Istraživanjem je obuhvaćeno 206 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 21 suha marina), 83 sidrišta, 15 privezišta te 23 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 643 877 m2 s 18 942 veza.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2021. u lukama nautičkog turizma iznosila je 62,9%, vezova u moru 70,3% te vezova na kopnu 41,1%. Prema stalnom ugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 59,8%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 66,4%, a na kopnu 40,4%.

U 2021. godini 72,8% više plovila u tranzitu u odnosu na 2020.

U 2021. u lukama nautičkog turizma bilo je 210 071 plovilo u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu za 72,8% u odnosu na 2020., kada su na dolazak plovila velik utjecaj imali pandemija bolesti COVID-19 i epidemiološke mjere poduzete protiv širenja bolesti i u Hrvatskoj i u svijetu. U odnosu na pretpandemijsku 2019. također je ostvaren porast broja plovila, i to za 2,5%.

Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (50,2%). Zatim slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (12,4%), Italije (11,2%), Austrije (6,8%) i Slovenije (4,5%), što čini 85,1% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Pod zastavama navedenih zemalja bilo je više plovila u tranzitu u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 86,4%, pod zastavom Njemačke za 48,4%, pod zastavom Italije za 68,0%, pod zastavom Austrije za 46,2% i pod zastavom Slovenije za 20,6%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (61,6%), slijede motorne jahte (31,4%) te ostala plovila (7,0%). U 2021. u odnosu na 2020. došlo je 75,7% više jahti na jedra, 59,9% više motornih jahti i 82,0% više ostalih plovila.

Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara (što čini 36,9% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (što čini 28,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to 59 349 plovila, što je 29,2% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru. Slijedi Šibensko-kninska županija s 53 151 plovilom (26,2%).

Porast broja plovila na stalnom vezu za 3,4% u 2021. u odnosu na 2020.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma 31. prosinca 2021. bilo 14 805 plovila, što je za 3,4% više nego 31. prosinca 2020. Vezom u moru koristilo se 81,3% plovila, a samo mjestom na kopnu koristilo se 18,7% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,0%), slijede jahte na jedra (46,8%) te ostala plovila (5,2%).

Prema zastavi plovila na stalnom vezu u moru najviše plovila bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 43,8%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,7%), Austrije (15,6%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Pod navedenim zastavama plovila u 2021. u odnosu na 2020. ostvaren je porast broja plovila, i to pod zastavom Njemačke za 4,2%, Austrije za 1,5%, Italije za 0,8%, Hrvatske za 0,3% i Slovenije za 0,2%.

Kao i kod tranzitnog veza za koje je korišten vez u moru, prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu bilo je duljine od 12 do 15 metara (tj. 33,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (tj. 27,5% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru).

U 2021. u Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2 815 plovila, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Slijede plovila na stalnom vezu u Istarskoj županiji s 2 591 plovilom (21,5%), Zadarskoj s 2 408 plovila (20,0%), Primorsko-goranskoj s 2 062 plovila (17,1%), Splitsko-dalmatinskoj sa 1 703 plovila (14,1%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 461 plovilom (3,8%).

Porast prihoda luka nautičkog turizma za 16,5% u 2021. odnosu na 2020.

Luke nautičkog turizma u 2021. ukupno su ostvarile 946 milijuna kuna prihoda bez PDV-a, što je 16,5% više u odnosu na 2020. te 3,0% više u odnosu na 2019.

Najveći udio u ukupnim prihodima ili 674 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 71,2% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2020. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 12,6%.

Svih šest morskih županija ostvarilo je porast ukupnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020., i to kako slijedi: Splitsko-dalmatinska za 23,6%, Šibensko-kninska za 20,5%, Istarska za 19,8%, Dubrovačko-neretvanska županija za 15,5%, Primorsko-goranska za 9,9% te Zadarska za 7,7%.

U Šibensko-kninskoj županiji ostvareni najveći prihodi u 2021. godini, 250 milijuna kuna

U 2021. luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 250 milijuna kuna, što čini 26,4% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 158 milijuna kuna, što je 63,2% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

Više o svemu OVDJE

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku