Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku

Izvor i foto: NP Krka

U cilju dugoročna i održiva upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2017. godine počela je provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.

Na Skradinskom buku izabrana je testna ploha, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena, dominantne invazivne vrste na plohi. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima će se nastaviti paralelno pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su dobiveni govore o važnosti dugoročna održiva upravljanja makrovegetacijom, kako bi se osigurao proces sedrenja. Projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja a rezultirat će relevantnim stručnim radovima.

Sedrene barijere rijeke Krke temeljni su fenomen Nacionalnog parka „Krka“. Međutim, zaraštanje barijera makrovegetacijom veliki je problem: vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Širenje makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste.

Zato je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ pokrenula projekt upravljanja makrovegetacijom. Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na desnoj obali Skradinskog buka, površine 8 000 m², na kojemu su dijelovi stalnog toka vode, povremenog toka i područje potpuno zaraslo makrovegetacijom koje je prekinulo tok vode, što omogućava praćenje promjena i usporedbu dinamike sedrenja na različitim mikrolokalitetima na istoj testnoj plohi. U prvoj fazi istraživanja obavljeno je detaljno snimanje plohe iz zraka Lidar tehnikom, nakon čega je izvršena inventarizacija i utvrđeno tzv. nulto stanje. Detaljno kartiranje vrsta drveća i grmlja, koje je obuhvatilo ukupno 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta, poslužilo je za izradu GIS baze podataka i karte snimljenog područja.

Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swinge), invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od važnih podaktivnosti projekta. Paralelno će se pratiti pokušaj njegova trajnog uklanjanja mehaničkim putem i praćenje dinamike sedrenja na istoj plohi. Prije uklanjanja pajasena izvršena je i kategorizacija podloge, određivanjem elementnog sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe.

Selektivno uklanjanje vegetacije (pajasena) na testnoj plohi već je rezultiralo mikromorfološkim i hidrološkim promjenama. Kombinacija intenzivnijih oborina i pojačanog protoka vode dovela je do ispiranja dijela materijala, prvenstveno lišća, i aktiviranja starih tokova na kojim su vidljivi ostaci „stare sedre“. Stariji tokovi, koji se vide na austrijskim kartama iz 19. stoljeća, detaljno su uspoređeni sa snimkom terena prije sječe.

Nakon uklanjanja pajasena provjerena je karta klasifikacijske podloge, poslije čega je određeno trinaest reprezentativnih lokacija na kojima će biti postavljene pločice za kontrolu prirasta sedre. Uzorci se uzimaju sezonski, uz istovremeno praćenje dinamike sedrenja na samom Skradinskom buku kako bi se uočile razlike i potvrdila ovisnost sedrenja o količini vode i zasjenjenosti staništa.

U projekt je uključen i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, koji prati dinamiku formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre na obnovljenim tokovima. Izabrano je sedam postaja (jedna s povremenim, pet s obnovljenim a jedna sa stalnim tokom), uz istovremeno praćenje fizikalno-kemijskih parametara vode.

Već nakon prve faze praćenja formiranja sedrotvornih zajednica može se zaključiti da je odmah nakon uklanjanja pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Dobiveni rezultati pohranjuju se u bazu podataka, a njihova analiza dat će informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom.