Izvor i foto: Turizmoteka/DZS

Istraživanjem je obuhvaćeno 220 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 86 marina (od toga 21 suha marina), 85 sidrišta, 16 privezišta te 33 odlagališta plovnihobjekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 793 554 m
s 19 105 vezova.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2022. u lukama nautičkog turizma iznosila 65,1%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2022. u lukama nautičkog turizma iznosila je 65,1%, vezova u moru 73,2% te vezova na kopnu 43,6%. Prema stalnomugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 61,7%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 68,9%, a na kopnu 42,5%.

Porast broja plovila u tranzitu za 11,6% u odnosu na 2021.

U 2022. u lukama nautičkog turizma bilo je 234 496 plovila u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu za 11,6% u odnosu na 2021.
Najviše plovila u tranzitu kao i u 2021. bilo je pod zastavom Hrvatske (50,2%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (12,9%), Italije (12,2%), Austrije (6,2%) i Slovenije(5,2%), što je 86,7% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Pod zastavama navedenih zemalja bilo je više plovila u tranzitu u 2022. u odnosu na 2021., i to kako slijedi: podzastavom Hrvatske za 12,9%, pod zastavom Njemačke za 17,7%, pod zastavom Italije za 22,7%, pod zastavom Austrije za 1,9% i pod zastavom Slovenije za 28,9%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (59,5%), slijede motorne jahte (32,5%) te ostala plovila (8,0%). U 2022. u odnosu na 2021.došlo je 9,1% više jahti na jedra, 16,7% više motornih jahti i 29,8% više ostalih plovila.
Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara (što čini 36,6% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru),zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (što čini 27,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to 64 346 plovila, što je 28,1% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja jekorišten vez u moru. Slijedi Šibensko-kninska županija s 54 306 plovila (23,7%).

Plovila na stalnom vezu za 9,3% više u 2022. u odnosu na 2021.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma u 2022. bilo 16 176 plovila, što je za 9,3% više nego u 2021. Vezom u moru koristilo se 78,1% plovila, a samo mjestom na kopnukoristilo se 21,9% plovila.
Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,9%), slijede jahte na jedra (45,7%) te ostala plovila (5,4%).
Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše plovila bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,2%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (17,0%), Austrije (15,4%), Slovenije(5,6%) te Italije (3,1%). Pod navedenim zastavama plovila u 2022. u odnosu na 2021. došlo je više plovila, i to pod zastavom Slovenije za 16,2%, Njemačke za 7,0%, Hrvatske za6,0%, Austrije za 3,6% te Italije za 1,3%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu bilo je duljine od 12 do 15 metara (tj. 32,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru), zatimslijede plovila duljine od 10 do 12 metara (tj. 28,0% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru).
U 2022. u Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2 918 plovila, što je 23,1% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Slijede plovila nastalnom vezu u Istarskoj županiji s 2 811 plovila (22,3%), Zadarskoj s 2 579 plovila (20,4%), Primorsko-goranskoj s 2 137 plovila (16,9%), Splitsko-dalmatinskoj sa 1 672 plovila(13,2%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 515 plovila (4,1%).

U 2022. prihodi luka nautičkog turizma veći za 14,4% u odnosu na 2021.

Luke nautičkog turizma u 2022. ukupno su ostvarile 1,1 milijardu kuna prihoda bez PDV-a, što je za 14,4% više u odnosu na 2021.
Najveći udio u ukupnim prihodima ili 758 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 70,0% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2021. prihod odiznajmljivanja vezova veći je za 12,5%.
Sve županije ostvarile su porast ukupnih prihoda u 2022. u odnosu na 2021., i to kako slijedi: Splitsko-dalmatinska za 23,0%, Dubrovačko-neretvanska za 19,9%, Istarska za 18,8%,Zadarska za 10,7%, Šibensko-kninska za 10,3% te Primorsko-goranska za 7,3%.

Šibensko-kninska županija ostvarila najveće prihode u 2022.

U 2022. luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 276 milijuna kuna, što čini 25,5% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkogturizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 169 milijuna kuna, što je 61,4% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama
Državnog zavoda za statistiku , u dijelu " PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima.Baze podataka ažuriraju se godišnje.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku