Otvoreno: Zdravstveni turizam kao strateško opredjeljenje

HRT posvetio emisiju Otvoreno zdravstvenom turizmu

Izvor i foto: HRT

Autor: D.M./HRT

Zdravstveni turizam godišnje u svijetu bilježi rast od 15 do 20 posto. Procjene su da bi Hrvatska mogla od te vrste ponude zarađivati oko milijardu eura na godinu, no broj gostiju koji su nas posjetili radi liječenja zanemariv je. Je li Hrvatska zakasnila pozicionirati se na svjetskoj karti zdravstvenog turizma? Što treba učiniti kako bismo uzeli dio tog unosnog turističkog proizvoda koji ne ovisi o godišnjem dobu?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali ministar turizma Gari Cappelli, prof. Dragan Primorac, dr. sc. Miljenko Bura, član Vijeća za medicinski turizam pri HGK i član Izvršnog odbora za zdravstvo u HUP-u Ognjen Bagatin, načelnik općine Krapinske Toplice Ernest Svažić, zamjenik ravnatelja Poliklinike Marin Med u Dubrovniku prim. Nikša Kojić i Ivica Dubravica, vlasnik Dental Centra Dubravica.

- Trebalo bi stvoriti nekakvu bazu kako bi se mogli dalje razvijati. Vlada je to prepoznala i prioritet je prilagoditi zakonske pretpostavke. Radimo i poseban odjel u turističkoj zajednici i Ministarstvu. Optimist sam, kvalitetni pomak se osjeća. Planiramo da ćemo tijekom ove godine i početkom iduće imati oko 300 milijuna 'teških' investicija vezanih za zdravstveni turizam, kazao je ministar Gari Cappelli.

- Za ova zakonska rješenja borili smo se punih 15 godina i lomili otpore u administraciji. Do jeseni nismo mogli napraviti bolnicu u kojoj nismo mogli imati više od dvije spacijalnosti. Podržavam sve što je napravljeno i mislim da smo na dobrom putu. Ne radi se samo o sinergiji zdravstva i turizma. Uključen je i poljoprivredni sektor (hrana), a veća je zapošljivost u odnosu na sezonski turizam. Osnovno pitanje je je li za Hrvatsku zdravstveni turizam - strateški, poručio je Milijenko Bura.

- Hrvatska ima samo jednu šansu, a to je da radi suprotno od onog što radi Mađarska - oni su spustili cijene i izgubili kvalitetu. Kad govorimo o dentalnoj medicini, ona je kvalitetna, ali za pacijenta nije zahtjevna. Radimo iskorak prema pravoj kliničkom medicini, primjerice u ortopediji. Dolaze nam pacijenti koji dolaze iz Atlante i New Yorka, kazao je Dragan Primorac. Čestitao je ministru Kujundžiću na izjavi da bi zdravstveni turizam mogao tretirati kao prioritet.

- Treba nam malo više hrabrosti i veći budžet, kako bi se mogli prezentirati vani. Trebamo se najprije usmjeriti prema ljudima koji već dolaze u Hrvatsku. Ako želimo biti uspješni - moramo biti među prvih 5 ili 10 na svijetu, smatra Ognjen Bagatin.

- U Krapinske toplice su počeli su stizati milijuni iz Kine. Kinezi su početkom 2018. kupili jedan objekt i počelo se s razvojem turističkog projekta. U tijeku je traženje arhitektonskog rješenja. Drugi je projekt također u tijeku - napisano je pismo namjere za razvoj rezidencijalnih i drugih poslovnih projekata na području općine, izvijestio je Ernest Svažić. Dodao je kako su usmjereni privatnim ulaganjima jer nisu povukli sredstva iz EU-a.

Ministar Gari Cappelli je spomenuo kako se u dosadašnjoj strategiji zdravstveni turizam pogubio. Najavio je da se radi tender za novu strategiju turizma, nakon 2020. U njoj bi zdravstveni turizam trebao biti među prva tri, ako ne i prvi. Zbog cjelogodišnje usluge, zbog prodavanja znanja te zbog sprječavanja kvalitetnih ljudi da napuštaju Hrvatsku. Napomenuo je kako su sve studije pokazale da je hrvatski adut - stručnost.

O svojim iskustvima u kontekstu dentalne medicine govorio je Ivica Dubravica. Kazao je kako je došlo do promjene trendova. Na početku su gosti dolazili pojedinačno, a danas grupno. Gostima organiziraju i odmor te fakultativne djelatnosti kako bi se osjećali maksimalno ugodno. U početku je gost k njima dolazio isključivo zbog razlike u cijeni, a danas to čini zbog visokog standarda, tehnologije i znanja liječnika. Napomenuo je kako gosti dolaze u nekoliko posjeta, koje traju prosječno dvadesetak dana. Ima i pacijenata koji 15 godina dolaze na redovne kontrole. Dubravica ključnim smatra to što u Šibeniku nema škole za dentalne asistente, zubne tehničare, a specijalizacija i nostrifikacija diploma liječnika iz susjednih zemalja je - nemoguća misija.

O medicinskom 'cruiser' turizmu govorio je Nikša Kojić. Radi se, smatra o vodećem turističkom biznisu. "Povjerenje vodećih kompanija koji su naši partneri temeljimo na dugogodišnjem radu. Radi se o ljudskim životima, od lakših do jako teških slučajeva. U Kotoru smo otvorili medicinski pogon u općoj bolnici (putem javno-privatnog parnterstva) i tako omogućili cruiserima koji zaobilaze Dubrovnik medicinsku skrb zavidnog nivoa", kazao je. Dodao je da su u Crnoj gori uspjeli napraviti ono što nisu mogli u Hrvatskoj. Također, dobro surađuju i s Općom bolnicom u Dubrovniku.

- Vezano za zdravstveni turizam - Turska je napavila odlične veze sa svojom dijasporom i tako su počeli istaknuo je Ognjen Bagatin. Miljenko Bura je kazao kako on zagovara - Jadransku regiju kao regiju zdravlja i turizma. Napomenuo je kako u Crnoj Gori niče nekoliko 'resorta' koji imaju zdravstvenu komponentu.

- Turska je također značajna za nas. Godine 2005. su odlučili da idu ovim pravcem. Dobili su pet godina da pokažu što mogu i došli do toga da od 2010, iza svake njihove aktivnosti staji država i vraća im 70 posto od svega što ulože u promociju, organizaciju putovanja ili svega onog što radi Turkish Airlines, rekao je Bura. Posebno je napomenuo da sve ono što je vezano za zdravstveni turizam mora biti 'vidljivo' u Bruxellesu i 'uključeno' u kohezijsku politiku EU-a. Za taj se novac moramo izboriti, naglasio je.

- Temeljni problem u Hrvatskoj je što HZZO ne prizna zahvate u privatnim institucijama, kao što je to primjerice u Sloveniji. Mene zanimaju samo pacijenti. A ustanova mora imati standart i biti akredititrana. Danas živimo na tržištu od pola milijarde ljudi unutar EU-a. Njihovo osiguranje pokriva njihovo liječenje. Zato kvaliteta mora biti na prvom mjestu. Velika sramota i katastrofa je što je netko u Hrvatskoj zaboravio s Bruxellesom ispregovarati kako iz EU-a dobiti novac za obnovu liječilišta, kazao je Zoran Primorac.

S tim se složio i ministar Gari Capelli. Napomenuo je da je iz te omotnice Hrvatska ispala, a Slovenija iz povukla 85 posto bespovratnih sredstava i uložila ih bolnice. Trenutno se, dodao je - lobira za idući financijski period i povlačenje sredstava iz fonda za turizam. Do 2030. godine planira se da će zdravlje i turizam na svjetski BDP utjecati oko 22 posto, napomenuo je.

Uz sve to, zaključeno je u emisiji nameće se pitanje razvoja rezidencialnog turizma - ponude za osobe treće osobe. Glavni adut za to su toplice.

Emisije pogledajte OVDJE.