Trebamo li podržavati daljnji turistički razvoj bez analize, plana i cilja ?

Piše: Đuro Tomljenović

Veliki svjetski turoperatori, padom zanimanja za odlazak u Tursku, Egipat, Tunis..gdje na stotine tisuća kreveta u brojnim resortima ostaje već drugu godinu poluprazno, ove godine sjetili su se Hrvatske.

Zadnjih 15 godina, ti gospodari turističkih tokova, svoje brošure punili su odmorom na južnim obalama Sredozemlja, gdje su, često vlastitim zrakoplovima vodili turiste u resorte i hotele koji su nerijetko i u vlasništvu tih istih europskih organizatora putovanja. Hrvatska je za to vrijeme, stavljana stidljivo, ako je ipak netko traži, u zajedničku brošuru sa Slovenijom i Crnom Gorom.

Ove godine stvar se mijenja. Veliki svjetski turoperatori opet „otkrivaju“ Hrvatsku, pa im je sada i ona dobra da u nju usmjere svoje potencijalne goste koji sada više ne žele, njihovim zrakoplovima u njihove turističke centre razbacane po južnim obalama Sredozemlja.

Te su zemlje i prije sadašnje globalne opasnosti od terorizma, imale posebne sigurnosne mjere za boravak stranaca u njihovim odmaralištima, te su se ona gradila izvan mjesta, okružena visokim ogradama i uz veliko policijsko osiguranje. Sve to, natjeralo je domaćine i turoperatore da organiziraju all inclusive ponudu, tj. da turisti sve imaju u tom zaštićenom prostoru. Izvan odmarališta išlo se uz pratnju samo na izlete i obilaske.

I sada, postoji velika opasnost, da veliki turoperatori taj koncept ugošćavanja nature našoj hotelskoj industriji. Što više, upravo zbog povratka moćnih turističkih organizatora, sve češće se kao novi razvojni turistički projekti za Hrvatsku, opet spominju resorti.

Podsjećam. Grčki premijer na vrhuncu krize u njegovoj zemlji inače jednom od najpoznatijih svjetskih turističkih odredišta, objavio je rat svim "all inclusive" turističkim naseljima i hotelima,tj.ponudi koja uz smještaj uključuje i jedi i pij koliko hoćeš.
Ta vijest, kod nas nije izazvala previše pozornosti. A trebala je!
Po meni trebali smo o tome otvoriti, ako ne javnu, onda barem stručnu raspravu.

Naime, Cipras smatra, kako takav turizam udaljuje turiste od lokalne ekonomije, a posebno malih gospodarstava. Uz to, izrazio je želju za obuzdavanjem masovnog turizma u Grčkoj, ali i prodaju državnog zemljišta onima koji bi na njima gradili mega turistička naselja i resorte.

"Mi ne želimo nastaviti s trenutnim modelom intenzivne eksploatacije turizma", kaže Cipras koji želi potaknuti turiste, kako kaže," na tradicionalni odmor - gdje će oni više koristiti lokalne kafiće, restorane i atrakcije."

A u nas? Već sam pisao, u gradu Korčuli do dolaska novog vlasnika hotela prije tri godine bilo je pet-šest restorana. Kada je novi vlasnik hotela odustao, prije tri godine, od do tada nuđene all inclusive ponude, u gradu Korčula otvoreno je više od 50 restorana, ali i druge ponude za hotelske goste.

Ukratko, postavlja se pitanje kako dalje u hrvatskom turizmu? Prepustiti ga daljnjoj industrijalizaciji i naslinoj urbanizaciji radi poticanja investicija i rasta BDP po svaku cijenu. Ili pak prepustit lokalnom stanovništvu da ubire plodove naslijeđene položajne rente.

Za koga nove turističke mastodonte graditi,kada već sada nemamo dovoljno stanovništva da zadovoljimo sadašnju potražnju za turističkim kadrovima.
Trebamo li se više okrenuti domaćoj ponudi i njihovim zahtjevima? Dobar lokalni proizvod čini turizam jedinstvenim i konkurentinijim na svjetskom tržištu pa je time i promidžba cijele Hrvatske puno bolja.

Svjedoci smo sve većeg pritiska na naše uzmorje , prije svega širenjem naselja, neprimjerenim gradnjama, preopterećenjem obnovljivim morskim resursima i tako dalje. Samo od 1960. do 2000. evidentirano je višestruko, za oko 5 puta, povećanje urbanizirane obale.
Dakle, kratkoročni probitak manjine i dalje pobjeđuje interese većine na prirodnom, turističkom i gospodarskom prostoru. A sve to, zbog navodnog, željenog opće državnog razvoja!