osiguravanje smislenog sudjelovanja stanovnika, lokalnih poduzeća i turističkih udruga u osmišljavanju i provedbi turističkih strategija
-promicanje turističkih modela koji pravedno raspoređuju koristi, poštuju lokalne kulture i smanjuju nenamjerne negativne utjecaje na stanovnike

Održiva i multimodalna mobilnost

Vijeće naglašava važnost pristupačnih, cjenovno povoljnih, održivih, multimodalnih i prekograničnih prometnih rješenja , uključujući i manje poznate i najudaljenije regije, te smanjenja prepreka slobodnom kretanju.

To će doprinijeti smanjenju utjecaja prometnog sektora na okoliš i osigurati nesmetana putovanja u korist i turista i stanovnika .

Ubrzavanje zelene tranzicije

Ubrzanje mjera ublažavanja i prilagodbe , zaštita bioraznolikosti i obnova prirodnih ekosustava neophodni su za očuvanje atraktivnosti i konkurentnosti turističkih odredišta.

U tu svrhu Vijeće, između ostalog, potiče:

-regenerativniji pristupi turizmu koji koriste i prirodnom okolišu i turističkim destinacijama
-resursno učinkoviti, niskougljični i kružni poslovni modeli u turističkoj industriji
-upravljanje turističkim tokovima i promocija turističkih proizvoda koji su otporniji na utjecaj klimatskih promjena
-razmatranje potreba za prilagodbom infrastrukture, zaštitu obale i mora te promet u područjima koja su uvelike izložena rizicima povezanim s klimatskim promjenama

Bolje korištenje digitalnih alata i podataka

-Upravljanje destinacijama temeljeno na podacima i inovativne turističke prakse ključni su za povećanje konkurentnosti, održivosti i otpornosti turističke industrije.

Vijeće stoga podržava razvoj inovativnih usluga putničke tehnologije i umjetne inteligencije te korištenje podataka za predviđanje, upravljanje i planiranje turističkih tokova, kao i mjerenje njegovih ekonomskih, društvenih i ekoloških utjecaja.

Unaprijeđene vještine i poboljšana kvaliteta posla

Visokokvalitetna zaposlenost , odgovarajući radni uvjeti i razvoj vještina ključni su za dugoročnu konkurentnost i otpornost turističkog sektora.

U tom kontekstu, Vijeće potiče korištenje, između ostalog:

-cjeloživotno učenje, usavršavanje i prekvalifikacija turističkih radnika i tražitelja posla
-instrumenti koji podržavaju vještine i mobilnost radne snage u turizmu
-alati za analizu i predviđanje sezonskih i geografskih obrazaca zaposlenosti

Usluge povezivanja na razini cijele EU za rješavanje sezonske potražnje i nedostataka u zapošljavanju

Pojačana spremnost i odgovor na krize

Budući da je turizam među sektorima najizloženijima vanjskim šokovima, kolektivna sposobnost brzog i učinkovitog reagiranja ključna je za daljnji razvoj sektora.

Vijeće stoga preporučuje:

-razvoj strukturirane procjene i prevencije rizika , planiranja za nepredviđene situacije i sustava ranog upozoravanja te poboljšanja komunikacije u krizama
-korištenje podataka u stvarnom vremenu i sustava praćenja za upravljanje tokovima turista i jednodnevnih posjetitelja te povećana diverzifikacija turističkih proizvoda
-podrška destinacijama u smislu izgradnje otpornosti i društvene održivosti

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku