Autor: Ante Gavranović

Konkretna praksa nas uči da dodanu vrijednost u turizmu ne može dati samo broj noćenja ili dolazaka domaćih i stranih gostiju već da financijski rezultati sezone ovise, prije svega, o kvalitetnoj ponudi. Stoga nove strateške odrednice, ovaj put potkrijepljene novim Zakonom o turizmu i nizom pratećih dokumenata) pretpostavljaju jačanje konkurentnost time što će se turistima pružiti nove motive dolaska, dodatne sadržaje i dodanu vrijednost te nadići percepciju Hrvatske kao destinacije koja ima samo prekrasnu prirodu, sunce i more. Hrvatski novi turistički model mora se temeljiti na sustavu doživljaja, emocija, autentičnosti i na tome da smo za srednju Europu najbliže toplo more.

Kvaliteti suvremenoga turizma pripada i pokušaj ne samo da gosti budu prihvaćeni, već i da su dobrodošli. Formula glasi: destinacija + okoliš = ugodan odmor. Takav pristup turizmu i gostu postaje jednim od važnijih poslovnih pravila najvećeg broja svjetskih turoperatora. Sve se to odvija na temelju povećane svijesti o društvenoj odgovornosti prema okolišu i samoj destinaciji kao cjelovitom turističkom proizvodu.

U suvremeno organiziranim turističkim zemljama već je godinama središnja tema zadovoljstvo klijentele i kako u tom smislu uskladiti želje turista i realne mogućnosti.

Zajednička odgovornost je pronaći pravu mjeru da se ti ciljevi ostvaruju i da budu sastavni dio razmišljanja i djelovanja, a ne samo nametnuti okvir ponašanja. Najveći broj konflikata organizatora turističkih putovanja i domaćeg stanovništva i nastaje zbog nedovoljne koordinacije i nedovoljnih informacija o običajima i navikama zemalja-domaćina. Uspostava bolje i potpunije komunikacije između turista i lokalnog stanovništva, znači, ostaje jednim od temeljnih zadataka turističke branše ubuduće. To je dio društvene odgovornosti, koja već postaje sastavnim dijelom ukupne poslovne filozofije i turoperatora, ali i šire zajednice.
Turizmu je potrebna dodana vrijednost i tek se kroz nju mogu ocijeniti pravi efekti njegove uspješnosti. Ta se dodana vrijednost danas najmanje ostvaruje u hotelu, koji kroz cijeli dan uglavnom zjape prazni. Ona se stvara u neprekidnom dodiru s ljudima, potencijalnim potrošačima svega i svačega, ako se ponudi na pravi način.

Motivi postaju prioriteti

Ohrabruje činjenica da su u tijeku ozbiljna nastojanja da Hrvatska postane zemlja koja je razvojem selektivnih oblika turizma produljila sezonu te postala prepoznatljiva destinacija i za cjelogodišnji turizam.

Motivacija za dolazak u neku turističku destinaciju jest ATRAKTIVNOST PRIMARNE PONUDE. U to ulazi ambijentalna vrijednost samog odredišta, ljepota krajolika, ugodna klima, kulturna i povijesna baština. Potpuno zadovoljstvo turista otvara se ŠIROKOM PALETOM PRIMARNE I SEKUNDARNE TURISTIČKE PONUDE. UPRAVO JE TAJ SKLAD JAMSTVO ZADOVOLJSTVA GOSTIJU I NJIHOVIH POSEBNIH ZAHTJEVA, POTREBA I SKLONOSTI.

Te promjene najvidljivije su u temeljnim porukama u razvoju turizma, u svijetu, ali i kod nas, posebno kad sagledavamo masovni turizam, njegove prednosti i nedostatke. Hrvatska je poznata po svojoj prekrasnoj obali, bogatoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama, što je privuklo veliki broj turista. Sve te (prirodne) blagodati utječu na nekoliko, vrlo često suprotstavljenih ciljeva i razina
Masovni turizam donosi značajne prihode hrvatskoj ekonomiji kroz potrošnju turista u smještaju, hrani, aktivnostima i uslugama. Turizam je važan sektor za zapošljavanje u Hrvatskoj, pružajući poslove u hotelskom sektoru, restoranima, prijevozu, trgovini suvenirima i drugim povezanim industrijama. Masovni turizam omogućuje promociju hrvatske kulture, tradicije i prirodnih ljepota diljem svijeta, što doprinosi globalnoj prepoznatljivosti zemlje.

Nažalost, svaka dobra strana nosi sa sobom i svoju suprotnost. Nedostatci masovnog turizma u Hrvatskoj odražavaju se kroz nekoliko pojavnih oblika (o kojima se u početku nije vodilo dovoljno računa):

Preopterećenost destinacija: Popularne turističke destinacije poput Dubrovnika, Splita i Hvara, sve češće Rovinja, Poreča, Medulina i Vira, često se suočavaju s preopterećenjem turista tijekom glavne sezone, što rezultira gužvama, dugim redovima i degradacijom okoliša.

Prekomjerno trošenje resursa: Masovni turizam vrlo često dovodi do prekomjernog trošenja prirodnih resursa poput vode, energije i zemljišta, što može imati negativan utjecaj na okoliš.

Destabilizacija lokalnih zajednica: Nagli porast turizma može dovesti do gentrifikacije, povećanja cijena nekretnina i smanjenja kvalitete života za lokalno stanovništvo, što rezultira gubitkom autentičnosti destinacija.

Sezonalnost: Većina turizma u Hrvatskoj koncentrirana je tijekom ljetnih mjeseci, što može rezultirati sezonskim radom i nedostatkom stabilnosti za lokalno stanovništvo i gospodarstvo.

Razvoj održivog turizma i diverzifikacija ponude pomažu ublažavanju nedostataka masovnog turizma u Hrvatskoj, osiguravajući ravnotežu između ekonomskih koristi i zaštite okoliša te očuvanja autentičnosti lokalnih zajednica. Pri tome valja voditi i računa da se mijenjaju navike turista, traže novi sadržaji i, svakako, viša kvaliteta ne samo smještaja već i ukupnih usluga.

Zadovoljstvo posjetitelja je izuzetno važan (i složen) čimbenik u motivaciji za ponovni dolazak. To se, prije svega, odnosi na kvalitetu smještaja i usluga:. Visoka razina usluge u ugostiteljstvu također doprinosi zadovoljstvu turista.Na to se nadovezuje bogata i raznovrsna ponuda prirodne i kulturne baštine, ali i gostoprimstvo: Hrvatska je poznata po gostoprimstvu lokalnog stanovništva, što pozitivno utječe na iskustvo posjetitelja. Kulturne manifestacije, festivali i lokalna kuhinja dodatno obogaćuju turistički doživljaj.

Pomak i prednosti prema 3D turizmu

3D turizam, koji uključuje korištenje virtualne i proširene stvarnosti (VR i AR) za obogaćivanje turističkog iskustva, postaje sve popularniji i u Hrvatskoj. Ovaj pristup donosi niz prednosti i predstavlja inovativan način za unapređenje turističke ponude.

1. Pristupačnost i inkluzivnost: 3D turizam omogućuje ljudima s fizičkim ograničenjima ili onima koji nisu u mogućnosti putovati zbog financijskih ili drugih razloga da iskuse destinacije virtualno.
2. Promocija destinacija: Virtualne ture mogu privući potencijalne turiste, omogućujući im da istraže destinacije prije nego što se odluče za stvarno putovanje. Ovo može povećati zanimanje i broj posjeta.
3. Edukacija i informiranje: Korištenjem VR i AR tehnologija, turisti mogu dobiti detaljne informacije o povijesti, kulturi i zanimljivostima destinacije na interaktivan način. Ove tehnologije mogu pružiti dubinsko razumijevanje lokalne baštine i običaja.
4. Održivost: 3D turizam može smanjiti pritisak na popularne turističke destinacije, posebno tijekom vrhunca sezone, čime se smanjuje negativan utjecaj na okoliš i lokalne zajednice.

Mnoge hrvatske turističke destinacije, uključujući muzeje, povijesne lokalitete i prirodne parkove, već nude virtualne ture. Na primjer, virtualne ture kroz Dubrovnik ili Dioklecijanovu palaču u Splitu omogućuju turistima da istraže ove znamenitosti iz udobnosti svog doma.

Izazovi i budućnost

Iako 3D turizam nudi brojne prednosti, postoje i izazovi koje treba prevladati. To se odnosi na tehnološku infrastrukturu. Razvoj i implementacija 3D tehnologija mogu biti skupi. Potrebna su ulaganja u softver, hardver i obuku osoblja.

Pomak prema 3D turizmu u Hrvatskoj predstavlja uzbudljivu priliku za unapređenje turističke ponude i privlačenje novih posjetitelja. Korištenjem VR i AR tehnologija, Hrvatska može ponuditi jedinstvena i obogaćena iskustva koja ne samo da povećavaju zadovoljstvo turista, već i doprinose održivom razvoju turizma. Ulaganje u 3D turizam može se dugoročno isplatiti kroz povećanje posjeta, promociju destinacija i zaštitu kulturne i prirodne baštine.

Ova zanimljiva marketinška krilatica i danas ima svoju veliku marketinšku vrijednost, ali postupno prepušta svoje dominantno mjesto novoj krilatici – 3E. Što obuhvaća ta nova krilatica u turizmu? 3E označava pojmove Education, Excitement & Entertainment (obrazovanje, uzbuđenje i zabavu). To je, zapravo, pokušaj da se s tradicionalnih oblika turističke ponude prijeđe u višu klasu/razinu ponude: u razvijeniji, privlačniji i svakako primjereniji oblik turizma.

Riječ je o poticanju razvoja inovativnog turističkog proizvoda koji bi trebao objediniti kulturnu, prirodnu i povijesnu baštinu, a ima veliki utjecaj na proširenje turističke sezone, i svakako proširiti vidike turistima koji dolaze u pojedina turističke destinacije.

U suštini, E-turizam (elektronički turizam) predstavlja korištenje digitalnih tehnologija i interneta za planiranje, rezervaciju i upravljanje turističkim putovanjima i iskustvima. Uvođenje i razvoj e-turizma u Hrvatskoj donosi brojne prednosti i inovacije, uključujući povećanu pristupačnost, praktičnost i personalizaciju turističkih usluga. Korištenjem digitalnih tehnologija, Hrvatska može unaprijediti iskustvo turista, privući širu publiku i poboljšati efikasnost u turističkom sektoru. Iako postoje izazovi, ulaganja u tehnologiju, edukaciju i u praksi osjećamo sve širu primjenu e-turizma u Hrvatskoj.

Pomak prema e-turizmu u Hrvatskoj donosi mnoge prednosti, uključujući povećanu pristupačnost, praktičnost i personalizaciju turističkih usluga. Korištenjem digitalnih tehnologija, Hrvatska može unaprijediti iskustvo turista, privući širu publiku i poboljšati efikasnost u turističkom sektoru. Iako postoje izazovi, ulaganja u tehnologiju, edukaciju i sigurnost podataka ključna su za uspješan razvoj e-turizma.

DOLAZI NOVA ERA TURIZMA

Jasno je da to unosi ozbiljne promjene u pripremi. Nositelji marketinga u turizmu moraju se pritom držati pet temeljnih načela: načela jasnoće ciljeva; načela dostižnosti ciljeva; načela realnosti ciljeva; načela podudarnosti ciljeva i načela provjerljivosti ciljeva uz mogućnost kontrole njihove realizacije.

Ta se načela moraju uskladiti s pojmom NOVI TURIZAM. Riječ je o novim potrošačima, novim tehnologijama, novoj globalnoj praksi, praktično bez granica. NOVI TURIZAM je fleksibilniji, više je segmentiran, više je oblikovan prema zahtjevima kupaca.

Novi turizam donosi ozbiljne promjene u turističkoj potražnji. To su: fragmentiranost, porast broja obrazovanih turista, nezadovoljstvo onečišćenim destinacijama, više kraćih odmora u tijeku godine, putovanja zbog osobnog zadovoljstva, a poslovna putovanja postaju sve manje atraktivna. Novi turizam donosi promjene koje odgovaraju modernim trendovima, tehnologijama i preferencijama turista. Usmjeren je na održivost, autentičnost, personalizaciju i korištenje digitalnih alata, čime se poboljšava ukupno iskustvo putnika i potiče odgovoran i održiv razvoj turističke industrije. Hrvatska, kao turistička destinacija, može iskoristiti ove trendove kako bi unaprijedila svoju ponudu i privukla novu generaciju turista.

Pojam "novi turizam" odnosi se na suvremene trendove i promjene u turističkoj industriji koje odgovaraju na promjenjive potrebe i očekivanja modernih putnika. Novi turizam obuhvaća nekoliko ključnih aspekata: Održivi turizam fokusira se na minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, očuvanje prirodnih resursa i poštovanje lokalne kulture i zajednica. Digitalizacija igra ključnu ulogu u novom turizmu, omogućujući turistima da planiraju, rezerviraju i upravljaju svojim putovanjima putem interneta. Iskustveni turizam koji naglašava autentična i jedinstvena iskustva koja omogućuju turistima dublje povezivanje s destinacijom. Autentičnost i kvaliteta.

Turisti sve više traže autentična iskustva koja odražavaju stvarni život i kulturu destinacije, umjesto masovnog turizma. Fleksibilnost i prilagodljivost. Novi turizam prepoznaje potrebu za fleksibilnošću i prilagodljivošću putovanja.
Jasno, zbog tih promjena u turističkoj potražnji – a ti se trendovi ne odnose samo na Hrvatsku već na sve receptivne zemlje u turizmu - bilo je potrebno promijeniti turističku ponudu. To uvjetuje povećanu i sve oštriju konkurenciju, stalno povećanje broja novih turističkih odredišta, pomlađivanje starih destinacija i njihovu prilagodbu novim uvjetima, stavljanje naglaska na KVALITETU i OKOLIŠ.

Era kontinuiranog rasta je iza nas

Na pitanje kako pomiriti turizam i život lokalnog stanovništva, ministar turizma i sporta Tonči Glavina ističe: "Održivost se ne očituje samo u zaštiti prostora, nego i zaštiti kvalitete života. Era kontinuiranog rasta, povećanja smještenih kapaciteta i ugostiteljskih objekata je iza nas. Sad smo u eri upravljanja, eri u kojoj tražimo savršen balans između prihoda i svih pozitivnih učinaka od turizma i kvalitete života."

Dodao je kako se Hrvatska ne smije dovesti u situaciju u kojoj su danas Italija ili Španjolska - da lokalno stanovništvo prosvjeduje protiv turista i protiv turizma. Moramo uvažiti činjenicu da se turizam kao horizontalna gospodarska aktivnost ne može mijenjati samo iz pozicije turističkih zakona. Upravo zbog toga na razini cijele vlade provodimo aktivnost i zakonodavni okvir kojim reguliramo i stvaramo održivost za budućnost. "Sada smo krenuli sa zakonom iz domene prostornog uređenja i stambene politike, ali nas očekuju i promjene fiskalne politike i turističke politike. To je reforma, promjena modela prema održivosti i to trebamo napraviti. Nemamo izbora" zaključio je Glavina.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku