U današnjem svijetu kada je povećana potreba osobne sigurnosti i novih ekonomskih mogućnosti, turistička su očekivanja daleko premašila nekadašnja, stoga je razumljivo kako se povećalo i putničko zanimanje za turističkim originalnostima. U turističkim se interesima i novim motivima često pojavljuje „izvorno“, „originalno“ i „autentično“ zajedno s „autohtonim“.

Autentičnost znači nešto istinito, iskreno, stvarno naspram imitativnog, umjetnog i lažnog. Umrežavanjem dionika u turizmu, posebno destinacijskih turističkih organizacija ( turističkih zajednica) i turističkih menadžment i event kompanija sa lokalnim udrugama i tematskim smještajnim kapacitetima stvara se odlična baza za cjelogodišnji turizam.

Na inicijativu turističke zajednice Splitsko dalmatinske i Udruge hrvatskih turističkih agencija kreirana je snažna podloga za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Dvodnevna edukacija sa interaktivnom radionicom na temu „Tematske rute i posebni oblici ruralnog turizma s naglaskom na eno-gastro ponudu“ održana je 26.i 27.02.24. godine u Splitu.

Desetak turističkih agencija uz nekoliko turističkih zajednica uključilo se u rad i postavili su se temelji za razvoj originalne ženske tematske kreativne rute inspirirane slavnim književnikom Mirkom Božićem koji je rođen u Sinju i koji je svojim književnim i dramskim radom obilježio hrvatsku kulturu.

Predavanje i radionicu vodila je doc. dr. sc. Romana Lekić koja je istaknula kako su lokaliteti potaknuti literaturom postali dio kulturnog krajolika turizma nasljeđa, jer turizam potaknut literaturom nije samo jednostavna funkcija utjecaja literature, već je medij putem kojeg se može prenijeti niz kulturnih značenja i vrijednosti.
Još od vremena antike ljudi su posjećivali grobove omiljenih i značajnih pisaca i pjesnika kao izraz poštovanja ili potrebe za inspiracijom. S vremenom ta praksa proširila se i na posjete rodnim kućama, da bi na koncu kulminirala uspostavljenjem muzeja, memorijalnog doma, interpretacijskog centra ili nekim drugim vidom književnog turizma. Mjesta povezana s književnosti nisu više samo mjesta rođenja i smrti autora ili mjesta povijesnih događaja, ona su društvene konstrukcije, razrađene i promovirane kako bi privukle turiste.

Ovaj zajednički kreativni prijedlog turističkih agencija i turističkih zajednica stvorio je temelj gdje geografski prostor postaje svojevrsna meta-razina gdje i književno nasljeđe možemo danas koristiti kao resurs te na taj način otvoriti i drugačiji put za budućnost upravo kroz fenomen transformacijskog cjelogodišnjeg turizma i poveznicu s novim trendovima.

U prvi plan stavljena je Dalmatinska zagora koja postaje tako svojevrsna „pozornica“ i put za jačanje fenomena turizma kao interkulturalne komunikacije i iscjeljujuće industrije, a u skladu s javnom proklamacijom Svjetske turističke organizacije.

Romana Lekić je motivirala i inspirirala sudionike na kreativan rad kroz djela koje je ostavio Mirko Božić (Sinj 1919- Zagreb 1995). Ovaj slavni Sinjanin ostavio nam je djela i likove, karaktere koje je stvorio te poveznicu s prostorima u kome su djelovali energetski, odnosno arhetipski su utisnuti u prostor, ali su nevidljivi i ne možemo ih fizički dotaknuti. Kroz metode interpretacije kao medija mi ih ponovo vraćamo, materijaliziramo i oni ponovo „oživljavaju“, vraćaju se, a posebna je čarolija u tome što ih svaki sudionik predložene tematske rute koji je i interaktivno uključen doživljava drugačije.

Tekst doživljajnog animatora interpretatora je isti, ali ga svaki slušatelj „dekodira“ „vizualizira“ i emotivno se povezuje na svoj način. Zajedničkim kreativnim radom predložene su i konkretne tehnike interpretacije koje bi potaknule i interaktivno uključivanje sudionika ture gdje bi se pokrenule emocije i oslobađanje od stereotipa.
Božićeva poetika dalmatinske žene uzeta je kao narativ u re-interpretaciju u prijedlogu za kreativnu tematsku rutu. Trilogija o Kurlanima je pogodan resurs da se kroz meta-razinu „iscijeli” prošlost jer je velikim dijelom tematski usmjerena na položaj i ulogu žene u obitelji koja je nekada bila kruta i patrijarhalna i često nepravedna.

Žena dolazi u središte i kroz povezanost sa Majkom Zemljom i prirodom i fenomenom vode, pogotovo kroz film „Djevojka i hrast” što je odlična poveznica i sa slavenskom mitologijom jer je hrast sveto drvo i predstavlja „Drvo svijeta”. To je i dodana vrijednost za povezivanje sa prirodom, rijekom i jezerima na tematskoj ruti.
U širem socijalnom okruženju koje Božići opisuje žena je najčešće prikazana kao objekt pripadajućega prostora i kao odraz patrijarhalnoga stanja društva koje ženu promatra isključivo kroz njezinu ulogu u majčinstvu i u kućanstvu.

Vodič kao doživljajni animator kroz cijelu turu treba biti Perka koja je glavni lik u trilogiji o Kurlanima ( Kurlani – gornji i donji, Neisplakani i Tijela i duhovi). To treba biti žena koja će uz posebnu edukaciju i trening uči u osobnost lika Perke koja će voditi i komentirati u prvom licu zaustavne točke ove ženske književne rute. Dijelovi folklorne nošnje su sastavni simbolični dio koji će vodič doživljajni animator mijenjati i interpretirati i kroz govor nošnje.

To je tkani vuneni pojas, različito složena kvadratna marama, pregača, torba, vezeni prsluk, nakit i dijelovi svečane varoške nošnje ovisno o destinaciji i temi interpretacije i godišnjem dobu. Lik Perke kroz tehnike interpretacije treba pojačati u romansijersko fabulativnome smislu, kroz njezinu funkcionalnost i načelo životnosti i psihološke uvjerljivosti. Tragični gubitak njenog djeteta daje poseban „impuls“ za emotivni „storytelling“ gdje je Božić inspiracija i zasigurno zauzima zasluženo visoko mjesto jedenog od najvećih predstavnika zavičajne književnosti u razdoblju moderne hrvatske književnosti.

Redateljica Senka Bulić vezano sa predstavu prema ‘Trilogiji o Kurlanima’ odlično ocrtava tu „crvenu nit“ koja će se kroz ovu tematsku rutu provlačiti. “Priče o ženama u našoj književnosti često u fokusu imaju tragične posljedice i kraj, dok nam se iz današnje perspektive rakurs mijenja i okreće prema uzrocima i mogućnosti novih početaka. Perka, tragična figura ali i subverzivna heroina kao metafora položaja žena u društvu u ovoj interpretaciji kroz religiozno preobraćenje i zavjetovanje doživljava najveću tragediju svog života – njezina priča je mrtva utrka života i smrti.“ Perka, tragična figura ali i subverzivna heroina kao metafora položaja žena u društvu u ovoj interpretaciji kroz tematsku rutu mijenja ulogu žene i njen tragični kraj – put je to od stereotipa do moćnog ženskog arhetipa.

Perka je poveznica i sa drugim Božićevim djelima koja trebaju biti uključena u rutu a koja su prikazana i kroz njegovu značajnu kazališnu dramsku umjetnost i filmsku umjetnost i kroz seriju „Čovik i po”. Uz Perku na zaustavnim točkama i destinacijama koje će biti uključene i Anđelija, Gara, Ada i Smilja iz romana i nagrađenog filma „Djevojka i hrast”.

Turističke agencije koje su bile na edukaciji i radionici u Splitu dogovoriti će se kada krenu sa razradom i organiziranjem ove ženske tematske književne rute pa postoji mogućnost za uključivanje slijedećih destinacija, tako uz područje Sinja tu su i Drniš, Vrlika i Imotski i Cetinska krajina uz vinograde, seoska domaćinstva, rijeku Cetinu i Vrljiku, Modro i Crveno jezero i još druge atrakcije . Glavne teme koje trebaju biti istaknute su: Karneval, Procesija i Legenda a koje je je Božić tako maestralno dočarao da se čitatelj kroz stranice knjige doslovno „prebacuje“ u to vrijeme i prostor. To i odličan narativ za poveznicu urbanih i ruralnih dijelova s prirodnim okružjem i za uključivanje svjetske UNESCO nematerijalne baštine, a to su: Sinjska alka i legenda o Gospi Sinjskoj Mediteranska kuhinja, Dalmatinska klapska pjesma i Nijemo kolo.

Nakon obilaska destinacija, koje spajaju urbani i ruralni dio kroz interpretaciju doživljajnog turističkog vodiča i animatora Perke dolazi veliko transformacijsko i iscjeljujuće finale. Kurlani prate težak život zavađene braće, Gornjih i Donjih Kurlana, koji žive u teškoj mržnji i međusobnom optuživanju i ovo je „pokušaj“ da se iscijeli prošlost. Uz Perku dolaze i interpretatorice sa drugih zaustavnih točaka i destinacija koje će se odrediti: Anđelija, Gara, Ada i Smilja. One imaju svaka drugačiji detalje tradicijske folklorne nošnje, prilaze jedna drugoj i zagrle se i zapjevaju.

Jedan od prijedloga bila je i pjesma „Malo mi za sriću treba” koju pjeva Doris Dragović a to je i poveznica kroz dalmatinski melos i simbolične riječi pjesme gdje se spaja ženska sa muškom energijom.
Nakon pjesme zajedno sa lokalnim folklornim društvom one bi i zaplesale Nijemo kolo. To je i prilika da se kroz kratku prezentaciju koraka uključe i sudionici rute i onda svi zajedno zaplešu.

Nijemo kolo dobiva svoju punu „iscjeljujući zaključnu” misiju i postaje svojevrsni ritual jer je zapravo nastalo kao izraz protesta prema raznim osvajačima koji nisu dopuštali glazbenu pratnju plesačima, ali i kao znak povezanosti sa škrtom zemljom na kojoj su opstali.

To je i poveznica i sa Majkom Zemljom o tome koliko je inat važna odrednica i dio tradicije ovdašnjih stanovnika i taj grupni, ritualni kraj rute možda najbolje „progovara“ kroz nijemo kolo i njegove teške udarce nogom o zemlju.
Druženje se završava simboličnom pjesmom „Da te mogu pismom zvati” gdje se uključuju i muškarci – što dodatno povezuje i osnažuje i jing i jang energiju.
Romana Lekić dala je inspiraciju za ovu kreativnu žensku rutu koju je nazvala „Tragom žene dalmatinske“ Predstavljanje ove inicijative kroz umrežavanje turističkih agencija, turističkih zajednica i smještajnih kapaciteta ima i simboličnu poveznicu sa Međunarodnim danom žena ali i Međunarodnim danom mira koji je 21. rujna svake godine a koji je i dan rođenja Mirka Božića.

Zaključno: turizam kao iscjeljujući komunikacijski fenomen kroz posebnu terapiju – biblioterapiju sve više se povezuje i sa novim trendovima kao što su anti stresni turizam i mindfulness i to posebno kada su u pitanju depresivna i anksiozna raspoloženja. Emocije su dio svakog ljudskog života, no često zaboravljamo na njihovu važnost. Svoje emocije možemo bolje razumjeti i uz pomoć književnosti a i kroz ovu tematsku rutu to može biti dodana vrijednost. Biblioterapija nam pomaže uvidjeti povezanost između misli, emocija i događaja (skraćeno MED) u pojedinom komunikacijskom događaju iz djela odnosno tematske rute a gdje je izražena tuga i strah. Svojevrsnom transformacijom a može se reći i alkemijskim procesom kroz doživljajnu animaciju kroz ovu žensku tematsku rutu tuga, patnja i bol iscjeljuju se energetski kroz ples, pjesmu i zajedništvo. Na taj način geografski prostor postaje meta-razina i spaja jučer kroz danas a za bolje sutra.

I poruka Romane Lekić:
"Hvala ti dragi i poštovani Mirko - „Nomen est Omen“ pa tako i tvoje ime u sebi sadrži MIR a i rođen si na Međunarodni dan mira koji je 21.rujna. Slavni C. G. Jung jasno bi rekao da tvoje ime, datum rođena i tvoj književni opus i kulturni angažman pokazuju što je stvarni sinkronicitet. Inspiracija tvojim djelima za kreiranje ženske tematske rute, tvojom književnom, dramskom i filmskom ostavštinom je upravo ono što je Camppell iznio u svojoj knjizi „Moć mita“ gdje nas savjetuje da čitamo prave knjige, one koje su napisali pravi ljudi (što god to značilo). Campbell kaže kako će posljedica biti da će se naš duh uzdići do nivoa duha ljudi koji su ih pisali. Početi će nas prožimati nekakvo fino, lagano ushićenje, što je raspoloženje koje će utjecati na naš život.
Snaga duha jača je od materije a prijedlog za ovu rutu diže razinu svijesti na kojoj dominiraju osjećaj zajedništva i umrežavanje te mišljenje da ljudski duh mora biti oslobođen dogmi i podjela."

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku