Izvor: Turizmoteka       Foto.:Privatni album

Fenomen turizma može otvoriti kroz posebne oblike turizma put prema životu samo- osnaživanja. Kroz temeljitu uporabu naše svijesti, možemo stvoriti živote izražavajući sve, od uzvišenog zdravlja do bolesti. Više nismo žrtve sila koje se nalaze izvan nas samih niti možemo nastaviti kriviti takve vanjske sile zbog svojstava i stavova koje mi sami možemo promijeniti. Da bismo osigurali budućnost koju želimo, moramo se osnažiti znanjem o tome tko smo mi uistinu – svjesni ko-kreatori naše sudbine, stanica u novom organizmu zvanom Čovječanstvo. Naša misija kroz fenomen istinskog održivog turizma je da ponudimo mogućnost za promjenu.

Važnost čovjeka i dometa ljudskog potencijala sagledavana uglavnom kroz materijalistički postmoderni svjetonazor može prerasti u drugačiji pristup turizmu, gdje turizam može postati iscjeljujuća transformativna snaga temeljena na humanijim vrijednostima, zajedništvu i svijesti da smo svi dio cjeline i naše Majke Zemlje.

Glavna skupština UNESCO-a usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Svjetski Dan kulturne raznolikosti proglašen je 2002. godine – to je 2. svibnja svake godine.
Paralela između biološke i kulturne raznolikosti nalazi se i u UNESCO izvješću iz 1995. g. Our Creative Diversity (Naša kreativna raznolikost): “Stotinama milijuna godina, priroda je razvijala nevjerojatne oblike života koji su međusobno tijesno povezani: opstanak svih neophodan je kako bi se osiguralo kontinuirano postojanje prirodnih ekosustava. Na sličan način “kulturni ekosustavi” sastavljeni od bogatih i kompleksnih mozaika više ili manje snažnih kultura, trebaju osigurati raznolikost kako bi sačuvali i prenijeli vrijedno naslijeđe budućim generacijama. Baš kao što su politike za zaštitu bioraznolikosti neophodne kako bi se osigurala zaštita prirodnih ekosustava i raznolikost vrsta, samo odgovarajuće kulturne politike mogu osigurati zaštitu kulturne raznolikosti suočene s rizikom jedinstvene homogenizacije kulture u današnjem svijetu.”

Fenomen turizma može otvoriti kroz posebne oblike turizma put prema samo-osnaživanju. Tako nećemo biti više žrtve sila koje se nalaze izvan nas samih niti možemo nastaviti kriviti takve vanjske sile zbog svojstava i stavova koje mi sami možemo promijeniti. Da bismo osigurali budućnost koju želimo, moramo se osnažiti znanjem o tome tko smo mi uistinu – svjesni ko-kreatori naše sudbine, stanica u novom organizmu zvanom Čovječanstvo. Naša misija kroz fenomen istinskog održivog turizma je da ponudimo mogućnost za promjenu.

Životni stil suvremenog čovjeka doveo je do porasta potražnje za anti-stresnim oblicima turizma čiji su pod-oblici wellness, healthiness i mindfullnes, anit-age koji mogu biti i u kombinaciji s outdoor turističkom ponudom.. Različiti oblici anti-stresnih terapija te s njima povezane aktivnosti još uvijek su neiskorišteni prostor za specijalizirana i segmentirana turistička tržišta za cjelogodišnji turizam.. Anti-stresna terapija ima veliku dodanu vrijednost i u poslovnom smislu gdje takvo iskustvo može uz poštivanje dizajna i načina kreativne prezentacije i izvedbe biti odlična dodana vrijednost i poslovna prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Važno je posebnu pažnju posvetiti i brend komunikaciji i jačanju imidža za usluge i sadržaje koji se nude.

Tu treba istaknuti posebno ekspresivne art-terapije pogodne za uključivanje u anti-stres ponudu jer se mogu izvoditi tijekom cijele godine za različite dobne skupine i tržišne niše i to u zatvorenom i otvorenom prostoru, pa tako i prirodna baština, posebno kontakt s prirodnom šumom može biti dodana vrijednost. Tim sadržajima i aktivnostima koji se uključuju u turističku ponudu slijedi javna proklamacija WTO-a da je turizam fenomen i iscjeljujuća industrija jer su se motivi turista promijenili i putovanje sve više postaje putovanje osobnog razvoja.

Ekspresivne art-terapije definiraju se kao pristupi prilikom kojih se glazba, ples i pokret, pisanje, dramski izražaj, vizualna umjetnost i drugi kreativni procesi koriste u svrhu osobne i društvene dobrobiti. Ekspresivne art-terapije temelje se na pretpostavci da osoba, kroz kreativnu ekspresiju i poticanje imaginacije, može ispitati i doprijeti do različitih aspekata selfa (sebe) uključujući emocionalnu i simboličku ekspresiju, senzorna iskustva, poboljšanje kognicije te socijalnih odnosa. Naglasak je i na uključivanju cijelog niza posebnih oblika turizma koji su direktna poveznica sa prirodom i dizanjem svijesti o očuvanju prirode kao što su botanički i parkovni turizam, naturizam, robinzonski turizam, astro-turizam, mitološki turizam itd.

Kontakt s prirodom postaje snažan motiv za putovanje, gdje su odmor u prirodnoj i ekološki održivoj sredini, često uz digitalni detox sve više u trendu. Jače zanimanje kako biljke na više razina utječu na nas ljude. Istraživači tvrde da se stopa nasilja, agresije i kriminala smanjuje sadnjom drveća. U New Havenu povećanje krošnji drveća od 10% povezano je sa smanjenjem nasilnih zločina od 15%. Slični rezultati zabilježeni su i u Baltimoreu, s padom od 12% svih zločina na otvorenom za svakih 10% povećanja krošnje drveća. Zaključak je sljedeći: ljudi okruženi zelenilom u sukobima češće koriste razum nego nasilje.
Osim spomenutih zanimljivosti, drveća dokazano pomažu bolničkim pacijentima da ozdrave brže i provedu manje vremena u bolnici. Roger Ulrich, psiholog za okoliš, proveo je istraživanje u kojem je njegov tim pregledao medicinsku dokumentaciju ljudi koji su se oporavljali od operacije žučnog mjehura u bolnici u predgrađu Pennsylvanije. Rezultati su pokazali da su pacijenti s prozorima pored kreveta koji gledaju na lisnato drveće ozdravili brže i trebalo im je znatno manje lijekova protiv bolova te da su imali manje postoperativnih komplikacija od pacijenata koji su, umjesto u drveće, gledali u zid. Sve ove informacije upućuju na to da su ljudi višestruko ovisni o biljkama. Bez biljaka, drveća i šuma nema života. Stoga, mnogi iscjelitelji tvrde kako obična šetnja u prirodi ne samo da nas može osvježiti i napuniti energijom, već zahvaljujući energiji drveća ona na nas može imati i učinak izlječenja.
Postoji vjerovanje da svaki čovjek ima svoje drvo koje na njega posebno pozitivno utječe. Znanje o povezanosti drveća i ljudi bilo je prisutno i u drevnoj Kini, gdje se jedna od osnovnih vježbi unutar chi kunga (vještine obnavljanja i generiranja energije) sastoji od položaja koji donose poistovjećivanje s drvetom. Slično su razmišljali i Kelti koji su svoj zodijak temeljili na znakovima koji nose imena različitih vrsta drveća, koja i emitiraju energiju. Terapija kroz kontakt s prirodnom šumom i drvećem zove se dendroterapija a čest je i naziv „kupanje u šumi“.
Naše prirodne šume, pogotovo na kontinentu ali i naši parkovi prirode i nacionalni parkovi mogu se odlično uklopiti kroz kreativnu anit-stres ponudu koja određenim tehnikama i metodama aktivira dijelove mozga povezanih s pozitivnim emocijama. To je i oblik anti-age terapije jer je i zaštita od oštećenja DNA povezanog sa starenjem. Nakon kratkog vremena dovodi se do poboljšanja općeg zdravstvenog stanja – manje stresa, burnouta, anksioznosti.Poebno se ističu mindfulness tehnike koje jačaju imunitet i smanjuju depresiju i zabrinutost.

Povezanost sa našom Majkom Zemljom i su i kristali i minerali koji su i dodana vrijednost za doživljajni i opuštajući boravak, a to je i prilika za povezivanje s Lepoglavom gdje je jedini ugasli vulkan u HR i nalazište minerala i kristala.
Kamenje nastaje iz elementa vatre i vode, tako da se oni zapjene, a zatim i osuše. Ono „raste“ iz snage sunca, a elementarne su osobine njegove mineralne strukture vatra i vlažnost. Kroz različite faze zagrijavanja i ukrućivanja dobiva svoju boju i snagu učinkovitosti.
Po starom nauku o elementima u grčkoj naturo-filozofiji miješaju se pri nastanku dragog kamenja suhoća i vlaga kamenja s toplinom i hladnoćom, i miješaju se i s kakvoćama i snagama te temperamentima, nalik duhovnim i duševnim funkcijama čovjeka.

Uz upotrebu aromatičnih ulja i boja i kristaloterapija je način kako kreativno dizajnirati prostore u hotelima, kuće za odmor i apartmanima. To donosi izvrsne rezultate za opuštanje i dekorativno. Preporuka je da se uz aromatično ulje u aroma-lampi i kristal stavi i QR kod, tako da je to i svojevrsni storytelling i uz priču o biljkama ( hotel uz more ima drugačiju priču od npr. hotela na kontinentu) tu je bitno i značenje boja kao oblik terapije bojama.

Terapije plesom i pokretom te muzikoterapija posebno su interesantne i atraktivne kao dodatna vrijednost u ponudi za cjelogodišnji turizam. Ovaj terapijski pristup počiva na ideji da su duh i tijelo nerazdvojni, a glavno polazište leži u pretpostavci da pokreti tijela reflektiraju unutarnja emocionalna stanja pojedinca, kao i obrnuto, da pokreti tijela mogu utjecati na promjene u načinu razmišljanja i doprinijeti zdravlju i osobnom razvoju
Korištenje plesa u terapijske svrhe vidljivo je još u dalekoj povijesti. Ples je od prapočetaka ljudske civilizacije imao različitu ulogu, od vjerske preko iscjeliteljske pa do socijalne. U mnogim primitivnim civilizacijama, ples se smatrao jednom od osnovnih čovjekovih potreba, poput one za hranom i snom. Ljudima je omogućio da izraze svoje osjećaje te komuniciraju s okolinom i prirodom. Plesni rituali najčešće su se održavali uslijed velikih životnih događaja i promjena te omogućavali pojedincu osjećaj cjelovitosti i pripadanje zajednici.

Za turizam je posebno značajno da se terapija plesom može kombinirati s muzikoterapijom, s glazbom koja potiče raspoloženje i podiže razinu energije. Glazba utječe na puls, ritam disanja, tonus mišića, smanjuje osjećaj boli, utječe na biokemijske procese te time na naše psihičko i fizičko zdravlje. U kombinaciji s pokretom tijekom plesa ti se učinci višestruko pojačavaju.
To je mogućnost i za uključivanje i tradicijske glazbe i kombinacija za našom zaštićenom nematerijalnom baštinom.

Dodatna prednost za turističku ponudu je što s je Svjetski dan plesa 29. travanja i to može simbolično označiti i početak sezone. Tako je Europski dan muzikoterapije (European Music Therapy Day) svake godine 15. studenog, nije u sezoni i cijeli niz aktivnosti i evenata vezano za taj datum može se organizirati.
I glazba i ples postaju oblik svojevrsne interkulturalne komunikacije gdje se na globalnoj razini kroz ples i pjesmu pokreće radost i zajedništvo i pozitivno utječe na zdravlje ljudi i planete.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku