Izvor : Turizmoteka/Foto: efzg.hr

U najprestižnijem međunarodnom časopisu s područja turizma, i vodećem u području sociologije, Annals of Tourism Research (ABS 4*), objavljen je rad „Turistički procvat, stambena propast: Pretjerani turizam i međunarodna emigracija“ (Tourism boom, housing doom: Excessive tourism and international emigration). Autori su Josip Mikulić, Vanja Vitezić, Stjepan Srhoj i Zvonimir Kuliš.

Ta studija predstavlja nalaze iz analize provedene u Hrvatskoj, koja je izgubila 10 % stanovništva između dva popisa (2011.–2021.), smanjivši se s 4,28 milijuna stanovnika 2011. na 3,87 milijuna u 2021. godini ( DZS, 2024. ), dok se istodobno bilježi brzi rast izrazito sezonske turističke aktivnosti, mjereno i smještajnim kapacitetima i turističkim noćenjima.

Tako se u njoj ističe, kako izrazito sezonski turizam koji se temelji na kratkoročnim najmovima svakako koristi gospodarstvu i pridonosi dobrobiti uključenih, posebno vlasnika nekretnina, trgovaca i građevinske industrije. No, oni koji nisu uključeni ozbiljno su pogođeni “dugom rukom kratkoročnih najmova” koja neupadljivo širi “škare između bogatih i siromašnih”. Oni koji više ne mogu priuštiti život u svom mjestu (moraju) otići, a neki se i presele u inozemstvo.

Taj rad naših uvaženih autora jako dobro se uklopio u aktualni trenutak brojnih zakonskih i poreznih promjena, koje će, potencijalno, utjecati na dugoročnu održivost našeg turizma, tržišta stanovanja, ali i društva u cjelini.

U povodu objave tog rada Dr. sc. Josip Mikulić je rekao:

„Prekomjerni turizam, uz kratku sezonu, kao na našem Jadranu (vodeći smo u EU), je statistički značajno povezan s iseljavanjem! Nakon što smo kao država investirali u njihovo obrazovanje i zdravstvo, odlazak svakog čovjeka u inozemstvo je vjerojatno jedan od najvećih društvenih troškova i naših grešaka jer im nismo ponudili dovoljno dobre uvjete da ostanu stvarati u svojoj državi.
Rezultati također pokazuju da turizam u ranim fazama razvoja, kao na našem kontinentu, može pridonijeti ostanku stanovnika.

Dakle, turizam je dobar. Ali treba pogoditi mjeru dobroga. Ili ju ne prijeći.
Ono što još više zabrinjava, kroz mehanizam rastućih cijena nekretnina, dobrim dijelom zbog atraktivnosti RH kao turističke destinacije i nekretninskih ulaganja, i sve snažnije specijalizacije cijelog gospodarstva za turizam, smanjuju se prilike za visokoobrazovane koji bi se možda nečim drugim bavili - a adekvatnih radnih mjesta nema. Također, ako se situacija ne promijeni, mladi s Jadrana koji nisu u mogućnosti naslijediti nekretninu - u budućnosti će sve aktivnije razmišljati o odlasku!

U onome što kod nas ide - turizmu, država danas olakšava uvoz radne snage iz trećeg svijeta kako bi turizam (i povezani sektori) nastavili s funkcioniranjem (ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo). Na taj način se smanjuje pritisak na rast plaća u turizmu koji već dugo ekspandira i jako je uspješan.

U tom kontekstu, naš rad daje snažnu indikaciju posebno za odljev mladih mozgova (ili mozaka, Dubioza K.), upravo uslijed pretjeranog turizma uz trenutnu razinu plaća i cijena. A naš turizam je prema svim parametrima takav - pretjeran, mislili što hoćemo, brojke su vrlo jasne.

Ekonomija mora biti izbalansirana kao i prehrana. Šećer i masti svi vole, hranjivi su, ali pretjerani unos može stvoriti probleme. S turizmom je isto tako.
"Slatki greh" tu i tamo je dobar. No, bazirati dobar dio prehrane na "fast-foodu" možda neko vrijeme prolazi, pogotovo dok si mlad, ali na duge staze je opasno po zdravlje!“

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku