Održan okrugli stol “Blagoslov i prokletstvo – učinci turizma na ekonomsku aktivnost, prostor i društvo”
Zreli turizam bez kontrole vodi do društvene i ekonomske štete te da je potrebno zaustaviti daljnji nekontrolirani rast kapaciteta zbog dobra samog turizma"
U organizaciji Središnjeg savjeta SDP-a u četvrtak 26. lipnja 2025. godine, s početkom u 16:00 sati, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu (Bogovićeva 1, I. kat), održan je okrugli stol pod nazivom “Blagoslov i prokletstvo – učinci turizma na ekonomsku aktivnost, prostor i društvo”.
Taj događaj okupio je istaknute stručnjake iz područja turizma, ekonomije i sociologije, s ciljem otvorene i konstruktivne rasprave o sve kompleksnijim i višeslojnim učincima koje turizam ostavlja na hrvatsko društvo, prostor i gospodarstvo. Okrugli stol moderirala je dr. sc. Jelena Ostojić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao panelisti sudjelovali dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam, prof. dr. sc. Josip Mikulić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Za razliku od često površnih javnih rasprava o turizmu koje se vode u medijima i političkoj areni, ovaj okrugli stol temeljio se na iznošenju rezultata znanstvenih istraživanja i analitičkih uvida znanstvenika. Sudionici su kroz vlastite stručne perspektive ponudili dublje razumijevanje pozitivnih i negativnih posljedica koje intenzivan razvoj turizma ostavlja na hrvatsko društvo, obalna i urbana područja te na nacionalno gospodarstvo u cjelini.
Raspravu je, prezentirajući širu sliku, otvorio prof. dr. sc. Josip Mikulić koji je govorio o strukturnim izazovima hrvatskog turizma, istaknuvši kako je on "snažan, ali neuravnotežen".
Mikulić se u kratkom predavanju osvrnuo na činjenicu kako Hrvatska ima najveći izravni udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji, dok je na istoj ljestvici u top pet država na svijetu. Također je istaknuo kako smo "najsezonalnija turistička zemlja u EU" - s 56 % noćenja u srpnju i kolovozu (EU prosjek je 31 %). Pritom, jadranska Hrvatska generira čak 95 % ukupnih noćenja, dok privatni smještaj čini čak 61,9 % svih stalnih kreveta. Jadranska Hrvatska je i prva regija u EU po broju noćenja stranih turista i po udjelu kratkoročnog najma, a prof. dr. sc. Josip Mikulić naveo je i kako Hrvatska ima oko milijun stanova ne služe stalnom stanovanju. Svi ovi faktori, naveo je prof. dr. sc. Mikulić, utječu na demografske izazove u zemlji; visok intenzitet turizma povećava cijene stanovanja, a najugroženiji su visokoobrazovani, radno sposobni mladi ljudi bez riješenog stambenog pitanja.
Govoreći o turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji je i dalje mahom nerazvijen, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako turizam na taj kraj djeluje zaštitnički. Dok u turistički potentnijim regijama turizam djeluje na istiskivanje drugih grana i iseljavanje, u kontinentalnoj Hrvatskoj svjedočimo obrnutom procesu. Govoreći o novu koji se u Hrvatsku slijeva od turizma, prof. dr. sc, Mikulić naveo je kako 88 % potrošnje turističkih firmi apsorbiraju Zagreb i jadranska Hrvatska, dok su kontinentalne regije u tom smislu zapostavljene. Pritom, više od polovice turističkih troškova odlazi izvan Hrvatske (54,2 %), a većina "curenja" je indirektna - kroz domaće dobavljače.
Zaključno, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako zreli turizam bez kontrole vodi do društvene i ekonomske štete te da je potrebno zaustaviti daljnji nekontrolirani rast kapaciteta zbog dobra samog turizma, kao i da su potrebne ciljane mjere u okviru stambene politike (turizam van iz stambenih zgrada), uz jačanje lokalnih dobavljača kako bi Hrvatska povećala ukupnu korist od turizma.
Dr. sc. Neven Ivandić govorio je o ekonomskim aspektima turizma; o participaciji stanovništva u turističkoj aktivnosti te o asimetriji i društvenoj održivosti turizma u Hrvatskoj. Govoreći o nejednakosti u korištenju pozitivnih ekonomskih učinaka u turizma te sudjelovanju u turističkim putovanjima, dr. sc. Ivandić je iznio podatak DZS-a iz 2024. godine, koji govori kako 46 % stanovnika Hrvatske u dobi od 15 godina i više u 2024. godini nije bilo na višednevnom putovanju, od kojih je polovica iznijela da su razlozi za to - financijske prirode.
Privatna višednevna, ali kratka putovanja porasla su za 9,1 % u odnosu na 2023. godinu, od čega je 65,6 % ostvareno u Hrvatskoj, a 34,4 % u stranim zemljama (BiH, Italija, Slovenija...).
Govoreći o statističkim podacima vezanim uz zapošljavanje u turizmu, dr. sc. Ivandić naveo je kako "nema zaposlenosti, ali ima rada", potkrijepivši tu tvrdnju istraživanjem HTZ-a iz 2024. godine, iz kojega se iščitava da je s datumom 01.08. te godine, u objektima u domaćinstvima bilo organizirano 223.153 smještajnih jedinica sa 671.832 tisuće kreveta, dok je uslugu smještaja u objektima u domaćinstvima pružalo 113.870 fizičkih osoba. Dr. sc. Ivandić naveo je kako rad potreban za pružanje usluga smještaja u domaćinstvima nije statistička kategorija, zbog čega taj oblik rada ostaje neprepoznat u službenim statistikama i istraživanjima. Govoreći o pritisku turizma na prostor jedinica lokalnih samouprava, u jadranskoj Hrvatskoj, dr. sc. Ivandić naveo je kako je od 2017. do 2024. godine broj izdanih građevinskih dozvola za stanove bio udvostručen (podaci DZS-a).
Govoreći o suživotu s turizmom hrvatskih građana koji žive u turistički razvijenim jedinicama lokalne samouprave, dr. sc. Ivandić iznio je podatak da 24, 9 % stanovnika u tim jedinicama turizam izdvaja kao glavni izvor prihoda, 40,3 % kao dodatni izvor prihoda, dok je 33, 5 % građana navelo kako nema nikakav prihod od turizma.
Dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac u svom se izlaganju osvrnula na utjecaj turizma na hrvatski socio-prostorni kontekst, istaknuvši kako procesi intenzivne privatizacije i neoliberalne tržišne ekonomije rapidno utječu na transformaciju prostora, ponajviše degradacijom procesa urbanizma i prostornog planiranja.
Javne i zelene površine tretiraju se kao "gubitak prostora" koji ne donosi profit, a prostor se počinje komodificirati; odnosno na njega se gleda kao na "robu". Procesi gentrifikacije, apartmanizacije i turistifikacije dovode i do egzodusa stanovništva iz gradskih jezgri na obali i u Zagrebu; oko 20% stanovnika Gornjeg i Donjeg grada odselilo je iz tih područja između 2011. i 2021. godine, navela je dr. sc. Svirčić Gotovac. Govoreći o istraživanju iz 2021. godine, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se velika većina građana ne slaže s tezom da središta gradova i mjesta moraju biti "većinom za turiste i apartmane".
Vezano uz destrukciju javnih urbanih prostora, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se to najbolje vidi u hiperprodukciji novih stambenih i poslovnih zgrada nauštrb postojećeg urbanog javnog i zelenog prostora. Kao svijetli primjer grada koji je "zauzdao" turizam i zadržao ga u realnim okvirima koji ne šteti lokalnom stanovništvu, znanstvenica je navela primjer susjedne Ljubljane. Betonizacija obale, navela je, između ostalog, također znanstvenica, dovodi i do gubitka dalmatinsko-mediteranskog krajolika.
Središnja poruka okruglog stola bila je važnost dugoročnog strateškog promišljanja o ulozi turizma u razvoju Hrvatske, pažnja na lokalno stanovništvo i njihove benefite od turizma te težnja za redefiniranjem onoga što Hrvatska kao turistička destinacija želi biti. Panelisti su se složili da turizam u Hrvatskoj može i mora imati pozitivnu ulogu u društvu i gospodarstvu, ali isključivo ako se njime upravlja na temelju relevantnih podataka, uključivanjem svih dionika i poštivanjem načela održivog razvoja. Trenutačne prakse koje vode prema prekomjernom turizmu i stihijskom razvoju mogu imati negativne posljedice, koje se već sada osjećaju u vidu prenapregnute infrastrukture, stanogradnje za turističke svrhe, porasta cijena i depopulacije lokalnog stanovništva.
Zaključno, ovaj okrugli stol bio je vrijedan doprinos znanstveno utemeljenoj i odgovornoj raspravi o turizmu – jednoj od ključnih gospodarskih djelatnosti Hrvatske. Organizator, Središnji savjet SDP-a, istaknuo je da će zaključci i preporuke s okruglog stola biti korišteni kao osnova za oblikovanje prijedloga javnih politika koje će promicati pravedniji, održiviji i ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj.