64 % Hrvata podržava dodatne mjere koje će ljude potaknuti na promjene u ponašanju radi prevladavanja klimatske krize

EIB-ova anketa o klimi – četvrto izdanje

Izvor : Turizmoteka/EIB      Foto: Ivo Pervan

U prvom dijelu EIB-ove ankete o klimi za razdoblje 2021. – 2022. istražuju se stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja. Rezultati iz ovog priopćenja uglavnom se odnose na percepcije građana u pogledu klimatskih promjena te njihova očekivanja s obzirom na mjere koje će njihova država donijeti radi njihova suzbijanja.

• 76 % Hrvata misli da su klimatske promjene i njihove posljedice najveći izazov za čovječanstvo u 21. stoljeću.
• 85 % ih vjeruje da ih klimatska kriza brine više nego što brine njihovu vladu.
• 84 % ih smatra da klimatske promjene utječu na njihov svakodnevni život.
• 67 % ih misli da država neće uspjeti u drastičnom smanjivanju emisija ugljika do 2050., na što se obvezala prema Pariškom sporazumu.
• 64 % ih podržava strože vladine mjere kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju.
• 78 % bi ih pozdravilo uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju.
• 91 % ih navodi da su letove na kratke udaljenosti spremni zamijeniti putovanjem brzim vlakovima s niskim onečišćujućim emisijama, u suradnji sa susjednim zemljama.
Ovo su neki od rezultata iz prvog priopćenja o anketi o klimi za razdoblje 2021. – 2022., koje je Europska investicijska banka (EIB) objavila 27. listopada. EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanim s djelovanjem u području klime.

Percepcija klimatske krize / Hrvatska u borbi protiv klimatskih promjena
86 % Hrvata vjeruje da ih klimatska kriza brine više nego što brine njihovu vladu. Zbog toga su prilično skeptični u pogledu sposobnosti svoje zemlje za ambicioznu zelenu tranziciju. Tek 33 % ih misli da će Hrvatska uspjeti u drastičnom smanjivanju emisija ugljika do 2050., na što se obvezala prema Pariškom sporazumu. Većina (67 %) misli da Hrvatska neće uspjeti u ispunjavanju ciljeva koje si je postavila u vezi sa smanjenim emisijama ugljika. Taj pesimizam dijeli 73 % građana koji naginju lijevoj strani političkog spektra, što je 15 postotnih bodova više nego u slučaju onih koji naginju desnoj strani tog spektra (58 %).
Shodno tome, gotovo dvije trećine (64 %) Hrvata podržava strože vladine mjere – slične onima uvedenima radi borbe protiv krize izazvane pandemijom bolesti COVID-19 – kojima bi se ljude nagnalo na promjene u ponašanju.
Istodobno, tek 7 % Hrvata smatra da globalno zagrijavanje nije izazvano ljudskim djelovanjem.

Rasprava o energiji

Na pitanje o tome na koji bi se izvor energije njihova zemlja trebala osloniti radi borbe protiv globalnog zagrijavanja, većina Hrvata odgovara da podržava obnovljive izvore energije (81 % ili 18 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 63 %) kako bi se prevladala klimatska kriza. Podrška obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj je slabije izražena među građanima mlađima od 30 godina (podržava ih njih 74 %). Među građanima starijima od 64 godine ta se brojka povećava za 15 postotnih bodova (89 %). Podrška obnovljivim izvorima energije prilično je ujednačena u svim dohodovnim skupinama: Daljnji razvoj obnovljivih izvora energija podržalo bi 80 % ispitanika s nižim primanjima u odnosu na njih 84 % s višim primanjima.

Ukupno gledano, podrška nuklearnoj energiji među Hrvatima je manja nego kod ostalih Europljana (4 % u odnosu na 12 %).

Naposljetku, Hrvati nisu toliko skloni mišljenju da bi se njihova zemlja trebala osloniti na štednju energije koliko su to ostali Europljani (9 % u odnosu na 17 %). Međutim, štednja energije zauzima više mjesto nego povećana uloga prirodnog plina (4 %).
Rješenja za borbu protiv klimatskih promjena koja uživaju najveću podršku među Hrvatima
Većina Hrvata (78 % ili 9 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a od 69 %) podržala bi uvođenje poreza na proizvode i usluge koji najviše doprinose globalnom zagrijavanju. Takav bi porez podržalo čak 77 % ispitanika s nižim primanjima. Hrvati podržavaju i uvođenje jamstva od najmanje pet godina na svaki električni ili elektronički proizvod (94 %) te zamjenu letova na kratke udaljenosti putovanjem brzim vlakovima s niskim emisijama (91 %). Podržavaju i „mekše” mjere poput pojačanog obrazovanja mladih i podizanja njihove svijesti o održivoj potrošnji (96 %).
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska izjavila je: „EIB-ova anketa o klimi pokazala je da Hrvati snažno podržavaju uvođenje novih okolišnih mjera, kao što su čistiji izvori energije, radi borbe protiv klimatskih promjena i zaštite njihove zemlje od razornih posljedica klimatskih promjena. Činjenica da su Hrvati itekako svjesni opasnosti koje proizlaze iz globalnog porasta temperature te su spremni podržati trenutno i odlučno djelovanje znači da ćemo svoje klimatske ciljeve moći ostvariti brže, a to je dobar znak. EIB je spreman pomoći Hrvatskoj da u najvećoj mogućoj mjeri doprinese izgradnji ugljično neutralnog, zelenog i održivog svjetskog gospodarstva, što je ključno za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1,5 °C ili manje. Kao klimatska banka EU-a, težište ćemo staviti na čistu energiju, energetske uštede, održiva rješenja u području mobilnosti i projekte inovacija kako bismo osigurali uspješno izvršenje te zadaće. To što je u Hrvatskoj prisutna snažna podrška tim nastojanjima dobra je naznaka uspjeha naše globalne borbe protiv daljnjih klimatskih promjena kao najveće prijetnje opstanku čovječanstva s kojom smo danas suočeni.”
--
Tablicu u Excelu s neobrađenim podacima za 30 zemalja obuhvaćenih anketom preuzmite ovdje. Ključni rezultati četvrtog izdanja EIB-ove ankete o klimi prikazani su na mrežnoj stranici EIB-a kojoj možete pristup