Autor: Ante Gavranović

Masovni nestanak struje koji je pogodio Španjolsku, Portugal i dijelove Francuske (28.04.2025.) izazvao je značajne poremećaje u svakodnevnom životu, uključujući promet, zdravstvo i komunikacijske usluge. Iako su se pojavile sumnje na mogući kibernetički napad, vlasti zasad nisu potvrdile takvu povezanost, a istraga je još u tijeku.
Odmah se postavilo pitanje ima li taj napad veze s turizmom u želji da se naudi početku turističke sezone u tim zemljama. Trenutno nema dokaza da je ovaj incident bio usmjeren posebno na turistički sektor. Međutim, posljedice su značajno utjecale na turiste: zračne luke su prešle na hitne izvore napajanja, što je dovelo do kašnjenja i otkazivanja letova. Bankomati i sustavi za plaćanje karticama nisu radili, ostavljajući putnike bez pristupa gotovini. Javni prijevoz, uključujući metroe i međugradske vlakove, bio je obustavljen, što je otežalo kretanje turista.

Kibernetički napadi povezani s turizmom

Iako današnji incident nije potvrđen kao kibernetički napad, sektor turizma sve češće postaje meta takvih prijetnji. Prema izvješću Check Point Researcha, broj napada na organizacije povezane s turizmom i slobodnim vremenom porastao je za 60% u odnosu na prethodnu godinu. Napadi se često događaju tijekom ljeta i praznika, kada je turistička aktivnost na vrhuncu. U Španjolskoj je zabilježeno preko 74.000 DDoS napada, a sektori poput maloprodaje, financija i e-trgovine posebno su pogođeni. U Portugalu se u 2022. godini dogodilo osam značajnih kibernetičkih napada, uključujući napade na državne institucije i privatne tvrtke.

Iako uzrok nestanka struje još nije potvrđen, incidenti poput ovog ističu važnost kibernetičke sigurnosti, posebno u sektorima koji ovise o digitalnoj infrastrukturi, poput turizma. Putnici i organizacije trebali bi biti svjesni potencijalnih prijetnji i poduzeti odgovarajuće mjere zaštite

Raditi na vlastitoj percepciji

U doba digitalnih medija, stvarnost nije samo ono što jest, već i ono kako je netko interpretira. Preporuke ministarstava, upozorenja na internetskim stranicama i viralne objave na društvenim mrežama mogu učiniti više štete od stvarnih prijetnji. Turizam, nažalost, nije imun na širenje dezinformacija, a imidž destinacije može stradati i bez razloga. U tom kontekstu, Hrvatska mora aktivno raditi na vlastitoj percepciji — ne samo kao turistički atraktivna, nego i sigurna, stabilna i odgovorna destinacija, koja nije "blizu sukoba", nego blizu srca Europe.

Turizam nikada nije bio, niti će biti, potpuno izoliran od šireg konteksta. No to ne znači da moramo biti nijemi promatrači. Upravo suprotno — upravo oni koji svakodnevno stvaraju turizam, od vodiča do stratega, moraju razumjeti šire slike. U svijetu koji se neprestano mijenja, naš odgovor mora biti fleksibilnost, znanje, partnerstva i duboko razumijevanje globalnih tokova.

Konkretno, prema najnovijim informacijama, britansko Ministarstvo vanjskih poslova (FCDO) nije izdalo preporuku da se izbjegava putovanje u Hrvatsku. Međutim, ažurirali su svoje smjernice kako bi upozorili britanske građane na određene sigurnosne rizike i lokalne zakone kojih bi trebali biti svjesni tijekom boravka u Hrvatskoj. Što to znači? Ove smjernice služe kao savjeti za putnike kako bi bili informirani o potencijalnim rizicima i pravilima u zemlji koju posjećuju. Ne predstavljaju zabranu putovanja, ali mogu utjecati na odluke putnika, posebno u vezi s putnim osiguranjem i planiranjem putovanja.

Zašto su smjernice ažurirane? Ažuriranja su rezultat nekoliko faktora. Jedan, vrlo važan, odnosi se na mogući teroristički napadi: Iako Hrvatska nema nedavnu povijest terorističkih napada, FCDO upozorava da se napadi ne mogu isključiti i da bi mogli biti neselektivni, uključujući mjesta koja posjećuju stranci.

Nadalje, upozoravaju na lokalne zakone i kazne: U gradovima poput Splita i Dubrovnika, turisti mogu biti kažnjeni za ponašanja poput hodanja bez majice, konzumiranja alkohola na javnim mjestima ili neprimjerenog ponašanja, s kaznama koje mogu doseći do 4.000 eura. Bilo je izvješća o seksualnim napadima u taksijima te o turistima koji su prevareni u određenim klubovima, gdje su im naplaćene velike svote novca uz prijetnje nasiljem.

Tehnički problemi na aerodromima: U srpnju 2024. godine, Split Airport je doživio cyber napad koji je izazvao poremećaje u letovima, što je također uključeno u ažurirane smjernice. (FCDO redovito ažurira svoje smjernice za različite zemlje. Na primjer, u srpnju 2024. godine, izdali su upozorenje za Slovačku zbog novog rizika od terorizma). Iako ne postoji preporuka da se izbjegava putovanje u Hrvatsku, britanski putnici trebaju biti svjesni ažuriranih smjernica koje se odnose na sigurnost i lokalne zakone. Preporučuje se da se prije putovanja konzultiraju službene stranice FCDO-a kako bi bili informirani o najnovijim savjetima i preporukama.

"Mir nije odsutnost rata, već prisutnost razumijevanja" davno je rekao Albert Einstein. Upravo zato, govoriti o hrvatskom turizmu bez pogleda na njegovu ranjivost spram globalnih političkih procesa bilo bi — neodgovorno. Jer turizam, taj svjetski hodočasnik mira, sve češće se zatiče usred igara koje s mirom nemaju mnogo veze.

U svijetu koji gori, i turizam se često opeče. Nije važno događa li se sukob na tisuću kilometara od nas; ako naslovnice svjetskih medija viču o nesigurnosti, mnogi će putnici reagirati otkazivanjem, preusmjeravanjem ili potpunim odustajanjem. U hrvatskom turizmu, naučili smo da percepcija često nadjačava stvarnost. U kriznim razdobljima, više nije dovoljno biti dobar — treba biti i vidljivo siguran.
Političke odluke, vođene interesima velikih sila, često uzrokuju efekt leptira u turističkoj industriji. Sankcije, prekidi zračnog prometa, zabrane izdavanja viza — sve to možda cilja nekog drugog, ali pogodi i nas. Hrvatska je, poput mnogih zemalja, u više navrata osjetila te "nevidljive granice" koje nisu zemljopisne, nego političke.

Ranjivost – važan element

Kada gorivo poskupi zbog globalne krize, kad raste cijena hrane zbog političkih sukoba, kada domaćin mora birati između opstanka i kvalitete — tada turističko iskustvo gubi ono najvažnije: autentičnost. Turizam nije proizvod na polici, on je emocija, trenutak, susret. A susreti su najkrhkiji kad svijet nije u ravnoteži.
U doba kad jedan viralni video može definirati sudbinu sezone, jasno je da se turizam više ne bori samo protiv ekonomskih ili logističkih prepreka. Danas se bori i za svoj imidž. Hrvatska, premda često izvan izravnih sukoba, mora konstantno komunicirati stabilnost, vjerodostojnost i otvorenost — ne samo riječima, već djelima. Ako išta možemo naučiti iz geopolitičkih izazova, onda je to sljedeće: turizam nije samo ekonomska grana, već izraz naše povezanosti sa svijetom. A tu povezanost moramo vrlo pažljivo čuvati, štititi i njegovati.

U vremenu kada vanjski utjecaji svakodnevno izazivaju našu stabilnost, budimo oni koji turizam u Hrvatskoj čuvaju ne samo kao gospodarsku djelatnost, već kao naš oblik otpora banalnosti, naš prostor susreta, i naš prozor prema svijetu.
Papa Franjo često je u svojim javnim nastupima koristio izraz "graditi mostove, a ne zidove" kao jednu od temeljnih poruka svog pontifikata. Time je želio reći da ljudi trebaju težiti dijalogu, razumijevanju i povezivanju jedni s drugima, a ne stvaranju podjela, izolacije ili sukoba. Time poziva na dijalog, pomirenje i povezivanje među ljudima, bez obzira na vjeru, nacionalnost, politička uvjerenja ili kulturu. Turizam u svojoj biti i svom poslanju sadržava sve što ova Papina poruka sadrži.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku