Udžbenik „Menadžment turističke destinacije“
Autori prof. dr. sc. Mato Bartoluci i dr sc. Marija Nakić.
U četvrtak, 19. listopada na Veleučilištu Aspira u Zagrebu održana je promocija udžbenika „Menadžment turističke destinacije“ čiji su autori prof. dr. sc. Mato Bartoluci i dr sc. Marija Nakić.
Na samoj promociji bila je prisutna i jedna od recenzentica, prof. dr. sc. Lovorka Galetić.
Dekan Veleučilišta Aspira, Alen Jerkunica napomenuo je da postoji velika potreba za stručnom literaturom iz ovog područja u hrvatskim stručnim i znanstvenim krugovima, te da je to bila nit vodilja u kreiranju ovog udžbenika. Isto tako, on nije namijenjen samo studentima i stručnjacima u praksi, već i svima koji su zainteresirani za razumijevanje složenosti turizma i njegovog utjecaja na zajednicu, ekonomiju, okolinu i okoliš.
Autor prof. dr. sc. Mato Bartoluci ističe da je tema upravljanja turističkom destinacijom danas vrlo aktualna. Ne samo u hrvatskom turizmu, nego i u svim drugim receptivnim turističkim zemljama. Razloga je više, a veliki je da turisti najveći dio vremena provode upravo u destinaciji. Stoga dolazak i posjeta destinaciji i boravak u destinaciji najviše stvaraju dojmove o zadovoljstvu turista nakon povratka u domicilnu sredinu.
Turisti ocjenjuju zadovoljstvo svog boravka formulom „vrijednost za novac“, ali ne samo time nego i vrijednošću za ukupno ostvareno zadovoljstvo u određenoj destinaciji. Te spoznaje turisti najčešće ostvaruju usporedbom boravka u određenoj destinaciji sa prethodnim boravcima u nekoj drugoj destinaciji ili pak s informacijama koje dobivaju od sebi bliskih prijatelja, rođaka koji također ocjenjuju svoje turističko iskustvo.
Iz toga proizlazi konkurentnost destinacije koja se mjeri različitim pokazateljima. Od njezine atraktivnosti (prirodni, sociokulturni i drugi elementi) do visine cijena i svih drugih pogodnosti koje su turisti ostvarili u određenoj destinaciji. Destinacija promovira i osigurava turistima tzv. integrirani turistički proizvod koji se sastoji od „lanca vrijednosti“ pri čemu se zna da je lanac onoliko jak koliko je jaka najslabija karika.
To drugim riječima znači, da turisti mogu biti zadovoljni sa uslugama prijevoza, smještaja, prehrane, zabave, izleta, ali primjerice nemaju gdje parkirati svoj automobil ili ne osjećaju potpunu sigurnost za svoju imovinu. To može narušiti ukupan dojam odnosno ukupnu vrijednost u destinaciji. Taj njihov osnovni osjećaj iskustva promocijski se najjače izražava putem usmene predaje ili medijskim kanalima, što može biti pozitivno i loše iskustvo. Stoga upravljati destinacijom znači da svi dionici u destinaciji (hoteli, ugostiteljski objekti, prijevoznici, stanovništvo i dr.) zajednički oblikuju kvalitetu i konkurentnost turističkog proizvoda destinacije.
Udžbenik je rezultat višegodišnjeg istraživanja autora, koja su vezana sa problemom upravljanja destinacijom. Primjerice, autor Bartoluci navodi da je posljednjih dvadeset godina desetak znanstvenika doktoriralo pod njegovim mentorstvo istražujući različite oblike i područja turističkih destinacija.
Na temelju takvih i drugih spoznaja autori su u ovom udžbeniku obradili nekoliko ključnih poglavlja: obilježja razvoja suvremenog turizma i promjene u načinu upravljanja destinacijom, politika i planiranje održivog razvoja turizma destinacije, funkcije i strategije upravljanja turističkom destinacijom, upravljanje razvojem specifičnih oblika turizma u destinaciji, modeli upravljanja turističkom destinacijom, krizni menadžment u upravljanju destinacijom, promocija i brendiranje turističke destinacije, te odnosi s javnošću turističke destinacije.
U upravljanju razvojem turističke destinacije, autori posebno naglašavaju važnost primjene načela održivog razvoja destinacije: ekoloških, sociokulturnih, tehnoloških, ekonomskih te društveni ili političkih načela. Iz toga zaključuju da je održivi razvoj turističke destinacije kao krajnju funkciju cilja, moguće ostvariti kompromisom u primjeni svih načela u upravljanju destinacijom.
To se posebno odnosi na primjeru ekoloških načela te osiguranje zaštite svih prirodnih resursa u destinaciji te njihovo razumno korištenje u skladu s intencijama dugoročnog razvoja destinacije. To nalaže paradigma održivog razvoja koja polazi od nasljeđa „bogom danih“ resursa koje sadašnji naraštaji moraju sačuvati za buduće naraštaje. Primjerice netom doneseni Zakon o pomorskom dobru RH postavio je određena poboljšanja u gospodarenju resursa, ali još uvijek je problem pomorsko dobro kao najvrjedniji resurs.
Koncepcija održivog razvoja provodi se na lokalnoj razini, koja treba osigurati zaštitu i razumno korištenje svih resursa te otklanjati sve nedopuštene, bespravne gradnje, uzurpaciju pomorskog dobra, nerazumno korištenje povijesno kulturne baštine i tome slično.
U modelima upravljanja turističkom destinacijom, autori su obradili dva modela koji se koriste u hrvatskom turističkim destinacijama, a to su modeli DMO i DMC. Oba modela imaju stanovite prednosti, ali i slabe strane pa se autori kritički zalažu za iznalaženje novih modela upravljanja turističkom destinacijom.
Problem održivog razvoja nije samo problem turizma već cijele lokalne zajednice, ali je turizam najviše zainteresiran za kvalitetu i održivost resursa. Troškove održivog razvoja trebali bi snositi svi dionici u prostoru (stanovništvo, industrija, poljoprivreda itd..). Dobra okolnost je što Hrvatska pod Unesco-vom i nacionalnom zaštitom ima vrlo velik broj područja poput nacionalnih parkova i parkova prirode, te rezervata, park šuma i dr.
Poseban dio knjige odnosi se na promociju i brendiranje turističke destinacije. Naime, svaka turistička destinacija teži stvoriti svoj vlastiti vizualni i funkcionalni identitet. U tome važnu ulogu igraju različiti oblici promocije te posebno odnosi s javnošću tj. PR turističke destinacije. Na kraju ovog udžbenika, autori su prikazali primjenu PR-a u razvoju destinacije na primjeru Zadarske županije.
Osim toga, u svakom poglavlju ovog udžbenika autori su dali primjere dobre prakse koji mogu biti indikativni i u razvoju drugih destinacija u Hrvatskoj.
Ovaj udžbenik može biti koristan ne samo za studente Veleučilišta Aspira, već i za sve studente veleučilišnih i sveučilišnih studija u Hrvatskoj. Osim toga ona može korisno poslužiti i stručnjacima u turističkoj praksi.