Turističke navike koje će se zadržati i nakon pandemije

U Hrvatskij udio noćenja od čak 90 posto stranaca

Izvor: Privredni.hr/I.G.      Foto: Shutterstock

Turizam se zbog pandemije uvelike promijenio, počevši od razmišljanja i ponašanja do pristupa odlučivanju o destinacijama na koje turist putuje. Sve je jasnije da svijet više neće biti isti, čak ni nakon okončanja krize. Promjene u turističkom kontekstu vidljive su u ponašanju i potražnji, a sve je izraženije izravno bukiranje putem provjerenih i pozitivno ocijenjenih prodajnih platformi. U prodajnom smislu, najbitnije je postalo stvaranje povjerenja koje jamči sigurnost na putovanju.

Prema analizama turističke kompanije Croatia Luxury Rent, vidljivo je javljanje novih trendova koji idu u korist iznajmljivačima izvan većih turističkih naselja, a u manjoj mjeri pada potražnja smještaja u većim urbanim popularnim turističkim odredištima. To, naravno, nije pravilo u svim aspektima, osobito ako su pojedine smještajne jedinice u većim središtima takve da pružaju sigurnost koja je danas postala nasušna potrebna da bi se realizirala prodaja kapaciteta.

Prema netom dovršenoj analizi provedenoj na temelju iskustva rada s klijentima iz cijelog svijeta, njihovih upita i specifične potražnje, Croatia Luxury Rent izdvojila je specifičnosti koje se pokazuju kao ključni čimbenici, a neupitno su postali standard uzrokovan pandemijom. Na temelju pretpostavki može se očekivati kako će navedeni trendovi postati konstanta i nakon okončanja pandemije, zaključuje Josip Stulić iz CLR-a.

"Od samog početka pandemijske krize shvatili smo da najveći broj upita prije donošenja odluke o rezervaciji pojedinog smještaja kreće od želje za dobivanjem potrebnih preduvjeta za adekvatan rad na daljinu. Očito je da su najviše profitirali oni iznajmljivači turističkog smještaja koji su imali najbolje uvjete koje turisti žele. Smatram da će navedena praksa ostati i nakon pandemije, a slobodno mogu reći da će digitalni nomadi biti ključni u popunjavanju turističkog smještaja u predsezoni i posezoni", rekao je Stulić te je dodao kako se sve više traži higijenski maksimum, što i ne čudi ako se zna da se time smanjuje potencijalna opasnost od zaraze.

Nadalje, unatoč činjenici da Hrvatsku udio noćenja od čak 90 posto stranaca čini predvodnikom na Mediteranu, u posljednje dvije godine taj se omjer značajno mijenja. Naime, velik broj domaćih turista u posljednje dvije sezone, s naglaskom na razdoblja izvan udarne ljetne sezone, stvarao je solidnu popunjenost kapaciteta.

Velik broj smještajnih kapaciteta na Jadranu bio je popunjen i tijekom potresa u Zagrebu i na Banovini, kada je određeni broj ljudi zbog straha odlazio na sigurnija područja na obali, ali i vraćao se vikendima, nakon što su završili s poslom te tražili mir od stresa uzrokovanih ovom elementarnom nepogodom.

Rastom tehnološkog napretka, naglašava Stulić, porasla je svijest o mogućnostima procjene kvalitete i drugih ključnih aspekata na destinaciji koji su presudni za konačnu odluku pri odabiru, kupnji smještajnoga kapaciteta i dolasku na lokaciju.

"Naši gosti - unatoč drukčijim trendovima pri, primjerice, najmu stanova ili apartmana - i dalje inzistiraju na kontaktu s predstavnicima na lokaciji kako bi u osobnom kontaktu dobili sve nužne i željene informacije o smještaju, lokaciji, uvjetima, mogućnostima i ostalim njima bitnim aspektima", ističe Stulić.

"U posljednje dvije sezone zabilježili smo znatno produljenje boravka na destinaciji što se zasniva na sigurnosti koju gosti dobivaju, ali i financijskoj uštedi zbog niže cijene najma ako je boravak dulji. Moram naglasiti kako je ove, ali i prošle sezone, najveći broj rezervacija došao u posljednjem trenutku i mišljenja sam da je to trend koji će u budućnosti doživjeti još veći procvat", zaključio je Stulić.