U Svetom Martinu na Muri predstavljeno postignuće čuvara tradicije - proglašenje skelarenja nematerijalnim dobrom

Rudi Grula: „Obale Mure spajane skelama bile su u prošlosti poput interneta: tu su se razmjenjivale vijesti, tu su se ljudi susretali, veselili, te je skelarenje mnogo više od pukog prelaska rijeke, što je opjevano i u međimurskoj popevki“

Izvor i foto: Turizmoteka/TZ Međimurske županije

Tradicija i umijeće skelarenja u kontinentalnoj Hrvatskoj proglašeni su nematerijalnim kulturnim dobrom te upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Time je dugi niz vrijednosti iz povijesne riznice nastavljen još jednom tradicijom koju baštinimo od naših starih. Upisom skelarenja u nacionalni Registar, dodatno se podiže razina zaštite ovog nematerijalnog dobra iz Međimurja s liste kulturnih dobara Hrvatske.

Danas je u Skelarskoj hiži u Svetom Martinu na Muri održana konferencija za medije i prigodna svečanost na kojoj je predstavljeno novo postignuće u domeni kulture Međimurja, postignuće u koje utkan dugotrajan i predan rad mnogih čuvara tradicije.

Župan Matija Posavec istaknuo je da na 17. kulturno dobro iz Međimurja u nacionalnom Registru možemo biti ponosni : „17 je to blaga našega kraja, 17 tradicija i 17 nama nemjerljivih vrijednosti. Identitet se čuva njegovanjem kulture i povijesti i mi to uspješno činimo godinama. Skelarenje je ne tako davno bio način života naših starih, a upisom ove tradicije i umijeća u Registar, općina Sveti Martin na Muri i cijeli gornjomeđimurski kraj mnogo dobiva jer raste i vrijednost ove iznimne turističke atrakcije“, rekao župan, te dodao da svaki kutak Međimurja čuva poneko blago iz davnina za nove generacije i ponosno ga pokazuje posjetiteljima.

Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula kaže da Međimurje, u odnosu na broj stanovnika, ima najviše zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara u Hrvatskoj ili je u samom vrhu: „To govori o bogatstvu tradicije i povijesti, o marljivosti naših ljudi, ali i njihovoj svijesti o očuvanju svojih blaga. Turistička zajednica nastoji takve potencijale pretvoriti u turistički proizvod, a zahvaljujući Ministarstvu kulture, koje je prepoznalo vrijednost skelarenja uz Muru, put prema tom cilju nam je otvoren“, naglasio je Rudi Grula, zahvalivši stručnim službama Ministarstva kulture na provođenju zahtjevnog procesa stručne obrade i zaštite, bez čega ne bi ni bilo upisa u Registar.

„Obale Mure spajane skelama bile su u prošlosti poput interneta: tu su se razmjenjivale vijesti, tu su se ljudi susretali, veselili, te je skelarenje mnogo više od pukog prelaska rijeke, što je opjevano i u međimurskoj popevki“, istaknuo je također Rudi Grula, te dodao da Međimurje ima sedam skela, čime i najveću gustoću u Hrvatskoj, a uz podršku Ministarstva prometa te veliku predanost lokalnih ljudi, skelaranje je i danas živo, mahom u turističke i rekreativne svrhe. U općini Sv. Martin na Muri otišli su i korak dalje te rekonstruirali Skelarsku hižu koja turistima nudi atraktivnu plovidbu prošlošću.

Domaćin svečanosti Martin Srša, načelnik Općine Sveti Martin na Muri, dodaje da je upis u Registar iznimno važan događaj za promociju općine: „Zaštita skelarenja kao kulturnog dobra na neki je način i zahvala svim ljudima koji su se skelarenjem bavili u prošlosti i koji danas taj zanat čuvaju od zaborava“, rekao je načelnik Srša, dodavši da Općina Sv. Martin na Muri kontinuirano brine o dobrom stanju dvaju skela na svom području te sigurnosti ljudi.

Svečanosti su prisustvovali i načelnici općina Belica Zvonimir Taradi, Podturna Perica Hajdarović, te Donje Dubrave Marijan Varga, kao i predstavnici međimurskih LAG-ova i brojnih udruga.

NAŠA BLAGA

Upis novog nematerijalnog kulturnog dobra iz Međimurja u nacionalni Registar, prigoda je da se podsjetimo svih vrijednosti koje je iznjedrio naš kraj ili su dio tradicijskih blaga sjeverozapadne Hrvatske. Uz sklelarenje, nematerijalno kulturno dobro je i međimurska popevka, medičarski obrt, kotoripska skupina govora, svetomarska toponimija, štrigovska skupina govora, tradicijsko lončarstvo, zatim umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade tradicijskih igračaka, kao i umijeće i sviranje cimbala, izrada pokladne maske pikač u Selnici, izrada tradicijskih božićnih jaslica, božićnog nakita, tzv. kinča, te božićnog lustera, umijeće sviranje na tamburama farkašicama, zlatarenje u Međimurju i izrada črnih pisanica te bratimljenja i sestrenja u Donjoj Dubravi.