Autor: doc.dr.sc. Romana Lekić, profesorica stručnih studija i Pročelnica Odjela za turizam na Veleučilištu Bernays u Zagrebu

Europska komisija je još 2010.g, prepoznala turizam kao sredstvo jačanja kohezije europskih građana potičući kontakte i razmjene između država i ljudi, bez obzira na razlike u jeziku, kulturi ili tradiciji. Europski turistički forum tako je 2013.g. predložio turizam kao „silu za ekonomski rast, društvenu promjenu i blagostanje”.

Studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije kroz svoje treće izdanje konferencije „Wave4tourism“ koja se održala od 05.do 07.10.23. godine pokazali su da slijede inicijativu tog Europskog turističkog foruma te da su istinski transformeri. U odličan program uključili su studente i iz susjednih regija i njihove profesore pa se u Opatiji našlo zajedno nekoliko stotina studenata. Spremno su se odazvali studenti sa turističkih studija iz ostalih dijelova Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Kao budući menadžeri u turizmu i ugostiteljstvu pokazali su što znači zajedništvo i način da nije dovoljno razumjeti što bi se promijenilo za budućnost boljeg turizma, nego da se trebaju udružiti i kreativno djelovati. Uključili su se u dizanje svijesti o potrebi razvijanja boljeg turizma, jednake koristi i pristupa te odgovornosti. Osobno su doživjeli i gostoljubivost u pravom smislu te riječi i uživali u bliskosti s domaćinima ali i u prirodnoj i kulturnoj sredini Opatije bajne, biseru Jadranskog mora. U tome ih je podržalo i prekrasno vrijeme!

Program je trajao četiri dana i bio je koncipiran kao svojevrsni VAL - „Wave“, u kojem su u dobrom ritmu i vibraciji spojili i prošlost ali i sadašnjost za bolju budućnost turizma. Važan dio zbivanja bio je i razgovor studenata s predstavnicima hotelskih kuća i turističkih agencija koji su mlade sudionike upoznali s pobližim opisima njihovih zanimanja, njihovim prednostima i nedostacima te potrebnim kompetencijama. U dijelu konferencije 07.10. bio je pripremljen niz aktivnosti kojima su studenti „ušli u ulogu turista“ - kao što su radionice, umjetnička, sportska, tehnološka i psihološka zbivanja te panel rasprave. Sudionici konferencije mogli su sudjelovati u natjecanju IFITT Talk u sklopu kojeg su na zadanu temu morali priložiti svoje idejno rješenje.

Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin pozdravio je studente i njihove profesore u službenom dijelu konferencije u petak 06.10. u Centru Gervais kroz inspirativni uvodni govor i zapravo otvorio im širom vrata Opatije. Naglasio je da je Opatija grad bogate tradicije, slavne povijesti i iznimnog imidža ali da iza svega toga stoje ljudi kao kreatori. Oni koji, već više dva stoljeća, grade Opatiju kao grad po mjeri njegovih stanovnika, ali i svih onih koji žele posjetiti Opatiju i doživjeti njenu ljepotu i slavu i u tome uživati. Nakon njega studente je pozdravio i dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji čiji kreativni studenti su i inicijatori i domaćini skupa. Važnost humanog pristupa i čovjeka kao glavnog „aktera i kreatora u turizmu“ naglasio je u svom pozdravnom govoru i dekan prof.dr.sc. Marko Perić i zaželio otvorena srca studentima i profesorima dobrodošlicu.

Imala sam osobno posebnu čast da svojim predavanjem simboličnog imena da „Kroz ritmove davne Opatije otvorim vilinska vrata“ i kroz inspiraciju prošlosti motiviram studente. Cilj mog predavanja je bio da naglasim da kada pronađemo to što nas usrećuje, otvaraju nam se zapravo sva vrata, te nam u život tada ulaze novi ljudi i nove mogućnosti. Tako živimo i radimo ono što nam je namijenjeno i tek se tada potoci obilja počinju slijevati. Studentima sam naglasila da kada naprave veliki odmak od EGA kao EKU i otvore svoje srce tada imaju priliku da zajedno budu akteri nove budućnosti turizma.

Istaknula sam i uputila studente kako imaju kao primjer ali i resurs znamenite ličnosti i događaje koji mogu postati inspiracija i narativ i prilika za privlačenje drugih i drugačijih turista za cjelogodišnji turizam. Njihovi životi i djela često ukazuju kako napraviti odmak od hiperpotrošačkog i stresnog načina života gdje nam digitalizacija često miče ono „nešto čarobno” koje se može osjetiti samo kroz okus, miris i dodir.

Neumorni znanstvenici tako su još u 19. st istraživali ljekovitost morskih kupelji, djelovanje zraka i soli te kemijskih svojstava morske vode hrvatskog Jadrana, nije prošlo dugo i gosti su se okrenuli kupanju u moru, a jadranska odredišta stječu status klimatskih lječilišta i morskih kupališta. Možemo se diviti inicijativi tih davnih vremena kada je u 19.st. u Opatiji postojalo i Društvo za uljepšavanje Opatije koje je pokrenulo izgradnju danas već simbola Opatije – obalnog šetališta Lungomare.

Veliki utjecaj na trendove u turizmu imali su nekada modni časopisi. To se može vidjeti na primjeru modnih časopisa koji su počeli izlaziti u Hrvatskoj još u 19. st. - tako da je upravo „kupališna moda“ i povijest kupaćih kostima već tada utjecala na izbor pojedinih turističkih destinacija u Hrvatskoj te je pratila razvoj odmorišnog turizma. Kroz primjer interaktivne ture po opatijskom Parku Angiolina i kroz arhetipsku energiju Angioline – anđela kao poslanika, preminule supruge trgovca Scarpe i njegove bezuvjetne ljubavi prema mrtvoj nikad prežaljenoj supruzi pokazala sam kako je upravo LJUBAV pokrenula razvoj turizma Opatije.

Uz posebnu moć kamelije kao ambasadorice koja povezuje prošlost i sadašnjost pridružila sam i cvijet peruniku/iris koji je HAZU proglasio nacionalnim cvijetom 2000 godine. Ovaj cvijet čije ime dolazi od vrhovnog slavenskog boga Peruna ima posebno značenje za Hrvatsku. To je mitološka poveznica sa drevnom hrvatskom prošlosti i nosi svoju simboliku i danas i povezuje nas na simboličan način sa mnogim zemljama. Iris je također bila kraljevski simbol u starom Egiptu. I u grčkoj mitologiji je vezan za priču o božici koja je slikala nebo u boje duge i na taj način prenosila poruke bogova na Zemlju. Svaki put kada je duga dotaknula zemaljsko tlo oslobodila se jedna boja! Iris je bila i simbol Francuske a i mnoga kraljevstva imala su ovaj cvijet u svojoj zastavi.

Prema predajama i legendama i hrvatskim mitskim pričama, svaki put kada svjetlo boga Peruna dotakne zemlju cvijet perunika dobije različite boje. Svaka boja cvijeta sadrži posebno simbolično značenje i upravo povezuje našu hrvatsku prošlost, sadašnjost i budućnost: ljubičasta mudrost i zahvalnost, plava nadu i vjeru, žuta strast dok bijela simbolizira čistoću i nevinost. U turizmu je najvažniji resurs uz klimu prostor, a inicijativa studenata došla je iz prostora Opatije i konferencija se održala upravo u Opatiji koja je u podnožju planine Učka na kojoj je vrh Perun – tako je simbolika i jungovski rečeno sinkronicitet još više istaknut.

Ponosna sam što sam kao rođena Opatijka mogla kroz primjere i slavne ličnosti koje su vezane za Opatiju i koje su je i proslavile, pokazati da se upravo kroz ples i pjesmu kao svojevrsni ritual moguće vratiti sebi, stvoriti nezaboravno iskustvo i doživljaj i pokrenuti emocije i životnu radost. Taj poseban osjećaj može se opisati riječju „communitas“ - to je riječ koju je iskovao antropolog simbola Victor Turner i označava snažan osjećaj, odnosno emocionalnu vezanost između sudionika obreda koji nadilazi uobičajene razlike među njima u njihovom društvenom životu - spontani i suosjećajni osjećaj uzajamnog povezivanja koji je moguć i u turizmu.

Izabrala sam:
- Isadoru Duncan kao majku suvremenog plesa koja je od plesa stvorila životnu filozofiju i inspiraciju za svoje pokrete dobila od lepršanja palmi u Parku Angiolina;

- Tillu Durieux, koja je bila vlasnica hotela „Kristal“u Opatiji. Nekad poznata i slavna glumica bila je najportretiranija žena svog vremena koju je uz 16 slavnih slikara ovjekovječio i Renoir a proglašena je „Svjedokinjom stoljeća“;
- Slavnog Mr. Morgena, našeg Ivu Robića koji je bio „The voice“ još u pedesetima i prodao milijune ploča te na taj način proslavio i Opatiju i Hrvatsli.
I ostala dva modula izlaganja i interaktivno uključivanje studenata bili su interesantni i poučni. Kroz module - sadašnjost i budućnost - uključili su se i profesori i influenceri i djelatnici u hotelima i stručnjaci za nove tehnologije. Svi su se složili da je potrebno usmjeravati turističke destinacije ka novim mogućnostima kako bi one uspješno odgovorile na promjenjive potrebe tržišta i nove trendove, tako da se fokus sa izgradnje apartmana i smještajnih kapaciteta treba prebaciti i na kreativnost i povezivanje sa kreativnim industrijama jer će se tako ostvariti ravnoteža i održivost. Kreativna industrija zajednički je naziv za filmsku, modnu, kulturnu, glazbenu, industriju dizajna, izdavaštvo i djelomice medijsku i oglašivačku industriju, te komercijalni segment umjetnosti. U kreativnoj industriji naglasak nije na produkciji i prodaji fizičke imovine, dobara ili iznajmljivanju infrastrukture primjerice. Kreativnost po definiciji uvijek sadrži aspekt novog i inovaciju, samo što se u slučaju kreativne industrije ne redi o inovaciji fizičkog tipa, poput tehnologije, nego više o društvenoj, odnosno kulturnoj inovaciji.

Umrežavanje i prostorno odnosno geografsko spajanje kroz posebne oblike turizma kojima su inspiracija zeleni turizam i zelene investicije – što je bila i poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma – snažan su VAL (WAVE) i zamah ka budućnosti. Uz to imamo i posebne oblike turizma kojima su i ples, glazba, film i različiti hobiji inspiracija i resurs za povezivanje sa prirodnom i kulturnom baštinom. Smisao je ne biti bolji već drugačiji u čemu su se i marketinški stručnjaci na konferenciji složili, posebno je istaknuto koliko je važna uloga lokalne zajednice i ko-kreacija, autentičnost i doživljajni milje destinacije. I ono što je zaključeno nakon prvog dana je da nam je potrebna digitalizacija ali na način da mi njome upravljamo a ne ona nama.

Svjedočimo negativnom utjecaju digitalizacije i na popularnu kulturu i masovni turizam koji se mogu sagledavati kao proizvod industrije koja fabricira različite poželjne modele koji odgovaraju transhumanističkom sustavu u cijelosti, ponajprije njegovim bazičnim dispozicijama. Slijedom toga su zvijezde/ikone popularne kulture postale konstrukti odnosno proizvodi te iste industrije. Sada kao nikada prije „Zvijezda nije rođena“ već je „Zvijezda stvorena - kako bi se na njoj zaradilo“.
Studenti su vidjeli i doživjeli da se ipak može i drugačije i kvalitetnije i iskrenije!

I za kraj prenosim moćnu arhetipsku energiju kroz simboliku riječi iz legendarne pjesme „Morgen“, hvala ti dragi Ivo Robić koji si bio The Voice još u pedesetima i proslavio Opatiju.

„ Morgen, morgen, sutra sretni bit' ćemo mi
Jučer, jučer, već preboljesmo mi
Ipak to bješe lijepo doba za nas
Morgen, sutra, opet smo zajedno mi“

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku