1. Kako rezimirate ovogodišnju turističku sezonu za tvrtku?

Ovogodišnju turističku sezonu potrebno je promatrati višeznačno, pa na isti način i dati odgovor na samo pitanje uspjeha turističke sezone. Ako se pod uspjehom podrazumijeva broj gostiju i noćenja u relativno kratkom vremenu turističke sezone, počev od 15. lipnja do 31. kolovoza, onda je turistička sezona bila uspješna, rekao bih na razini ranijih godina, recimo 2022. ili 2019. godine, odstupanja su više ili manje neznatna. Identičan je odgovor kad je u pitanju ovogodišnja turistička sezona u ILIRIJI d.d.. Svi kapaciteti bili su popunjeni, ali tu ne leži odgovor na pitanje uspjeha turističke sezone, nažalost.

Odgovor treba potražiti uključujući i ostatak turističke, odnosno ispravnije je reći, poslovne turističke godine koja traje dvanaest mjeseci odnosno cijelu kalendarsku godinu za svakog ozbiljnije organiziranog gospodarskog i turističkog subjekta za kakvog se smatramo mi u ILIRIJI d.d. Onda se „uspjeh“ turističke sezone itekako razvodni jer biti uspješan, a imati puni opseg posla tek 90 dana ili 3 mjeseca najčešće je nemoguća misija. Ne postoji u svijetu posao koji traje tri mjeseca, a od kojeg se može živjeti cijelu poslovnu godinu pa je tako i u hrvatskom turizmu. Izuzev za one koji turizam obavljaju kao izrazito špekulativan, kratkoročan i sezonski posao. Otključaju vrata svog „poslovnog carstva“ s dolaskom prvih gostiju koncem mjeseca lipnja i zaključaju vrata koncem mjeseca kolovoza. Oni imaju drukčiji način kod izračunavanja uspjeha turističke sezone.

Poslovni sustav ILIRIJE d.d. pokušava pronaći odgovor razvijanjem integriranog ili cjelogodišnjeg turizma u regiji u kojoj djeluje. Vrlo često je to osuđeno na „pucanj u mali nožni prst“. Naime, često uspjeh turističke sezone pretvaramo u pojedinim segmentima poslovanja u neuspjeh poslovne kalendarske godine. Upravo u tome mi u ILIRIJI nastojim razlikovati uspjeh od neuspjeha turističke sezone.

Nažalost, ovo je smjer u kojem se hrvatski turizam razvija. Dok nama konkurentske mediteranske zemlje imaju preko 70% hotelskih kapaciteta, u Hrvatskoj je to tek 10% a vjerovatno i manje u korist tzv. nekomercijalnog turizma ili smještaja kojeg je u Hrvatskoj preko 70%. Ovo bi bio moj odgovor o uspjehu turističke sezone ove godine. Također, bit će i znatno gore. U vrlo skorom roku pretvorit ćemo turizam u kolaps koji će trajati duž jadranske Hrvatske kroz mjesec srpanj i kolovoz. Neće biti održivog turizma, bit će kaotičnog, neograniziranog i neodrživog turizma u punoj mjeri. To je smjer kojim idemo. Još ispravnije bilo bi reći da idemo u smjeru „stampedo turizma“ u trajanju od cca 60 dana a to će onda biti neizdrživ turizam u Hrvatskoj.

Neovisno o prednjem, ILIRIJA d.d. kao društvo sa svim svojim sastavnicama počev od nautike, hotelijerstva, kampinga do DMC i u ovoj 2024. godini nastavlja niz uspješnih poslovnih godina uvećanjem fizičkih i financijskih razultata u skladu s našim realnim planovima i mogućnostima. Godina je to u kojoj ovakav rezultat nije došao po automatizmu ili inerciji, već trudom i radom, jer svedoci smo kako u Hrvatskoj više ne možemo računati na kontinuirano uvećanje turističkog prometa naročito u špici turističke sezone, što pokazuju i službeni podaci.

2. Što nam možete kazati o razdoblju posezone u Ilirijinim objektima?

Najteže pitanje za svakog tko turističku djelatnost namjerava i želi produžiti kako na predsezonu tako i na postsezonu je pronaći odgovor na pitanje koji je osnovni motiv dolaska gostiju u postsezoni i da li uopće postoji u dovoljnoj mjeri takav motiv dolaska gostiju i da li postoji adekvatna turistička ponuda i infrastruktura.
Primjera radi, kongresi su jedan od oblika i temeljnih motiva dolaska gostiju u postsezoni. Kongresni gosti ostaju 2-5 dana što je idealan oblik popunjenosti postsezone i predsezone. Ali za kongresni turizam potrebno je imati kongresni centar u svakom gradu duž Jadrana odnosno organiziranog turističkog subjekta kao što je ILIRIJA. Kongresne kapacitete, makar ozbiljnije nemamo. Niti možemo imati jer o tome odlučuju drugi. Turistički kapaciteti se izgrađuju u prostoru kojim upravljaju lokalne samouoprave. Taj proces je spor i predug, a često ga i nema.
Zdravstveni turizam za generacije treće životne dobi je također primamljiv motiv za dolazak gostiju u predsezoni i postsezoni. Mi u ILIRIJI radimo na tome, imamo određene sadržaje poput zdravstvene poliklinike, wellness centra, gastro ponude, izleta na more i nacionalne parkove te izvorne, autohtone i jedinstvene turističke proizvode, ali za sada je to ipak nedovoljno za optimalnu popunjenost hotelskih kapaciteta u postsezoni. Klimatske karakteristike idu nam u prilog, ali nisu za sebe dovoljne za formiranje kritične brojke da možemo govoriti o ozbiljnom poslovnom pothvatu.

Nautički oblik turizma u predsezoni i postsezoni je najrazvijeniji oblik turističke ponude. Kontinuirano ga ILIRIJA razvija i on snažno doprinosi dobrobiti grada Biogradu na Moru i ugostiteljstva ovog mjesta. Kruna nautičke postsezone je nautički sajam Biograd Boat Show, održava se već preko 25 godina, a predstavlja vrhunsku i prvorazrednu gospodarsku manifestaciju hrvatskog turizma. Na sajmu se u pet dana okupi preko 20 tisuća posjetitelja, ali i poslovnih subjekata koji razvijaju hrvatsku nautiku kao ozbiljnu gospodarsku granu.

Integrirani proizvod je originalan i jedinstven turistički proizvod koji nastojimo u ILIRIJI razvijati kroz DMC u razdoblju predsezoni i posezoni. Pokušavamo svim komplementarnim i selektivnim oblicima turizma razvijati turizam u predsezoni postsezoni. Unatoč prednjem svi naši objekti posluju do sredine odnosno konca listopada i u znatnoj su mjeri popunjeni, što nas izuzetno veseli.

3. Kakav je Vaš pogled na Biograd kao mikrodestinaciju iz koje djeljujete, njegove potencijale i ograničenja?

Biograd na Moru može biti idealna turistička destinacija za sve oblike hrvatskog odnosno mediteranskog turizma. Nalazi se na jedinstvenom geografskom prostoru, odličnom prometnom povezanošću i idealnom mikroklimom u blizini nacionalnih parkova i parkova prirode.
Ono što bi trebalo biti presudno da se te prednosti maksimalno i iskoriste jest upravljanje turizmom kao značajnom gospodarskom granom. Pod upravljanjem podrazumijevam prvenstveno očuvanje, zaštitu i korištenje turističkih i prirodnih potencijala grada na osnovama velikih očekivanja sve zahtjevnijih suvremenih gostiju. To je izuzetno težak i zahtjevan posao. Biograd treba težiti kvalitetnom i izuzetno atraktivnom turizmu, a za takvo nešto potrebno je upravljati i prostorom i turističkim sadržajima. Grad bi prije toga trebao „pobjeći“ od masovnosti turizma kakav je trenutno u nove prepoznatljive oblike turizma visoke kvalitete. To bez vrhunskih hotelskih, luksuznih i autentičnih sadržaja, uključujući i privatne, nije moguće ostvariti. Odlična je pozicija Biograda samim time i ILIRIJE u dijelu nautičkog turizma. To bi bio putokaz i za sve ostale oblike turizma u Biogradu.
Također, trebalo bi u Biogradu znatno poboljšati upravljanje i očuvanje postojećih plaža koji su najvredniji turistički i gospodarski potencijal turizma. Velika prednost Biograda je u tome što ima prostrane i dugačke plaže još uvijek u dovoljnoj mjeri prirodne i nedevastirane, ali izuzetno izložene napadu da vrlo skoro postanu uništene i neadekvatne za turiste.

Upravljanje i očuvanje plaža nije adekvatno riješeno niti na razini zakonodavnog okvira o pomorskom dobru pa su lokalne samouprave često i bez kriterija osuđene na improvizacije koje nikome ne donose dobro.

Ovdje valja istaknuti da Biograd kao mikrodestinacija ima izuzetne komparativne prednosti u razvijanju nautičkog turizma do neslućenih ramjera. Biograd može biti perjanica i predvodnik nautičkog turizma ne u Hrvatskoj nego i na Mediteranu. Za to ima sve prirodne i prostorne preduvjete. Nacionalni par Kornati jedinstven je adut za takav razvoj. Po tom pitanju ILIRIJA je na raspolaganju, želimo biti kao i prije 50 godina kreatori ovog vida turizma ne samo u Biogradu nego i u Hrvatskoj.
Nadalje, Biograd je povijesni kraljevski grad smješten u srcu Jadrana s impresivnom rivijerom i okruženjem s kojim se malo koja sredina može usporediti. Vrata smo Kornata i stotina otoka u okruženju, na dohvatu smo palete kulturno povijesnih gradova, dijelom pod UNESCO-om, okruženi sa tri parka prirode i četiri nacionalna parka. Destinaciju ne doživljavamo tek kroz Biograd već s raznovrsnošću ponude od mora, plaže i podmorja, do najvećeg jezera i najveće planine u zemji, s plodnim Ravnim kotarima, nizom prirodnih i kulturnih znamenitosti, do eno gastro ponude sa sastavnicama plodova mora, plodne mediteranske ravnice i nedalekih planina.

To su aduti sadašnjosti i budućnosti. Svjesni smo da Biograd nije city break desetinacija u koji će gosti dolaziti u većem broju van sezone zbog njega, te upravo zbog toga razvijamo široku paletu ponude svega najvrijednijeg što naše i bliže i dalje okruženje nudi, kao i premijum događanja u krstrenju morem s našim event brodom ili agro turističkim i baštinskim kompleksom, sadržaja koje možemo pružiti u povijesnom Arsenalu u Zadru, do eno gastro ponude.

4. Ilirija je jedna od najdugovječnijih domaćih turističkih kompanija. Kako je ona kroz godine rasla, mijenjala se i prilagođavala potrebama i interesima tržišta?

Od svog osnutka težimo inovativnosti i posebnosti jer biti drukčiji od ostalih i biti istovremeno pionir i tržišno konkurentan u razvoju turističke ponude, temeljna su načela naše poslovne filozofije od samog osnutka. Dakle već 67 godina sudjelujemo u razvoju i kreiranju hrvatske turističke ponude na dobrobit svih naših građana, gospodarskih i turističkih djelatnika stvarajući modernu, tržišno prepoznatljivu, društveno odgovornu kompaniju sa širokim spektrom djelatnosti koja u sezoni pruža uslugu za preko 7 tisuća gostiju dnevno. U posljednjih dvadesetak godina Ilirija se razvija kao javna, transparentna i moderna kompanija čije dionice od 2003. godine kotiraju na Zagrebačkoj burzi, a od 2015. godine njenom Službenom tržištu. Uspješno smo završili dvije dokapitalizacije i ulaskom institucionalnih dioničara stvoreni su temelji za daljnje jačanje koroprativnog, institucionalnog i javnog karaktera.

Danas smo moderno izgrađena, suvremeno opremljena i kvalitetno organizirana turistička tvrtka koja je glavni pokretač i nositelj ukupnog turističkog i gospodarskog razvoja ne samo grada Biograda na Moru već i cijele biogradske rivijere, jedna je od 7 vodećeih turističkih komapnija u Dalmaciji i treća po veličini u Zadarskoj županiji.

Samo onaj tko nije u ovom poslu misli da je turizam uvijek isti. Iz svog dugogodišnjeg iskustva kao i tradicije poslovanja Ilirije svjestan sam da se značajne promjene događaju u ciklusima od nekoliko godina. Ilirija je te 1957., kada je osnovana, trebala biti put iskoraka iz ovdje u Biogradu iznimno raširenog odmorišnog domaćeg sindikalnog turizma ka poslovnom turizmu odnosno turizmu kao gospodarskoj grani. Tu smo ulogu odigrali kroz povijest i odrađujemo je kao korporacija i danas, sada ne u okruženju sindikalnog već apartmansko paušalnog turizma.

Od jednog hotela tvrtka smo sa četiri hotela, nautika nije postojala a prva planski izgrađena marina u zemlji tada i sa svojom čarter flotom, izgrađena je ovdje u Iliriji. Preciznije je reći da je Ilirija d.d. pionir nautičkog turizma na Jadranu, a Biograd je učinila kolijevkom nautičkog turizma. Nadalje, ponuda kamping turizam bila je za skromne goste u šatoru, a kako znamo danas je uz nautiku elitniji dio hrvatskog turizma. Pokazujući svoju predanost razvoju održivog i inovativnog turističkog proizvoda, koji čini dodanu vrijednost postojećoj turističkoj ponudi, stvoren je visoko kvalitetan, integriran i komplementaran turistički proizvod točnije destinacijska menadžment kompanija Ilirija Travel. Kupnjom Poslovno-trgovačkog centra City Gallerie, Ilirija je napravila značajan iskorak u kojem je iz isključivo turističke kompanije postala kompanija s diverzificiranim portfeljom. Tako se Ilirija svrstala među 20 najvećih turističkih kompanija u zemlji.

Nova dimenzija življenja, ubrzane promjene i sve veća želja za putovanjem, prirodna potreba za odmorom, sklonost otkrivanju novih, od prirode podarenih prekrasnih podneblja kao što je i biogradski živopisni krajolik, bili su i ostaju temeljni motivi koje mi u Iliriji prepoznajemo i činimo ih dostupnim za one koji to žele i koji će to tek zaželjeti. Danas iznova oplemenjujemo svoj turistički potencijal i dajemo mu nove suvremene sadržaje, nove ljude, nove ideje i samim time tvrtku Ilirija i Biograd svakim danom izgrađujemo i osmišljavamo sve prepoznatljivijim za svoje goste i posjetitelje, željnih istinskog odmora i doživljaja u prijateljskom i toplom okruženju. Ilirija je garancija kontinuiteta i ispravnosti razvoja turizma u Biogradu i zalog za budućnost svih koji Iliriju u gradu Biogradu na Moru vide sastavnim dijelom svog života i rada.

Sve prethodno navedeno vidljivo je u našim ključnim sektorima turističkog poslovanja odnosno hotelijerstvu, nautici i kampingu čiju smo ponudu, sadržaje i usluge prilagođavali modernim potrebama i zahtjevima suvremenog gosta. U sektoru hotelijerstva okupljenog danas pod brendom Ilirija Resort od jednog hotela iz 1957. godine izrasla su četiri nova visokokategorizirana hotela odnosno hotel „Ilirija“, hotel „Adriatic“, hotel „Kornati“ u Biogradu na Moru i hotel „VIlla Donat“ u Sv. Filip i Jakovu sa sveukupno 435 soba i 1.000 postelja.

U nautičkom sektoru Ilirija je sredinom 70-ih godina izgradnjom prve ciljane i namjenske luke nautičkog turizma sa 100-tinjak vezova, u sklopu svojih hotela u centru Biograda na Moru, i organizacijom prve vlastitu čarter flotu od preko 40 plovila za potrebe nautičara, pokrenula razvoj nautičkog i charter turizma u Hrvatskoj. Nadalje, Ilirija je sredinom osamdesetih godina izgradila jednu od najmodernijih i najopremljenijih marina na Jadranu, „Marinu Kornati“ s preko 800 vezova za potrebe nautičara, kategoriziranu s četiri sidra, koja danas ugosti preko 2.000 gostiju dnevno. Marina Kornati dala je novi identitet Biogradu na Moru učinivši ga zaista „bijelim gradom“ tijekom cijele godine i na kopnu i na moru, i pretvorila ga u grad jedriličara i morskih zaljubljenika. Preko 50.000 nautičara iz svih djelova svijeta na godinu posjete marinu Kornati i grad Biograd na Moru. Nadalje, Ilirija je već 26 godina organizirator i domaćin Biograd Boat showa vodećeg i najvećeg međunarodnog nautičkog sajma u Hrvatskoj i jednog od 5 vodećih nautičkih sajamova u Europi po ključnim ostvarenjima.

Kampiranje, nekad robinzonski način života turističkih zaljubljenika u prirodu i njene ljepote, ILIRIJA je pretočila u kamp “PARK SOLINE“, kategoriziranom s četiri zvjezdice, omogućivši odmor godišnje za preko 50.000 gostiju iz svih zemalja Europe, s kapacitetom za prihvat 4.000 gostiju dnevno, na preko 1.130 moderno uređenih i opremljenih parcela i kamping mjesta u osjenčanim ljepotama mediteranske šume i dodatno oplemenjen hortikulturnim uređenjem, učinivši istovremeno i kamp oblikovani mediteranskim parkom. To je naš put održivosti ne samo turizma već i tvrtke Ilirija.

5. Što nam možete reći o planovima tvrtke za daljnja ulaganja u projekte i u kojem sektore vidite prostora za daljnji rast i ulaganja?

Dugoročna održivost i opstojnost svake ozbiljne gospodarske tvrtke pa i Ilirije nezamisliva je i nije moguća bez planiranja novih, suvremenih i tržišno konkurentnih investicijskih i ulagačkih projekata u grani u kojoj se posluje. Isto je to temeljno pravilo i za nas u Iliriji odnosno vidimo to kao svoj razvojni put ulaganjem u nove razvojne projekte i turističke kapacitete u svim sektorima našeg budućeg poslovanja.
U svakom trenutku, pa i danas imamo, rekao bih „Katalog planiranih i potencijalnih investicijskih projekata“ za razdoblje od narednih desetak godina, počev od prve slijedeće odnosno naredne godine.

Zasigurno da će se oni projekti, koji samo ovise o odluci na razini korporacije Ilirije d.d., realizirati. Nažalost, takvih je vrlo malo u odnosu na one koji ovise o volji i odluci drugih odnosno onih koji u okolnostima i pravnom sustavu u kojem djelujemo i poslujemo odlučuju o takvim projektima. Svi se projekti realiziraju u prostoru o kojem u najvećem dijelu odluke donosi lokalna samouprava kroz prostorno-urbanističko planiranje odnosno i druga nadležna državna tijela na razini županije ili Republike Hrvatske, što je polazni osnov za svakog investitora. Što je za lokalnu samoupravu prihvatljivo, a što nije o tome mi ne odlučujemo. Mi samo možemo predlagati što u kontinuitetu i činimo.

Evo i nekih pojedinačnih prijedloga investicijskih projekata i ulaganja u grani u kojoj poslujemo na području Zadarske županije odnosno grada Biograda na Moru.
Počet ću od grada Zadra. Na inicijativu Grada Zadra o prikupljanju interesa potencijalnih investitora za izgradnju hotelskih kapaciteta u samom gradu Zadru, kojih nasušno nedostaje, a povodom Izmjena i dopuna Prostornog plana grada Zadra, Ilirija kao turistička tvrtka s referencijom i vlasnik Poslovno-trgovačkog centra City Galleria u Zadru, dostavila je prijedlog za uvrštenje u Plan i to kroz mogućnost nadogradnje postojećeg centra izgradnjom hotela sa svim popratnim sadržajima kapaciteta od 160 do 190 soba ukupne površine cca 28 tisuća m2 na osam etaža. Što će biti od toga ostaje vidjeti kroz buduće vrijeme.

U mjestu Sv. Filip i Jakov već tri godine dakle od 2021. godine čekamo dozvolu za izgradnju, rekonstrukciju i proširenje postojećeg hotela Villa Donat sa svim pratećim sadržajima kapaciteta 135 soba umjesto sadašnje 72 sobe. Kada ćemo dobiti dozvolu to ne znam. Možda i nikada. Takav je život nas investitora u nove hotele.

Gradu Biogradu na Moru sukladno Prostornom planu grada Biograda na Moru i Prostornom planu Zadarske županije dostavili smo kompletan prijedlog proširenja postojeće Luke nautičkog turizma Marina Kornati za 174 nova veza za plovila dužine od 16 do 40 metara. Uz naš zahtjev za izradu i donošenje Urbanističkog plana uređenja proširenja Luke nautičkog turizma Marina Kornati pored kompletne dokumentacije dostavili smo i izrađen: Idejni projekt proširenja Marine Kornati; Studiju utjecaja na okoliš; Maritimnu studiju kao i do sada sve pribavljene suglasnosti nadležnih državnih tijela s naslova Zadarske županije i nadležnih ministarstva Republike Hrvatske. Vrijednost tog projekta je preko 30 milijuna eura. Realizacijom ovog projekta Biograd bi za trajno postao reprezentativan, gotovo i najveći centar nautičkog turizma ne samo u Hrvatskoj već i na Mediteranu!

Isto tako u postojećoj Marini Kornati imamo već izrađenu svu projektnu dokumentaciju o namjeni investicijskih ulaganja u rekonstrukciju postojeće Marine Kornati, poboljšanju usluge te izradi novih sadržaja vrijednosti cca 7 milijuna eura, a za koje nam je potrebna prethodna suglasnost odnosno Odluka Vlade Republike Hrvatske o produženju postojeće koncesije za Marinu Kornati.

U sklopu postojećih hotela u Biogradu na Moru izradili smo Idejno rješenje proširenja bolje reći izgradnje Aneksa hotela Adriatic sa 102 sobe, suvremenom konferencijskom dvoranom kapaciteta 500 osoba plenarnog oblika i podzemnom garažom kapaciteta 250 automobila. Namjeru smo prezentirali vodstvu Grada Biograda na Moru.

Vrijednost investicije procijenjuje se na cca 15 milijun eura. Ostaje nam vidjeti realnost ovog projekta o kojem odlučuje Grad Biograd na Moru.
Imamo i niz manjih investicijskih projekata kao što je izgradnja suvremenog otvorenog Bazenskog kompleksa otvorenih bazena sa zabavnim sadržajima u kampu „Park Soline“ , itd. da ne nabrajam.

6. Kako Vi gledate na budućnost tvrtke i turističke industrije u zadarskoj regiji?

Budućnost tvrtke je neupitna. Ostaje samo pitanje daljnjeg širenja poslovanja i turističkih kapaciteta u odnosu na postojeće. Bilo bi idealno da se omogući ulaganje Iliriji u izgradnju daljnjih suvremenih turističkih kapaciteta sukladno suvremenim zahtjevima tržišta. No ako se i ne ostvare ta ulaganja ostajemo na onom što imamo i što želimo osuvremenjavati i prilagođavati potrebama suvremenog gosta odnosno naših kupaca.
Turizam u Zadarskoj županiji, uostalom kao i u Hrvatskoj, trenutno ne ide pravim putem. Dominaciju preuzima tzv. nekomercijalni turizam na štetu organiziranog turizma koji razvija kvalitetu, sadržaje i osigurava zaposlenost. Ako se taj trend vrlo skoro ne promijeni nećemo imati održiv turizam, imat ćemo ne samo neodrživ već i neizdržaiv turizam. Kako budemo sijali tako ćemo i žeti. Sve po zaslugama.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku