Makroregionalne strategije - Quo Vadis?

Makroregionalne strategije nisu „vruća tema“, ali su važne i u budućnosti trebaju i vlastite budžete

Izvor i foto: Turizmoteka/EUSAIR

U Izoli traje Tjedan sredozemne obale i makroregionalnih strategija koji se ove godine održava pod motom "Zdrava mora za sigurniju budućnost". Možda najvažnija tema ovogodišnjeg Tjedna izrečena je nazivom panela „Makroregionalne strategije - Quo Vadis?“. S obzirom da se nalazimo u Godini mladih Europske unije, sve više događanja u okviru EUSAIR Facility Point projekta okreće se temi kako uključiti mlade u provedbu makroregionalnih strategija i kako ih približiti mladoj generaciji. Tako je i na ovom događanju poseban panel bio posvećen i mladima kao budućnosti makroregionalnih strategija. Na Tjednu sudjeluju i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva turizma i sporta, koordinatora teme Održivi turizam za Jadransko-jonsku makroregiju koja okuplja 10 zemalja.

„Znam da 'makroregionalna i prekogranična suradnja' ne zvuče jako 'seksi', ali imamo li neku alternativu? Ova suradnja i ovaj posao su poput rimskog foruma, sigurno mjesto gdje različiti ljudi dođu, razgovaraju, dijele svoja stajališta, vide se i bolje se upoznaju dok zajedno ispijaju piće. Tako se stvara društvo, a ne nekim dekretom ili referendumom“, kazao je Aljon Kerec, student druge godine prava na Ljubljanskom sveučilištu i član Savjeta mladih EU strategije za Alpsku regiju.
Iz rasprava sudionika panela i publike očito je da četiri makroregionalne strategije (Jadransko-jonska, Dunavska, Alpska i Baltička) trebaju konkretnu akciju i rezultat koji bi pojačao dojam da one zapravo imaju konkretan i pozitivni učinak na život stanovnika na tom području. Naglašena je potreba pojednostavljivanja sudjelovanja u provedbi strategije i veće uključenosti tzv. „običnih“ građana.

U krizama se pokazala snaga suradnje

„Europski građani sve više osjećaju koliko su makroregionalne strategije važne u kriznim vremenima i koliko je europska suradnja bitna. Početkom pandemije države su reagirale u panici, pa čak i natječući se međusobno, ali se s vremenom pokazalo da je međusobna suradnja puno kvalitetniji put i rješava probleme“, rekao je dr. Sławomir Tokarski, direktor Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije.

„Embedding je čarobna riječ u 'europskom' jeziku, ali tog 'ugrađivanja' ili 'ukorjenjivanja' ne može biti bez novca“, rekao je František Kolačany, slovački nacionalni koordinator Dunavske strategije, propitujući EU pristup makroregionalnim strategijama koje ne nastaju s novim fondovima EU-a, novim zakonodavstvom ili novim formalnim strukturama - one se oslanjaju na koordinaciju i sinergiju.

„Već jedanaest godina radim na makroregionalnoj strategiji i vjerujem u taj posao, ali moram reći da bih radije bio koordinator s novcem, nego da stalno ovisimo o ljudima koji novac imaju, ali imaju i druge prioritete“, nadovezao se Franc Žepič, Slovenija, koordinator prioritetnog područja za EU strategiju za Dunavsku regiju. Dodaje da bi politička podrška stručnom poslu koji se obavlja u tijelima makroregionalnih strategija trebala bi biti veća.

„Zaključila bih da trebamo razgovarati međusobno i podijeliti svoje uspjehe i neuspjehe jer ćemo na njima svi najbolje naučiti. Trebamo i dalje raditi zajedno i to ne samo na velikim i ambicioznim, nego i na malim stvarima jer nam trebaju konkretne stvari za naše ljude. I na koncu, trebamo ispričati o tome što radimo, kako bi smo uključili što više onih kojih se naš rad tiče, posebno mladih ljudi“, zaključila je raspravu moderatorica Baiba Liepa iz Interact Programa.
Tjedan do petka nudi raznolik program sadržaja o moru i njegovom zaleđu, prirodnim i gospodarskim potencijalima obale, ali i rizicima s kojima se more i zaleđe suočavaju zbog prirodnih pojava i ljudskih aktivnosti.