Pitanja i odgovori o proračunu EU-a za oporavak: Mehanizam za oporavak i otpornost

Koje će se vrste reformi i ulaganja financirati iz Mehanizma?

Izvor i foto: Turizmoteka/EK

Što je Mehanizam za oporavak i otpornost?

Novim Mehanizmom za oporavak i otpornost pružit će se snažna financijska potpora reformama i ulaganjima država članica kako bi se ublažile gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa, a gospodarstva EU-a postala održivija, otpornija i spremnija za izazove zelene i digitalne tranzicije.
Države članice tako će se lakše moći nositi s izazovima utvrđenima u okviru europskog semestra, primjerice u području konkurentnosti, produktivnosti, ekološke održivosti, obrazovanja i vještina, zdravlja, zapošljavanja te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Ulaganja i reforme bit će usmjereni na zelenu i digitalnu tranziciju kako bi se pridonijelo zapošljavanju i održivom rastu te povećala otpornost Unije.

Koliko će novca biti na raspolaganju?

Većina financiranja pružat će se u obliku bespovratnih sredstava, povrh čega će se moći dobiti i zajam. Ukupan iznos dostupnih bespovratnih sredstava iznosit će 310 milijardi eura (u stalnim cijenama; 335 milijardi u sadašnjim cijenama), a u obliku zajmova bit će dostupno i dodatnih 250 milijardi eura (u stalnim cijenama; 268 milijardi u sadašnjim cijenama).
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava po državi članici utvrdit će se na temelju unaprijed definiranog ključa za dodjelu, prema kojem se uzimaju u obzir broj stanovnika, BDP po stanovniku i nezaposlenost i koji će posebno pogodovati zemljama koje su najviše pogođene krizom, posebno onima s niskim dohotkom po glavi stanovnika i visokom nezaposlenošću.

Uz bespovratna sredstva, države članice mogu zatražiti i zajam za provedbu svojih reformi i javnih ulaganja. Zajmovi će se izdavati ako postoje veće financijske potrebe povezane s planovima za oporavak i otpornost koje predlože države članice. Maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne smije premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka. Međutim, u iznimnim okolnostima taj postotak može biti i viši ovisno o raspoloživim sredstvima.

Koje će se vrste reformi i ulaganja financirati iz Mehanizma?

Za pristup Mehanizmu države članice trebaju izraditi planove za oporavak i otpornost kojima se utvrđuju planovi reformi i ulaganja za sljedeće četiri godine, do 2024. Ti bi planovi trebali obuhvaćati usklađeni paket reformi i projekata javnih ulaganja.
U planovima bi trebalo definirati reforme i ulaganja za svladavanje izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra, posebno onih povezanih sa zelenom i digitalnom tranzicijom, te objasniti kako će doprinijeti jačanju potencijala rasta, otpornosti i kohezije predmetne države članice. Bespovratna sredstva i zajmovi isplaćivat će se u obrocima nakon što se ispune ključne etape i ciljne vrijednosti koje države članice odrede u okviru planova za oporavak i otpornost.

Kako će se Mehanizam integrirati u europski semestar i uskladiti s ciljevima energetske unije?

Planovi koje predstave države članice trebali bi biti usklađeni s izazovima i prioritetima utvrđenima u europskom semestru, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Osim toga, ti će se planovi prilagati odgovarajućim nacionalnim programima reformi. Države članice izvješćivat će o napretku u njihovoj provedbi u kontekstu europskog semestra.

Koja je dodana vrijednost zajma uz bespovratna sredstva?

Zajmovi će dopunjavati bespovratna sredstva i osigurati dodatno financiranje za države članice koje zbog opsežnijih reformi i ulaganja imaju veće potrebe za financiranjem. Zajmovima će se financirati dodatne reforme i ulaganja povrh onih koji se već financiraju bespovratnim sredstvima. Imat će duge rokove dospijeća i povoljne kamatne stope kakve ima i Unija te će biti posebno zanimljivi i korisni državama članicama s višim troškovima zaduživanja.

Kako će se donositi odluke?

Države članice dostavit će Komisiji planove za oporavak i otpornost. To mogu učiniti najkasnije do 30. travnja svake godine sve do 2022., a prvi nacrt mogu dostaviti zajedno s nacrtom nacionalnog proračuna već u listopadu. Kako bi se potpora pružila što prije, države članice poticat će se da svoj prvi plan dostave još ove godine.
Komisija će ocijeniti planove na temelju transparentnih kriterija. Planovi moraju obuhvaćati odgovor na relevantne izazove utvrđene u europskom semestru, odnosno doprinositi jačanju potencijala rasta i otpornosti država članica te boljoj koheziji. Osim toga, moraju sadržavati mjere kojima se uvelike doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji. Mjere koje primaju potporu ne bi smjele imati negativan utjecaj na klimu i okoliš.
Pod uvjetom da su u odgovarajućoj mjeri ispunjeni kriteriji za ocjenjivanje, kao i ključne etape i ciljne vrijednosti, Komisija će donijeti odluku o financijskom doprinosu koji se dodjeljuje državi članici, odnosno o bespovratnim sredstvima i, ako je zatražen, o zajmu.
Kako bi moglo utjecati na izradu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Vijeće će u kontekstu europskog semestra imati priliku raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji na temelju dostupnih dokumenata Komisije.
Doneseni planovi priopćit će se Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija će svake godine izvješćivati Parlament i Vijeće o napretku u provedbi planova država članica i o potrošenim sredstvima u okviru Mehanizma.

Kako je Mehanizam povezan s drugim inicijativama potpore kao što su REACT-EU, programi kohezijske politike i SURE?

Mehanizam i REACT-EU međusobno se dopunjuju.
REACT-EU će biti usmjeren na kratkoročne mjere za otklanjanje posljedica krize povezanih s tržištima rada, zdravstvenom skrbi te malim i srednjim poduzećima (potpora likvidnosti i solventnosti), i na ključna ulaganja za zelenu i digitalnu tranziciju. Pružat će hitnu i izravnu potporu gospodarstvima država članica.
Mehanizmom za oporavak i otpornost podupirat će se dugoročne reforme i ulaganja, posebno u području zelenih i digitalnih tehnologija, što će dugotrajno utjecati na produktivnost i otpornost gospodarstva Unije.
Njime se dopunjuje i niz već poduzetih mjera za suzbijanje aktualne pandemije koronavirusa, kao što su izmjena Uredbe o kohezijskoj politici, investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus i program SURE.

Što će se dogoditi s programom potpore reformama?

Mehanizam za oporavak i otpornost temelji se na napretku ostvarenom u pogledu instrumenta za provedbu reformi uključenog u Komisijin prijedlog Programa potpore reformama iz 2018., ali je prilagođen novoj metodi financiranja i gospodarskoj situaciji u kojoj se nalaze sve države članice. Program potpore reformama povlači se, a njegov se sadržaj zamjenjuje Mehanizmom za oporavak i otpornost i Instrumentom za tehničku potporu na temelju dviju samostalnih uredbi.

Što je Instrument za tehničku potporu?

Instrument za tehničku potporu nastavak je postojećeg Programa potpore strukturnim reformama i temelji se na njegovu uspjehu, što Komisiji omogućuje da državama članicama pomogne u jačanju administrativnih kapaciteta. Iz tog će se instrumenta državama članicama pružati tehnička potpora za provedbu reformi koje su potrebne za gospodarski i socijalni oporavak, otpornost i konvergenciju. Instrument će omogućiti da se nadležnim tijelima država članica pomogne osmisliti strategije prema njihovim prioritetima, poboljšati kapacitete za izradu i provedbu politika i strategija reformi te iskoristiti dobru praksu i primjere drugih država članica. Tehnička potpora bit će posebno potrebna u razdoblju nakon krize. Više informacija