Prije nego u jednom od peljeških restorana, konoba ili OPG-ova odlučite umočiti prste u sočnu buzaru od dagnji, brbavica, kunjki, priljepaka, kapistanti ili omastiti brk nekim od tradicionalnih dalmatinskih ribljih specijaliteta kao što su crni rižot, brudet, riba na žaru ili u soli, sjetite se da se nalazite u carstvu kamenica. Pa za predjelo preporučamo nekoliko komada, onako friških samo s par kapi limuna… Za prste polizat.

Zađete li pak malo dublje u unutrašnjost poluotoka uživat ćete u mladoj janjetini i kozletini pod pekom ili tradicionalnoj zelenoj manestri od raštike.
Uz ove fine specijalitete najbolje ide dobro vino, a ovaj poluotok u svijetu je poznat po plavcu. Dingač, Postup, plavac iz Ponikava ili s područja Dranča, tražena su vina, a sad je prava prigoda da ih degustirate.

Od makarula i rozate do krokanta i mantale

Ovo gourmet iskustvo svakako zaokružite tradicionalnim pelješkim slasticama kao što su stonski makaruli, rozata, broštulani mjenduli, arancini, budim, hrostule, kontonjata, mantala od plavca malog, padišpanj, krokanat… Pravi užitak!

Na najljepšim plažama

Ovaj ukusni festival rezultat je suradnje turističkih zajednica općina Ston, Janjina, Orebić i Trpanj, koje već drugu ljetnu sezonu organiziraju turistima i lokalnoj zajednici atraktivne kulturne i gastronomske sadržaje.
Osim vrhunskog hedonizma Pelješac je i odlična destinacija za one koji vole ležeran mediteranski stil, kulturnu baštinu, ali i cijene aktivan odmor. Bicikliranje Napoleonovim putevima, ronjenje, surfanje u Vignju, šetnja 5,5 kilometara dugačkim Stonskim zidinama i, naravno, prekrasne plaže poput Divne, Jezera, Trstenice Žuljane…, razlog su više da ga posjetite.

Stonska torta, torta od makarula ili Makaruli

Bila duga ili kratka, u bilo kojem obliku, suha tjestenina pogodna je za sve kombinacije s mesnim, ribljim i povrtnim umacima, ali i za slatka jela. Od svih tjestenina, suha tjestenina - makaroni ili po stonski makaruli, na Pelješcu se najviše koristi.

Danas se za neka jela na ovom poluotoku sa sigurnošću može reći da su izvorna, datiraju još i vremena renesanse, a za to postoji niz podataka. U tu skupinu jela spada i popularna „Stonska torta“ pripremljena upravo od makarula. U njoj ćete prepoznati tipične namirnice ovog područja. Spada u sam vrh slastica, pripremala se u posebnim prilikama, posebno za Uskrs i Božić. Danas je jedan od zaštitnih znakova stonske kuhinje i Pelješca, pa je možete degustirati u stonskim restoranima i konobama.

Recept:

Sastojci:

Nadjev:
Makaroni: 0,50 kg
Šećer: 0,40 kg
Čokolada: 0,10 kg
Bademi: 0,30 kg
Orasi: 0,20 kg
Maslac: 0,25 kg
Jaja:10 kom
Vanilin šećer, cimet, limun, rum, maslinovo ulje

Tijesto za oblaganje kalupa:
Brašno: 0,40 kg
Jaja: 2 kom
Maslinovo ulje
Sol

Priprema:

Makaroni se skuhaju u kipućoj vodi i „prohlade“. Preko njih prelije se limunov sok, rum i maslinovo ulje. Od brašna, jaja, maslinovog ulja (koje se može zamijeniti maslacem ili mašću) i soli zamijesite tijesto i pustite ga da malo „odmara“.

Tijesto se razvalja u tanak list. Kalup (posuda za pečenje) se namaže maslinovim uljem (maslacem ili mašću) i čitavog ga obložimo listom tijesta koje treba prelaziti desetak centimetara preko ruba kalupa. Dno kalupa pospe se nadjevom (mješavinom strugane čokolade, šećera, mljevenih oraha i badema, korice limuna, vanilin šećera i cimeta), potom ide red kuhanih makarona, ponovo se pospe nadjev, „pobacaju“ se komadići maslaca i sve se zalije razmućenim jajima. Taj proces slaganja ponovi se tri do četiri puta dok se ne potroše predviđene količine namirnica. Nadjev se preklopi viškom tijesta koji je prelazio rubove. Torta se lagano pritisne rukom da se poravna i tijesto prione uz nadjev i kalup. Površina se namaže maslacem.

Stonska torta peče se na temperaturi 175 stupnjeva Celzijevih 50 minuta. Ohlađena torta okrene se prilikom vađenja iz kalupa tako da donji dio ostane gornji. Pošećeri se vanilin šećerom i siječe na komade za posluživanje. Dobar tek.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku