Odgovorno upravljanje: zona najstrože zaštite za prirodni razvoj ekosustava

NP Krka: Cilj zoniranja jest potpuno prirodni razvoj ekosustava u zoni najstrože zaštite

Izvor : NP Krka         Foto: Davor Šarić

Temeljna misija Javne ustanove koja upravlja Nacionalnim parkom „Krka“ jest njegova zaštita. Godine 2011. donesen je Plan upravljanja Nacionalnim parkom „Krka“, strateški dokument koji razrađuje temeljne ciljeve upravljanja Parkom. Na temelju vizije Parka i procjene njegovih geomorfoloških, hidroloških, bioloških, krajobraznih, socio-ekonomskih i turističkih vrijednosti, te prema potrebama upravljanja njime, Nacionalni park „Krka“ podijeljen je u više zona.

Prilikom zoniranja korišten je sustav zoniranja temeljen na IUCN klasifikaciji zaštićenih područja. IUCN je kratica za Međunarodni savez za očuvanje prirode (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources), osnovan 1948. u cilju korištenja prirodnih resursa na znanstvenim osnovama i zaštite rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih staništa. Zoniranje Nacionalnog parka „Krka“ bilo je temeljni korak u izradi Plana upravljanja, kojim je Park podijeljen, prema njihovim prirodnim vrijednostima, stupnju očuvanosti i potrebnoj razini upravljanja, u više različitih zona.

Područja visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglašena su zonom stroge zaštite (1), koja se dijeli na zonu najstrože zaštite (1.a) i zonu vrlo stroge zaštite (1.b). Zonom aktivne zaštite (2) proglašena su područja koja zahtijevaju poseban tip upravljanja, odnosno aktivnu intervenciju kako bi se očuvale prirodne i kulturne vrijednosti. Područja na kojima postoji ili je planirana gradnja infrastrukture za posjetitelje, koja zahtijevaju višu razinu upravljanja, proglašena su zonom korištenja, koja se dijeli na zonu naselja (3.a) i zonu rekreacije i turističke infrastrukture (3.b).

U zonu najstrože zaštite ulaze kanjon Među gredama, dio kanjona iznad Roškog slapa do Bogočin grada, dio kanjona iznad manastira Krka do Gradine, dio kanjona koji obuhvaća slap Rošnjak i Miljacka slap i područja špilja i jama. Područje kanjona Među gredama, koje se ubraja u geomorfološki najzanimljivije dijelove toka rijeke Krke, obuhvaća starohrvatske utvrde Rogovo i Kamičak i špilju Šuplja stina. Kroz tu zonu prolazi plovni put širok 5 m, uvršten u kategoriju 1.b. U dijelu kanjona što se proteže od Roškog slapa do Bogočin grada, dubokom do 200 m, s tipičnom vegetacijom stijena i polušpilja, obitavaju brojni ilirsko-jadranski i dva dalmatinska endema.

Dio kanjona iznad manastira Krka, koji obuhvaća starohrvatske utvrde Nečven i Trošenj, odlikuje se šumom hrasta medunca i crnog graba. Uzak, dubok i većim dijelom nedostupan dio kanjona koji obuhvaća slapove Rošnjak i Miljacka i izvor Zrmanje u koritu Krke odlikuje se šikarom hrasta medunca. U špiljama i jamama u promina naslagama i gornjokrednim rudistnim vapnencima obitava veliki broj izrazitih endema dinarskog krša.

Cilj ovakvog zoniranja jest potpuno prirodni razvoj ekosustava u zoni najstrože zaštite. Dopuštene aktivnosti jesu nadzor područja, praćenje stanja (monitoring) i znanstvena istraživanja. U ovoj zoni posjećivanje je ograničeno. Kanjon Među gredama može se vidjeti s vidikovca Rogovo, na desnoj, ili s poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina, na lijevoj obali Krke. Vodenim putom moguća je plovidba spomenutom rutom.