Izvor : Privredni.hr

Hvar/Foto: Shutterstock

Autor: Ivana Barać

O povećanom oprezu u kontaktima i tjelesnoj udaljenosti mora se voditi briga i na odmoru i ovo ljeto. Zato mnogi biraju boravak u manjim grupama, u obitelji i među prijateljima, pa je ljetovanje na plovilima postalo još poželjnije. Od pojave pandemije COVID-a 19 nautički turizam dobiva na važnosti te će, prema svemu sudeći, pretrpjeti najmanje gubitke i kao segment turizma, važne grane za domaću ekonomiju, ima najveće šanse za oporavak. A to potvrđuju i brojke.

U prvih šest mjeseci 2021. zabilježeno je 107.017 dolazaka u nautičkom čarteru što u odnosu na 2020. predstavlja rast od 274 posto te 647.865 noćenja, dok ih je u 2020. u istom razdoblju bilo 212.812, dakle ostvareno je trostruko više (304 posto). Brojke su mnogo veće nego prošle godine, ali treba ih promatrati imajući u vidu činjenicu da je lanjska nautička predsezona, odnosno druga polovica ožujka, travanj i svibanj, bila potpuno onemogućena zbog zatvaranja gospodarstva.

U usporedbi s 2019., u istom razdoblju ostvareno je 181.446 dolazaka. To znači da u prvih šest mjeseci ove godine nautika bilježi približno 60 posto dolazaka rekordne 2019. te, u odnosu na 1.055.647 noćenja u 2019., ostvareni rezultat 2021. čini 61 posto noćenja čarterskih gostiju za prvu polovicu turističke godine.

Do sada su najveći pad imale čarterske tvrtke u destinacijama koje ovise o aviolinijama - Dubrovniku i Splitsko-dalmatinskoj županiji, međutim, s obzirom na to da se aktiviralo 308 aviolinija prema Hrvatskoj i iz Hrvatske, odnosno u posljednjih mjesec dana broj aviolinija povećao se za 128 linija, situacija se popravlja. Više od 250 aviolinija odnosi se na morske zračne luke, Zračna luka Dubrovnik trenutno je povezana sa 67 aviolinija, a u zračnim lukama bilježi se 544 posto putnika više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

Odličan buking za špicu sezone

"Presjek općeg stanja ove godine jest da smo trenutno u situaciji koja bi trebala biti redovna, buking za špicu sezone je odličan, a najave su dobre sve do 10. mjeseca. Ove godine u punom svjetlu dolaze do izražaja prednosti Hrvatske kao vodeće nautičke destinacije; blizina/dostupnost, sigurnost plovidbe te raznolika i kvalitetna ponuda plovila, zatim prednosti nautičkog turizma iz aspekta pandemijskih okolnosti u vidu sigurnosti boravka na plovilu", kaže Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter Hrvatske gospodarske komore.

Ističe da se ove sezone osjeća lagani pad ukupne čarterske flote u odnosu na 2019.

"U špici sezone, nakon mnogo godina, nedostaje brodova, a postiže se i nešto bolja cijena čartera nego prijašnjih godina", dodaje Klisović.

Kako će proteći ostatak ljeta, teško je predvidjeti, posebno imajući u vidu prošlogodišnje negativno iskustvo ranog prekida sezone.

"Sve ovo je, naravno, na staklenim nogama te ovisi o razvoju epidemiološke situacije, a čini se, nismo mnogo naučili od prošle sezone. Vrlo lako možemo uništiti sve dobro što se postiglo promocijom, projektom Safe Stay i cijepljenjem turističkih djelatnika. Možemo se samo tješiti da su nam gosti procjepljeniji, pa da će stoga eventualni dolazak na crvenu listu imati nešto manji negativni efekt nego prošle godine", oprezan je Klisović.

Imajući u vidu navedeno, kaže da je perspektiva nautičkog turizma u našim rukama. Uz pametno i dugoročno planiranje, ponajprije kad je riječ o broju čarterskih plovila i nautičkih vezova te ekološkoj održivosti, Klisović je mišljenja da možemo i trebamo ostati vodeća čarterska destinacija svijeta. Europska emitivna tržišta već nas prepoznaju kao takve, ali još se mnogo toga treba učiniti na promociji na dalekim emitivnim tržištima, prije svega SAD-a i Australije.

Problemi ostaju

Problemi koji ostaju i dalje su iznimno visoki troškovi veza u marinama, nedostatak povremene radne snage, loša zakonska rješenja za reguliranje specifične potrebe za povremenim zapošljavanjem, visoka davanja na plaće, visoka stopa PDV-a i visoki troškovi financiranja odnosno kamate, dvostruko viši nego u većini država u EU, navodi Klisović nedostatke koji koče ovu djelatnost.

Iz NPOO-a za turistički sektor izdvojit će se 2,2 milijarde, od čega će 96 posto sredstava biti plasirano putem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Jedan dio tih sredstava bit će plasiran i ovoj djelatnosti.

Nautička infrastruktura u marinama na Jadranu sve je modernija, a broj plovila neprestano raste. Hrvatska ima najveću čartersku flotu na svijetu – oko 4.500 plovila. U nautičkom čarteru Hrvatska je najjača u Europi - godišnje ostvaruje značajan promet, više od 300 milijuna eura.

Gost čartera dnevno troši 183 eura, gotovo dvostruko više od prosječnoga gosta, pokazuje posljednje istraživanje TOMAS.

Nautički turizam, uz to što kao turizam visoke dodane vrijednosti produljuje sezonu, iznimno je važan za razvoj i opstanak malih otočnih zajednica. I prije koronakrize bio je jedna od najvećih uzdanica hrvatskog turizma, a nema sumnje da će to biti i u budućnosti.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku