Kulturne rute – obogaćuju turističku ponudu i izazov su za putnike istraživače

Potvrđene tri nove kulturne rute, u dvije sudjeluje i Hrvatska

Foto: Dalibor Čičko

Izvor i foto. Turizmoteka/mints.hr

U kolovozu, u vrijeme intenzivnih putovanja, kada je na hrvatskoj obali teško naći slobodan krevet po pristojnoj cijeni, istinski globtroteri i istraživači već smišljaju planove za nova putovanja. Naravno, govorimo o planu za rujan i listopad, kada bi i temperature svakako trebale biti ugodnije za turizam posebnih interesa, cijene smještaja poticajnije za duži boravak, a gužve u prometu, posebno u javnom prijevozu, samo stvar vikend seoba.

Već nekoliko godina na turističkim forumima Jadransko-jonske strategije u sklopu EUSAIR Facility Point projekta govori se o što većem uključivanju svih 10 zemalja regije u Kulturne rute Vijeća Europe. Od 1987. kad je Vijeće Europe pokrenulo program Kulturne rute Vijeća Europe i rutu Santiago de Compostela proglasilo prvom kulturnom rutom Programa, broj certificiranih ruta iz godine u godinu raste.
Rute šire popis atrakcija, smanjuju masovni pritisak turista na poznate destinacije i odvode ih na manje poznate lokacije koje imaju svoju ulogu u pričanju zajedničkog europskog kulturnog i povijesnog naslijeđa. Za lokalne sredine uključene u rute to znači aktiviranje lokalnih resursa, posebno smještaja, lokalne gastronomije i lokalnih suvenira. To je i poticaj društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih sredina. Uz očuvanje prirodne i kulturne baštine Kulturne rute vijeća Europe potiču obrazovanje, edukativnu i kulturnu razmjenu i promiču održivi razvoj, stoga ne čudi rastući interes za uključivanjem i sudjelovanjem.

O tom rastućem interesu bit će govora i na XI. godišnjem savjetodavnom forumu o kulturnim rutama u Chaniji na grčkom otoku Kreti, koji će se održati od 5. do 8. listopada. Tematsku raspravu na temu turističkih proizvoda na kulturnim rutama ove godine organizira i hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta, koje za regiju, devet zemalja smještenih uz Jadransko i Jonsko more, koordinira temu Održivi turizam.

Potvrđene tri nove kulturne rute, u dvije sudjeluje i Hrvatska

Upravni odbor Proširenog djelomičnog sporazuma o kulturnim rutama Vijeća Europe (EPA) nedavno je obnovio certifikaciju 12 kulturnih ruta Vijeća Europe koje prolaze redovitu evaluaciju, a prihvatio je kandidature triju novih, među kojima su dvije u kojima sudjeluje i Hrvatska.

Hrvatska nema članicu na novoj Ruti povijesnih kafea, ali je među osam zemalja koje sudjeluju u Europskoj ruti bajki. Članstvo u nedavno certificiranoj ruti potvrdila je Udruga Profesor Baltazar iz Zagreba. Hrvatska sudjeluje i u Ruti spisateljica, koja otkriva više informacija o životu i stvaralaštvu spisateljica na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka našle su se u prestižnom društvu europskih spisateljica, a njihovim naslijeđem u rutu su uključeni Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke iz Ogulina i Centar za ženske studije s Memorijalnim stanom Marije Jurić Zagorke iz Zagreba.

Foto: Ivanina kuća bajki

Hrvatska se s ovim upravo certificiranim rutama nalazi na ukupno 17 kulturnih ruta Vijeća Europe, ali bi svoje sudjelovanje u nekima mogla značajnije iskoristiti i „podebljati“.

Još „konja za trku“ imamo

Zanimljiv primjer tematske rute koja bi se mogla značajno proširiti i na području Hrvatske je ATRIUM - Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u urbanom sjećanju Europe. Ruta je to koja se bavi arhitekturnom ostavštinom fašizma i socijalizma 20. stoljeća i u Hrvatskoj uključuje, za sada, Rašu, Labin kao planirana naselja iz vremena fašističke okupacije kasnih 1930-ih i 1940-ih i Ubli na Lastovu s pomorskim bunkerom iz jugoslavenskih vremena. U rutu je uključen glavni grad Albanije Tirana, talijanski gradovi poput Forlì, Ferrare, Carbonie te Dimitrovgrad u Bugarskoj i regija Iaşi u Rumunjskoj.

Ova ruta bila bi dobar način dodatne promocije čitavog niza manjih lokalnih sredina koje bi se možda mogle naći na njoj, poput Kumrovca, aerodroma Željava, Petrove gore, Visa i niza drugih lokacija sa značajnim civilnim i vojnim arhitektonskim naslijeđem nakon 45 godina socijalizma.

Foto: Klesoo photography

Primjer je Željava, veliki podzemni aerodrom i nekadašnja baza JNA, poznat i kao bihaćki aerodrom, čija je popularnost među motociklistima u Hrvatskoj neupitna, sigurno bi bila zanimljiva točka za istraživanje i za međunarodne goste na proputovanju ka jadranskoj obali. Na samoj je granici s BiH koja bi sigurno imala i svoje točke interesa na takvoj ruti.

Više o bogatom europskom kulturnom naslijeđu okupljenom na Kulturnim rutama Vijeća Europe moguće je pronaći na poveznici Cultural Routes of the Council of Europe - Homepage (coe.int).