U veljači 2026. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 345 tisuća, što je za 7,8% više nego u veljači 2025., kada je ostvaren promet od 320 tisuća putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 280 tisuća, što je porast od 8,0% u odnosu na veljaču 2025., kada je prevezeno 259 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 37 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na veljaču 2025. porast od 8,7%, te zračna luka Dubrovnik, s 22 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 1,2%.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 74 tisuće putnika, što je za 4,2% više u odnosu na veljaču 2025. Slijede zračne luke Nizozemske, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 11,8%, te zračne luke Turske, s 20 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 10,2%.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u veljači 2026. iznosio je 4 675, što je porast od 0,2% u usporedbi s veljačom 2025., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 666. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u veljači 2026. iznosio je 656 tona, što je pad od 2,5% u usporedbi s veljačom 2025., kada je promet tereta iznosio 673 tone.

Ukupno je u siječnju i veljači 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno 10 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2025. U hrvatskim zračnim lukama u istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 709 tisuća putnika, što je porast od 8,3%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u siječnju i veljači 2026. pao je za 8,6% u odnosu na isto razdoblje 2025. te je iznosio 1,3 tisuće tona.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku