Vanja Čvrljak, direktor TZ Zadarske županije
„Turizmom se svakako mora aktivno upravljati kako bi razvoj destinacije ostao u ravnoteži s kvalitetom života lokalnog stanovništva i kako nam se turizam ne bi više „događao“
Razgovarao: Đuro Tomljenović
Turistička zajednica Zadarske županije dobila je novo vodstvo, a na njezino čelo stigao je Vanja Čvrljak. U vremenu kada turizam prolazi kroz velike promjene — od održivosti i kontroliranog razvoja, do produženja sezone i razvoja autentičnih doživljaja — pred novim direktorom brojni su izazovi, ali i prilike za dodatno pozicioniranje Zadarske županije kao jedne od najatraktivnijih hrvatskih destinacija.
1. Gospodine Čvrljak, koji su Vaši prioriteti na mjestu direktora Turističke zajednice Zadarske županije?
Prije svega, zahvalan sam na prilici da nakon dugogodišnjeg rada u sustavu turističkih zajednica doprinesem daljnjem razvoju turizma Zadarske županije. U prvim mjesecima mandata naglasak će biti na intenzivnom terenskom radu i izravnoj komunikaciji sa svim dionicima - lokalnim turističkim zajednicama, turističkim subjektima, jedinicama lokalne samouprave i stanovnicima županije.
Cilj je bolje razumjeti potrebe i izazove na terenu, upoznati postojeće projekte te zajednički pronalaziti konkretna i održiva rješenja koja će koristiti i lokalnoj zajednici i našim gostima. Želim i da Turistička zajednica Zadarske županije bude još operativnija i dostupnija svim partnerima u turizmu.
Naša uloga povezivanja ključnih subjekata turističkog razvoja mora biti snažnija, a komunikacija brža i učinkovitija. Fokus će biti na konkretnim projektima, kvalitetnijoj koordinaciji i ulaganjima koja donose vidljive rezultate i dodanu turističku vrijednost.
2. Kako vidite razvoj turizma u Zadarskoj županiji u sljedećih nekoliko godina? Gdje vidite najveći prostor za daljnji razvoj?
Glavni cilj je razvoj cjelogodišnjeg i održivog turizma koji ravnomjerno razvija cijelu županiju. Poseban naglasak stavit ćemo na produljenju turističke sezone kroz razvoj specijaliziranih oblika turizma i podršku organizaciji kvalitetnih događanja izvan glavnih ljetnih mjeseci. Zadarska županija već ima snažne temelje u nautičkom, aktivnom i poslovnom odnosno MICE turizmu, a upravo će ti segmenti biti ključ daljnjeg razvoja.
3. Koliko će održivi turizam i očuvanje lokalnog identiteta biti važni u Vašem mandatu?
Razvoj takvog modela turizma zahtijeva dugoročan i sustavan pristup. To podrazumijeva nastavak ulaganja u posebne oblike turizma – nautički, aktivni i poslovni – uz dodatno jačanje eno-gastronomske ponude i organizaciju manifestacija tijekom cijele godine.
Važnu ulogu ima i prometna povezanost destinacije, posebno jačanje zračnih linija i bolja povezanost otoka i obale. Također želimo snažnije uključiti manje razvijena područja županije – zaleđe, lički dio i otoke – kako bi koristi od turizma bile ravnomjernije raspoređene. Posebno je važno snažnije uključivanje lokalne zajednice i domaćih proizvođača u turističke tokove jer upravo autentičnost destinacije postaje jedan od ključnih motiva dolaska gostiju.
4. Kada govorite o cjelogodišnjem turizmu, koja točno, po Vama, razdoblja predstavljaju najveći izazov?
Najveći izazovi i dalje su razdoblja izvan glavne sezone, osobito proljeće i jesen. Tada je ponuda sadržaja znatno manja, dijelom zbog vremenskih uvjeta, ali i zbog nedostatka zatvorenih prostora/sadržaja, događanja i kvalitetnog hotelskog smještaja. Dodatni problem predstavlja slabija prometna povezanost izvan sezone, kao i činjenica da veliki dio ugostiteljskih i turističkih objekata tada ne radi.
Rješenja će se tražiti putem jačanja manifestacija, razvoja nautičkog, kongresnog i aktivnog turizma kao i daljnjeg unapređenja enogastronomske ponude.
5. Koji su to najveći nedostaci turističke ponude u Vašoj županiji izvan sezone?
Izvan sezone nedostaje sadržaja koji bi privukli veći broj posjetitelja. Problem predstavlja i slabija prometna dostupnost, osobito zračna povezanost. Na nama je stoga da probamo osigurati cjelogodišnje linije, kako zrakoplovne tako i morske. Naravno ukoliko to geopolitičke i ekonomske prilike budu dopustile.
Navedeni nedostaci dovode do slabije ekonomske isplativosti poslovanja tijekom zimskih mjeseci, no vjerujem da se kontinuiranim ulaganjima i suradnjom svih dionika taj trend može postupno mijenjati.
6. Gdje povlačite granicu između razvoja turizma i očuvanja prostora?
Ključan dokument u tom procesu je Plan upravljanja destinacijom Zadarske županije do 2029. godine, koji definira smjer razvoja uz poštivanje prostornih planova, zaštite kulturne i prirodne baštine te interesa lokalne zajednice. Granica razvoja je trenutak kada turizam počinje narušavati kvalitetu života stanovnika ili ugrožavati prostor i resurse destinacije.
Ekološka održivost znači odgovorno upravljanje prirodnim resursima kako bi ih mogli koristiti i budući naraštaji. Zadarska županija ima iznimno vrijedna prirodna područja i upravo je njihovo očuvanje jedan od naših prioriteta. To podrazumijeva smanjenje negativnih utjecaja turizma kroz odgovornije korištenje vode i energije, smanjenje otpada i kontrolu opterećenja najposjećenijih lokacija.
Razvoj turizma je neophodan, no puno je aktivnosti kojima se može pridonijeti očuvanju prostora.
A turizmom se svakako mora aktivno upravljati kako bi razvoj destinacije ostao u ravnoteži s kvalitetom života lokalnog stanovništva i kako nam se turizam ne bi više „događao“.
I da zaključim, težimo održivom razvoju turizma kroz integraciju ekološko-prostorne održivosti, ekonomsko-gospodarske održivosti te socijalno-društvene održivosti, s ciljem očuvanja okoliša, jačanja lokalnog gospodarstva i unapređenja kvalitete života zajednice.
