Prof. dr. sc. Josip Mikulić, Ekonomski fakultet u Zagrebu
Koliko dobro zapravo 'zarađujemo' od turizma?
Izvor i foto: Turizmoteka/Ekonomski fakultet Zagreb
O dolascima i noćenjima se dosta govori iako je sa ekonomskog stajališta, jasno, financijski rezultat puno zanimljiviji i relevantniji podatak.
Pogotovo u kontekstu međunarodne razmjene, budući se radi o 'in situ' izvozu, tj. izvozu na licu mjesta, pri čemu je turizam najznačajnija komponenta u RH izvozu usluga (69% u 2019.), ali je i jako značajan u ukupnom RH izvozu roba i usluga sa udjelom od oko 37% (2019.).
Najkorisniji dostupni podaci su nam procjene HNB-a o primitcima od međunarodnog turizma (Tablica R1, sheet P4), te istraživanja Instituta za turizam o (stavovima i) potrošnji turista u RH (TOMAS istraživanja).
Međutim, gotovo da nema dostupnih informacija o tome kako Hrvatska stoji u međunarodnoj usporedbi.
U nastavku stoga jedan rudimentaran izračun primitaka od međunarodnog turizma (strani turisti) po ostvarenom noćenju u promatranim zemljama, temeljen na podacima OECD-a, za 2019. godinu (zadnja predpandemijska godina).
Ukratko, prosječni prihodi po noćenju stranog turista.
I tu zbilja imamo zanimljivu situaciju.
Sa 143 USD po noćenju stranog turista, RH uprihoduje znatno manje od svih mediteranskih konkurenata. Turska prednjači sa 311 USD, a najbliži smo Grčkoj sa 192 USD (49 USD više od RH po noćenju). Od 32 zemlje za koje su dostupni podaci, RH zauzima 31. mjesto (jedino smo ispred Peru-a).
Zašto su razlike tako velike?
Teško je to reći bez detaljnije analize, ali po meni su dva glavna razloga.
Prvo, privatni smještaj dominira u našim kapacitetima, a takvim turistima često jednostavno ne treba više od kreveta, mjesta za ručnik na plaži, i supermarket.
Drugo, turistima u mnogim mjestima ni ne dajemo priliku za veću potrošnju. Mogućnosti za shopping su već tradicionalno najslabije ocijenjen element destinacijske ponude prema TOMAS istraživanjima. S druge strane, mnogi će se iz, npr., Turske vratiti sa komadom odjeće, komadom nakita, ili možda čak tepihom. Mogli bismo reći, 'puno turista nam uđe u dućan', ali uspijemo im prodati samo najosnovnije potrebštine.
Međutim, ne bi bilo korektno reći da nismo uspješna i sve popularnija turistička destinacija.
Ali ove brojke isto vrlo jasno pokazuju da ne koristimo puni potencijal međunarodnog turizma, već se zadovoljavamo sa 'low-hanging fruits'.
Tj. bildamo rezultat kroz kvanititetu a ne kvalitetu, i u stilu prethodne metafore, uopće nismo svjesni da sa sve većom masovnošću u špici sezone dio naših 'vrijednih plodova' s vremenom može 'početi i gnjiti'.
