Kao 52. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Saše Poljanec-Borić SAMOSTALNOST I PROSTOR. Sociologija hrvatskoga prostora u perspektivi treće modernizacije.

Knjiga okuplja 11 radova koji na različitim razinama, iz interdisciplinarne perspektive društvenih znanosti, analiziraju promjene u prostoru u razdoblju treće hrvatske modernizacije.

Autoričini analitički radovi posvećeni Makarskom primorju, Podgorju i Međimurju, a napose radovi posvećeni studiji slučaja turističkog razvojnog projekta Kupari kod Dubrovnika te sudbini modernističke baštine turističke arhitekture u Kuparima i Haludovu pokazuju njeno uvjerenje da su se tranzicijski supstituti prostornih politika potrošili.

U tom se kontekstu sugerira da su servilne politike upravljanja prostorom počele dovoditi u pitanje ne samo vrijednosni okvir kulturnih politika i nacionalnu sigurnost nego i razvojni obzor zemlje u postojećem ustavnom okviru i unutar važećih europskih demokratskih standarda.

Zbog potrebe okretanja novim razvojnim prioritetima autorica ističe tehničko-tehnološki prioritet izgradnje željeznica u okviru novih politika javnog sektora. S tim u vezi ističe da je izgradnja novog nacionalnog željezničkog sustava ključna platforma za istovremenu metropolizaciju Zagreba koja u tranziciji nije ostvarena.

Istovremeno, autorica se zalaže za afirmiranje sociologije prostora kao autentične discipline u društvenim znanostima, kako bi se u budućnosti promjene u hrvatskom prostoru mogle sveobuhvatno i odgovorno znanstveno propitivati i vrednovati.

SADRŽAJ:
-Društvena dioba prostora u tranziciji: tipologija negativnih smjerova i moguće -društvene posljedice
-Krajolik, ključni pojam resursne ekonomije koji ona rijetko istražuje
-Makarsko primorje – od rivijere do mikroregije
-Sociodemografska analiza Podgorja: od prostorno-zavičajnog okruženja do „klastera doživljaja”
-Socioekonomski razvoj i kvaliteta življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj: statistička regionalizacija kao okvir za elastičnu podregiju
-Prirodna baština i turizam u socioekonomskoj perspektivi
-Prikladni model razvojnog korištenja kulturne baštine
-Turistički razvojni projekt Kupari I u Hrvatskoj: studija slučaja
-Kupari i Haludovo kao turistička „smeđa polja”: zaštita kulturnih dobara kao rješenje za „državne promašaje”

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku