Strani riječni brodovi za kružna putovanja žele u Hrvatsku, a ne mogu

Prošle je godine riječnim putem Istočnu Slavoniju i Baranju posjetila 61 tisuća putnika

Izvor: Privredeni.hr/I.G.   Foto: Pixabay

Zajednica riječnog turizma HGK traži da se „riječnom kruzingu“, odnosno putničkim brodovima koji prevoze više od 40 putnika, dopusti pristajanje u luke unutarnje plovidbe, što im je sada zabranjeno.

Zbog koronavirusa krajem svibnja ove godine donesena je Odluka o nužnoj mjeri zabrane uplovljavanja putničkim brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u morske luke i luke unutarnje plovidbe. Tom je odlukom uvedena zabrana uplovljavanja i putničkim brodovima koji prevoze više od 40 putnika u luke unutarnje plovidbe i time je izravno onemogućen povratak riječnih krstarenja s obzirom na to da riječni kruzeri imaju kapacitet i do 220 putnika.

"Tvrtkama nije isplativo poslovati s manje od 20 posto uobičajenog kapaciteta. Ističem kako su tvrtke u skladu s mjerama koje su donesene već osigurale pet posto putničkog kapaciteta za potrebe smještaja u slučaju da se netko od putnika zarazi koronavirusom i zato apeliram da se što prije Odluka izmijeni", poručuje Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma HGK, koja je uime Zajednice poslala dopis, odnosno molbu za izmjenu Odluke Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu turizma i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

 

Božana Matoš/Foto: HGK

Hrvatska je prepoznata kao destinacija riječnog krstarenja. Prošle je godine riječnim putem Istočnu Slavoniju i Baranju posjetila 61 tisuća putnika, a putnička pristaništa na Dunavu i Dravi zabilježila su 560 pristajanja uz kontinuirane godišnje pozitivne trendove rasta. Već su u lipnju počeli neki programi riječnih krstarenja, uz pridržavanje svih epidemioloških preporuka, u organizaciji njemačke tvrtke Nicko Cruises, a nastavljaju se najave povratka riječnih krstarenja i u organizaciji kompanija A-Rosa, European Waterways i Croisi Europe.

„Neke od tih kruzing kompanija imaju programe krstarenja i u Hrvatskoj, a trenutnom Odlukom nije im omogućeno pristajanje u jednom od putničkih pristaništa na Dunavu i Dravi, stoga je potrebna žurna izmjena Odluke, kojom broj putnika u riječnim krstarenjima ne bi bio ograničen“, pojašnjava Matoš, a pogotovo u kontekstu posljednjih podataka o padu broja stranih brodova za kružna putovanja u hrvatskim morskim lukama.

Hrvatska će se dugo oporavljati od ovakve situacije
Prema podacima DZS-a, u prvih pet mjeseci 2020. strani brodovi za kružna putovanja zabilježili su pad broja putovanja od 91,2 posto i broja dana boravka na hrvatskom Jadranu od 87,8% u odnosu na isto razdoblje 2019. Broj putnika na tim brodovima bilježi pad od 98,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2019.

"Ovo su, nažalost, jako loše brojke i dugo će se Hrvatska oporavljati od ovakve situacije, ali je istovremeno i prilika za jačanje riječnih krstarenja, pod uvjetom da se navedena Odluka izmijeni na vrijeme", rekla je Matoš naglasivši kako su pod pokroviteljstvom EU u lipnju donesene preporuke i upute Healthy GateWays, za početak organizacije riječnih krstarenja temeljene na preporukama i uputama Svjetske zdravstvene organizacije u kojima nije ograničen broj putnika na riječnim kruzerima.

Preporukama su uvedene mjere zaštite putnika radi sprječavanja širenja zaraze poput dnevnog mjerenja temperature, obvezne distance putnika, nošenja maski, posebnih epidemioloških mjera pri ukrcaju i iskrcaju te korištenja zajedničkih prostora i sl.

P.hr/I.G