Ulomci:

Nakon iznimno snažnog oporavka nakon pandemije tijekom 2021. – 2022. i uz strožu monetarnu politiku, rast Hrvatske umjeren je na 3,1 posto u 2023., što je još uvijek među najvišima u eurozoni (EA). Snažan rast odražava veliku domaću potražnju budući da su snažno tržište rada i politike vlasti poduprli dohodak kućanstava, a fondovi EU-a potaknuli ulaganja. Inflacija se značajno smanjila od početka 2023., ali je i dalje iznad prosjeka EA s ljepljivom i visokom inflacijom usluga. Kratkoročni gospodarski izgledi Hrvatske su povoljni, ali prigušena produktivnost i nedostatak radne snage predstavljaju izazov za njezine srednjoročne izglede za rast.

Izgledi i rizici

1.Očekuje se da će gospodarstvo ostati snažno uz postupnu dezinflaciju. Projiciramo stvarni rast od 3,4 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025., uz podršku velike domaće potražnje, iako se očekuje da će se rast turizma povući u odnosu na svoje snažne rezultate posljednjih godina. Procjenjuje se da će se proizvodni jaz smanjiti, ali ostaje pozitivan tijekom 2024.-26. Očekuje se da će se dezinflacija nastaviti, premda postupno, s prosječnom inflacijom od oko 4,2 posto u 2024. i približavanjem cilju Europske središnje banke od 2 posto tek krajem 2025.

2.Rizici za izglede uglavnom su uravnoteženi. Intenziviranje regionalnih sukoba, volatilnost cijena roba i globalna ili regionalna recesija mogli bi predstavljati negativne rizike za rast. Na domaćem planu, nastavak rasta plaća koji premašuje produktivnost mogao bi potkopati konkurentnost i potencijalni rast, kao i produžiti povišenu inflaciju.

Fiskalne politike

3. Vlasti bi trebale smanjiti fiskalne poticaje u 2024. Predviđamo znatno povećanje ukupnog deficita s 0,7 posto BDP-a u 2023. na 2½ posto BDP-a u 2024., potaknuto velikodušnim povećanjem socijalnih davanja i naknada zaposlenicima u javnom sektoru.

4.Pozivamo na hitno poništavanje opsežnih mjera za smanjenje troškova života (posebno smanjenja poreza i kontrole cijena), koje bi donijele oko ⅓ posto BDP-a u uštedama uz ponovno uspostavljanje cjenovnih signala. Sve preostale mjere potpore trebale bi biti privremene i ciljati na najugroženije. Trenutačno velik dio javnih ulaganja financira EU. Važno je stvoriti i rezervirati fiskalni prostor za buduća ulaganja kako se važnost financiranja EU-a smanjuje i osigurati da se akumulacija duga koristi za financiranje javnih ulaganja s visokim povratom.

5. Rješavanje velikih ulaganja i društvenih potreba Hrvatske zahtijeva proširenje porezne osnovice, smanjenje rigidnosti potrošnje i povećanje učinkovitosti potrošnje.

Porezna politika.  Oporezivanje imovine i dohotka koje pogoduje ulaganju u stambene nekretnine i kratkoročnom najmu te ograničeno oporezivanje okoliša smanjuje poreznu osnovicu i stvara distorzije. Ponavljamo našu preporuku za uvođenje modernog vrijednosnog poreza na nekretnine i uklanjanje pretjerano povoljnog oporezivanja prihoda od kratkoročnog najma. Uklanjanje eksplicitnih i implicitnih subvencija za fosilna goriva povećalo bi prihode (procjenjuje se na oko 2 posto BDP-a godišnje) uz promicanje zelene tranzicije.

Raspored javnih plaća.  Nedavna reforma plaća mogla bi poboljšati pravednost i konkurentnost javnog sustava nagrađivanja. Potrebne su daljnje reforme kako bi se u nadolazećim godinama smanjila masa javnih plaća. Postoji prostor za racionalizaciju javne radne snage na temelju funkcionalnog pregleda javnog sektora i za razvoj unutarnjeg tržišta radi poboljšanja mobilnosti. Potrebno je strože provoditi pravilo o otpuštanju, osim za bitne funkcije.

Mirovinski i zdravstveni sustav.  Mjere za rješavanje mirovinskih troškova mogle bi uključivati (i) povećanje zakonske dobi za umirovljenje i/ili povećanje minimalnih godina doprinosa i indeksiranje dobi za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom; i (ii) jačanje drugog mirovinskog stupa širenjem njegove pokrivenosti i izgradnjom povjerenja uz poboljšanje adekvatnosti PAYG sustava. Što se tiče zdravstvene zaštite, moglo bi se uvesti participacije namijenjene izravnom smanjenju fiskalnih troškova dok se nastoji proširiti pristup zdravstvenoj skrbi, što bi moglo uštedjeti na troškovima pružanjem jeftinije primarne skrbi ili smanjiti ovisnost o domovima za starije osobe.

6. Vlasti bi trebale ostati na kursu jačanja korporativnog upravljanja i upravljanja fiskalnim rizicima poduzeća u državnom vlasništvu (SOE). Hrvatska poduzima značajne reforme vlasništva nad državnim poduzećima, upravljanja, praćenja i nadzora. Također se očekuje da će novi jedinstveni zakon o državnim poduzećima za jačanje korporativnog upravljanja biti usvojen do kraja 2024. Potrebno je uvesti redovitu procjenu, izvješćivanje i objavljivanje fiskalnih rizika državnih poduzeća.

7. Hrvatska treba ojačati svoj srednjoročni fiskalni okvir kako bi pripremila i uspješno provela strukturni fiskalni plan koji zahtijevaju nova fiskalna pravila EU. U tom kontekstu, vlasti bi trebale razmotriti pripremu i objavu Izjave o fiskalnom riziku, koja bi obuhvatila sve aspekte rizika za proračun.
Politike financijskog sektora.

8. Da bi se očuvala financijska stabilnost, zajamčeni su kontinuirani oprez i pažljivo praćenje.  Financijski sektor dobro je izdržao monetarna stezanja. Sistemski rizici ostali su uglavnom nepromijenjeni i čini se da se njima može upravljati. Unatoč poboljšanim bilancama kućanstava i poduzeća, viši troškovi financiranja u kombinaciji s normalnijim gospodarskim rastom još uvijek bi mogli predstavljati izazov za sposobnost otplate nekih.

9. Vlasti bi trebale nastaviti s procjenom potrebe za uvođenjem izričitih makrobonitetnih ograničenja temeljenih na zajmoprimcu i biti spremne učiniti to kako je opravdano. Unatoč znakovima hlađenja tržišta, sektor stambenih nekretnina mogao bi se suočiti s ponovnim pritiscima, s obzirom na povoljno oporezivanje, rast raspoloživog dohotka i visoku likvidnost banaka. Počne li se snažan tržišni zamah, vlasti bi trebale biti spremne uvesti eksplicitne mjere temeljene na zajmoprimcima (BBM) kako bi spriječile buduće rizike financijske stabilnosti. Kako bi se ublažila nejednakost ili drugi društveni problemi, kupci koji prvi put kupuju kuću mogli bi podlijegati različitim pragovima BBM-a, zajedno s ciljanim mjerama za poboljšanje pristupačnosti stanovanja i imajući na umu da bi se BBM-ovi trebali koristiti prvenstveno za obuzdavanje sistemskih rizika. Dobrodošao istek subvencija za stambene kredite i pad inozemne potražnje ublažili su strukturne prepreke za provedbu učinkovitih BBM-ova.

Strukturne politike

10. Poticanje izgleda Hrvatske za rast zahtijeva rješavanje problema s nedostatkom radne snage i oživljavanje produktivnosti. Višedimenzionalna priroda nedostatka radne snage zahtijeva koordinirane politike za poticanje veće participacije radne snage, smanjenje neusklađenosti vještina, olakšavanje mobilnosti radne snage i integraciju stranih radnika. Ciljano intervencije bi trebale biti usmjerene na jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se olakšao prijelaz iz škole u rad, proširile mogućnosti i poboljšale kvalitetu učenja odraslih kako bi se omogućilo prekvalificiranje i usavršavanje te poboljšala mobilnost domaće radne snage. Poticanje produktivnosti zahtijeva sveobuhvatne reforme za poticanje inovacija, jačanje poslovne dinamike i olakšavanje pristupa financiranju.

11. Politike za rješavanje priuštivosti stanovanja moraju se baviti nedostatkom ponude stanova, a ne pomoći potražnji . Poticanje opskrbe zahtijeva bolje korištenje pozamašnih postojećih slobodnih zaliha te modernizaciju i racionalizaciju propisa. Važno je napomenuti da bi smanjenje ili uklanjanje povoljnog poreznog tretmana ulaganja u stambene nekretnine i kratkoročnog najma pomoglo u smanjenju špekulativne potražnje i aktiviranju neiskorištenog stambenog prostora. Zajamčena je i politička mjera za ubrzavanje modernizacije pravnog katastra, razvoj trenutačno tankog tržišta dugoročnog najma i ulaganje u infrastrukturu i ekološko socijalno stanovanje za kućanstva s niskim primanjima. Mjere na strani potražnje kao što su subvencije kupcima stanova, čak i ako su dobro ciljane, obično su učinkovite samo kratkoročno, budući da barem djelomično doprinose višim cijenama kuća ili troškovima najma u srednjoročnom razdoblju.

12. Hrvatska treba ubrzati zelenu tranziciju. The nedavni Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) predstavlja dobru polaznu točku i trebao bi biti integriran s drugim strateškim dokumentima i predmet javne rasprave. Postizanje ciljeva EU-a za ublažavanje klimatskih promjena zahtijeva određivanje cijena ugljika u cijelom gospodarstvu, pojačano sektorskim politikama (osobito naknadama za struju, transport i grijanje zgrada) i ciljanu potporu ranjivim kućanstvima.

Misija želi zahvaliti hrvatskim vlastima i drugim dionicima na izvrsnoj suradnji te otvorenim i konstruktivnim razgovorima. Posebno zahvaljujemo Hrvatskoj narodnoj banci i Ministarstvu financija na pomoći oko sastanaka i logističkih dogovora.

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku