Recentno globalno zatopljenje jedan je od najvećih izazova čovječanstva. Naime, klimatska motrenja stanja atmosfere pokazuju da je došlo do porasta srednje globalne godišnje temperature zraka u prizemnom sloju zraka do jedan stupanj Celzijev tijekom zadnjih 150 godina to jest u razdoblju postojanja pouzdanih motrenja. Navedeno je zatopljenje osobito izraženo u posljednjih nekoliko desetljeća pa se s pravom smatra da je ono, prije svega, posljedica djelovanja čovjeka to jest industrijskog razvoja, energetike i prometa i drugih, to jest porasta koncentracije stakleničkih plinova koji su posljedica navedenih aktivnosti.

Ako se nastavi porast koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, kako pokazuju klimatski modeli, doći će do daljnjeg porasta temperature zraka čak do tri stupnja Celzija u idućih 50-100 godina. Kao posljedica tog zatopljenja porast će razina mora i do pola metra. Svjedoci smo naglih i dugoročnih klimatskih promjena, koje mogu ugroziti svjetski turizam. Još prije desetak godina UNWTO je upozoravao: topljenje leda na Antarktiku više se ne može zaustaviti; podizanje razine mora može poplaviti primorska mjesta za odmor; topljenje snježnih kapa može negativno odraziti na skijališta. Pritom je posebno naglašeno da klimatske promjene prijete turizmu, što se velikim dijelom odnosi na neke od najsiromašnijih zemalja svijeta kojima je turizam glavni izvor prihoda i zaposlenosti.

Klimom potaknute promjene okoliša - uključujući i dostupnost vode, bioraznolikost i obalnu eroziju - imat će ozbiljan utjecaj na turizam i prema izvješću koji je izradio UNWTO, zajedno sa UN-ovom Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO) i Programom za okoliš UN-a (UNEP).

Područje Hrvatske također neće biti izuzeto od globalnog zatopljenja. Na njezinom se području očekuje porast temperature zraka i morske razine u granicama globalnih trendova. Istovremeno se procjenjuje smanjenje količine oborine, povećan broj toplinskih valova osobito u toplijem dijelu godine. Takav klimatski razvoj mogao bi utjecati na smanjenje vodnih rezervi osobito u područjima gdje su one inače u ograničenim količinama (istočna Hrvatska i otoci).

Temeljno je pitanje: što ponuditi gostima u takvim vremenskim uvjetima; kako premostiti vrijeme koje najveći broj gostiju inače tradicionalno provodi u kupanju i sunčanju? U 'najtoplijem' ljetnom mjesecu obično se takva pitanja postavljaju u znatno manjoj mjeri, jer još uvijek najveći broj turista živi po logici 3 S – sun, sand and sea. Što, međutim, činiti kad, najčešće neočekivano, izostanu sva tri spomenuta elementa, a javlja se DOSADA - najubojitije stanje za raspoloženje gostiju na odmoru?

Kako su takva stanja ipak sve češća, praksa nameće neka nova pitanja i na najočitiji način pokazuje kakve manjkavosti postoje u ukupnoj turističkoj ponudi. Hoteli s odgovarajućom internom infrastrukturom lakše se nose s tim problemima: bazeni, wellness, sportski tereni, društvene prostorije i drugi sadržaji omogućuju gostima neku vrstu razbibrige i nadomjestka za izgubljeno, u klasičnom smislu korištenja odmora. U većim mjestima ponuda u shoppingu, kulturnim priredbama, kafićima, muzejima i galerijama donekle upotpunjava tu otužnu sliku i omogućava turistima da nađu dodatne sadržaje. Oni snalažljiviji posegnu za uvijek dobrodošlim iznenađenjima, u obliku organizacije avanturističkih pohoda poput clambinga, trackkinga, raftinga, cikloturizma, kao i drugih oblika pustolovnog turizma koji privlače sve veću 'pozornost i zanimanje turista.

No, većina naših hotela nema tu potrebnu infrastrukturu, a najteže je onima turistima koji koji nađu privatni smještaj. Isto tako, mnoga turistička mjesta (na lijepom Jadranu) još uvijek nisu opremljena za proširenu izvanpansionsku potrošnju. Jednostavno ne znaju ili ne mogu ponuditi potrebne sadržaje, koji bi bili zanimljivi za turiste - ne samo po cijenama, nego i zbog svoje lokalne obilježenosti, autentičnosti, kreativne lepršavosti, jednostavno zbog zanimljivosti...

Tu, zapravo, dolazimo na glavno pitanje o budućnosti turističke industrije, u nas i u svijetu. Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove uspješnosti. Moramo shvatiti da se ta dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelima, koji cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način. U uvjetima lošeg vremena taj element još više dolazi do izražaja i presudan je za konačan dojam s kojim će gost otići iz naše zemlje.
“Kišni kolovoz”, kao specifična metafora, nametnuo je ozbiljnu temu za razmišljanje. Očito je da se ne možemo uvijek pouzdati u prirodu koja nas, istina, vrlo rijetko iznevjeri. Sada, kad to više i nisu samo slučajne prolazne nevere, valja pronaći učinkovit odgovor na novi izazov.

Naime, pasivnost u pogledu osmišljavanja uvjeta i sadržaja u turističkoj ponudi mogla se opravdati u vrijeme rata i poraća. No, sada za to nema nikakvih opravdanja ni izgovora, osobito zbog činjenice da su nam se turisti vratili, da je Hrvatska 'in' i da napokon očekujemo bolju valorizaciju prirodnog i drugog bogatstva. U tome važno mjesto ima i pokušaj personalizacije ponude, jer turist sve manje želi biti doživljen samo kao 'broj ključa sobe'. Opći je trend u svjetskom turizmu, pa tako i kod nas, snažno usmjeren prema bijegu od masovnog turizma, od grupnog prema pojedinačnom.

U sklopu toga ima puno razloga da se čak imperativno zahtijeva priznanje domaće kulture i njezino dosljedno i svestrano uključivanje u turističku ponudu. To se podjednako odnosi na pokazivanje povijesne, prirodne i kulturne baštine, kao i na upoznavanje s posebnostima kraja u pogledu graditeljstva, obrtništva, domaćeg umjetničkog stvaralaštva ili pak ponude domaćih jela i specijaliteta, koji bi trebali biti posebno naznačeni na vrhu jelovnika svakog ugostiteljskog objekta.
To nije samo normalan gospodarski imperativ, već jednostavno pokušaj da se turistima, bez obzira na to od kuda dolazili, prošire horizonti i znanja na svim područjima života u sredini u koju dolaze. To je, uostalom, ono što obogaćuje sadržaj turističkog boravka. Recimo, moto pod kojim turistička Hrvatska ide u svijet «Mediteran kakav je nekad bio» trebalo bi osmisliti i realizirati na domaćem tlu, upravo kroz novi turistički proizvod. Uz razumnu i prihvatljivu zaštitu okoliša moramo stvarati i potpuno novu sliku hrvatskoga turizma. A on počiva, prije svega, na povećanoj kvaliteti hrvatskog turističkog proizvoda.

Zašto to posebno ističemo

Važnost turizma u ukupnom hrvatskom gospodarstvu postala je konstanta o kojoj više ne treba posebno trošiti riječi. Svakako, nakon nekoliko veoma uspješnih sezona, koje su Hrvatsku vratile na svjetsku turističku pozornicu, najvažnije je i u idućim godinama maksimalno zadržati visoku razinu naklonjenosti turista iz nama dragocjenih emitivnih tržišta i dokazati da smo tu naklonost zaslužili primjerenim cijenama, te visokom razinom ponude i kvalitete usluga. Sada već višegodišnji uspjesi, koji su Hrvatsku doveli na mjesto turističkog pobjednika na Sredozemlju, najveći su izazov jer treba opravdati i, po mogućnosti, dugoročno potvrditi i dalje ojačati takav status.

U tim se uvjetima već sada postavlja pitanje: kakve će, zapravo, biti buduće turističke sezone? Sve će biti ponešto drugačije. Turisti mijenjaju ponašanje i planove; organizatori putovanja mijenjaju ture i odredišta. I turistički radnici i potrošači djeluju i reagiraju kratkoročno i fleksibilno. Posebnost stanja u kojem se nalazi turistička privreda obilježava činjenica da, i oni koji se odlučuju za odlazak na odmor, o tome donose odluku u posljednji trenutak.

To zahtijeva potpuno nove pristupe, uvodi u turističku ponudu nove ciljeve i druga prometna sredstva. SIGURNOST turisti pišu velikim slovima. Safety and security postaju najvažnijim čimbenikom u odluci o odredištu za odmor. Međutim, česti ekstremni događaji poput uragana, tornada ili šumskih požara mogu smanjiti sigurnost destinacija i smanjiti broj posjeta.

Meteorološke promjene, posebice one uzrokovane klimatskim promjenama, značajno utječu na turizam. Evo nekoliko ključnih načina na koje se te promjene manifestiraju i njihov utjecaj na turizam: Meteorološke promjene, uzrokovane klimatskim promjenama, donose niz realnih opasnosti koje imaju dalekosežne posljedice na okoliš, društvo i gospodarstvo. Ovdje su navedene ključne opasnosti i njihovi konkretni učinci upravo u turizmu.

Povećana učestalost i intenzitet toplinskih valova može dovesti do porasta broja smrtnih slučajeva i zdravstvenih problema povezanih s vrućinom, poput toplinskog udara, dehidracije i pogoršanja kroničnih bolesti. Istodobno, visoke temperature mogu smanjiti prinos usjeva i povećati stres na životinje, što može ugroziti opskrbu hranom i podići cijene. Dugotrajne suše mogu dovesti do nestašice vode, smanjenja poljoprivredne proizvodnje i gubitka bioraznolikosti. Suše također povećavaju rizik od šumskih požara. Isto tako, intenzivne padaline mogu uzrokovati poplave koje uništavaju domove, infrastrukturu i poljoprivredne površine. Poplave također mogu uzrokovati kontaminaciju izvora pitke vode i povećati rizik od bolesti. podizanje razine mora povećava rizik od poplava u priobalnim područjima, što može dovesti do gubitka zemljišta, erozije obala i uništenja infrastrukture. Ulazak pak slane vode u priobalne izvore pitke vode može učiniti te izvore neupotrebljivima za piće i navodnjavanje.

Ekstremni vremenski događaji, koji se sve češće javljaju u svim dijelovima svijeta (pa i u našim krajevima) održavaju se kroz povećanu učestalost, a njihov intenzitet ovih oluja može uzrokovati masovne štete na infrastrukturi, gubitke života i ekonomske gubitke. Ujedno dovode do učestalih šumskih požara, jer velike i dugotrajne suše i visoke temperature povećavaju rizik od šumskih požara koji uništavaju šume, domove i ugrožavaju živote.

Meteorološke promjene, to je sve vidljivije, predstavljaju stvarne i ozbiljne opasnosti koje zahtijevaju hitne mjere prilagodbe i ublažavanja. Razumijevanje ovih opasnosti ključ je za planiranje i implementaciju strategija koje će smanjiti rizike i zaštititi ljude, okoliš i gospodarstvo. Porast prosječnih temperatura može produžiti turističku sezonu u nekim destinacijama, posebno u umjerenim i hladnim klimatskim zonama. Ekstremne temperature mogu smanjiti atraktivnost destinacija, posebno onih koje već imaju visoke ljetne temperature, što može smanjiti broj turista i dovesti do zdravstvenih problema. Nedostatak padalina može negativno utjecati na dostupnost vode, što može biti problematično za turizam u sušnim područjima. Ekstremni događaji, poput poplava, mogu uništiti infrastrukturu i smanjiti sigurnost, odvraćajući turiste. Porast razine mora ugrožava priobalne destinacije, erozija obala može uništiti plaže, a moguća je i salinizacija izvora pitke vode.

Činjenica je da turisti postaju sve svjesniji klimatskih promjena i mogu promijeniti svoje destinacije ovisno o percepciji sigurnosti i održivosti. Navest ćemo samo nekoliko primjera nepovoljnih utjecaja meteoroloških promjena na kretanja u turizmu. Mnoge mediteranske zemlje već osjećaju učinke klimatskih promjena kroz češće toplinske valove i smanjene padaline, što može smanjiti broj turista u ljetnim mjesecima. Područje Kariba suočava se s povećanom učestalošću uragana, što može značajno utjecati na turizam, ključnu industriju za mnoge otočne države. Skijališta u Alpama suočavaju se s kraćim sezonama skijanja i većim troškovima proizvodnje umjetnog snijega.

Meteorološke promjene imaju značajan i kompleksan utjecaj na turizam. Za održivost turističke industrije, potrebno je prilagoditi strategije upravljanja destinacijama, razvijati infrastrukturu otpornu na klimatske promjene i promovirati održive oblike turizma. Turistički sektori moraju biti spremni na prilagodbu kako bi minimizirali negativne učinke i iskoristili moguće pozitivne promjene koje klimatske promjene mogu donijeti.

Meteorološke promjene predstavljaju stvarne i ozbiljne opasnosti koje zahtijevaju hitne mjere prilagodbe i ublažavanja. Razumijevanje ovih opasnosti ključ je za planiranje i implementaciju strategija koje će smanjiti rizike i zaštititi ljude, okoliš i gospodarstvo.Pri tome je važno imati na umu da je zadovoljstvo gosta u turističkoj destinaciji ključno je, čak i kada se suočavate s lošim klimatskim uvjetima.
U svakom slučaju, meteorološke nepogode i klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za turističku industriju, ali uz odgovarajuće planiranje i prilagodbu, moguće je ublažiti njihov negativan utjecaj.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku