Zelena dama iz NP „Krka“ finalist je na europskom natjecanju. Svaki glas je važan!
Murva iz Nacionalnog parka „Krka“ trenutno je, s 1 683 glasova, na jedanaestom mjestu u natjecanju za Europsko stablo godine 2024.
Izvor i foto: Turizmoteka/NP Krka
Privremeni poredak objavljen je na mrežnoj stranici natjecanja, na kojoj i dalje možete glasati za murvu sa Skradinskog buka, sve do 22. veljače kada glasanje završava. 15. veljače bit će objavljen novi privremeni poredak. Možemo li do tada zajedničkim snagama poboljšati plasman naše prekrasne murve?
Međunarodno natjecanje Stablo godine naglašava važnost starih stabala u prirodnoj i kulturnoj baštini te, za razliku od ostalih natjecanja, nastoji pronaći i promovirati ona stabla koja su ukorijenjena u život i rad ljudi, koja svojom pričom svjedoče o prošlosti i suživotu s ljudima.
Upravo o tome pripovijeda, slikom i riječju, i film snimljen za potrebe prijave na natjecanje. Nalazi se u opisu naše murve sa Skradinskog buka, pod sretnim rednim brojem sedam, kao produžetak priče o Zelenoj dami iz Nacionalnog parka „Krka“.
Trominutni film u režiji Tomislava Krnića i produkciji Digital Media Studia 24/7 donosi priču o približno 400 godina starom stablu bijelog duda smještenom na desnoj obali rijeke ispod ostataka mlinice Budim.
U filmu se prizori Skradinskog buka isprepliću s prikazom postavljanja kukičane lente, kojom je murva obavijena kako bismo je dostojno obilježili kao hrvatsku predstavnicu na natječaju za Europsko stablo godine. Lentu su kukičale nadarene zaposlenice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, a pridružiti su im se mogli i kreativni građani. Kukičanje je pomalo zaboravljena vještina, ali jako vrijedna jer nas uči strpljenju i vježba našu preciznost. Ono je kao nit koja spaja prošlost i sadašnjost ovoga kraja, baš kao i murva u Nacionalnom parku „Krka“.
Sve to murvu čini savršenim kandidatom za Europsko stablo godine, natjecanje kojem u središtu nisu samo ljepota, veličina ili starost određenog stabla, već i priča o njemu i njegovoj povezanosti s lokalnim stanovništvom. Stoga se takvim natjecanjem lokalne zajednice, ali i šira javnost, potiču na uključivanje u zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti. Zahvaljujući toj vrsti natjecanja, stabla se promiču kao dio prirodnog okoliša iznimno važan za život čovjeka i uopće opstanak čovječanstva.