NP Krka: Znatiželjan i istraživački um uvijek rađa nova znanja i spoznaje

Izvor i foto: NP Krka

Planom upravljanja Nacionalni park „Krka“ podijeljen je, prema prirodnim vrijednostima, stupnju očuvanosti i potrebnoj razini upravljanja, u više različitih zona. Među ostalim, zoni stroge zaštite pripadaju područja špilja i jama, kao i dio kanjona koji obuhvaća Rošnjak i Miljacka slap. Zaštita i očuvanje speleoloških objekata jedan je od temeljnih ciljeva upravljanja. Zbog toga se svake godine, u okviru Godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka „Krka“, provode aktivnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja. Očuvanje postojećeg stanja speleoloških objekata jedan je od specifičnih ciljeva. U nastavku donosimo kratki pregled istraživanja provedenih u 2018. godini.

Špilje Miljacka I i Miljacka V, na desnoj obali rijeke Krke, uzvodno od HE Miljacka, čine špiljski sustav, čija ukupna duljina trenutno iznosi 1 530 m, a dubina 23 m (naime, toliko je dosad istražen). Miljacka I zahtjevan je speleološki objekt zbog svoje hidrološke aktivnosti. Prvo istraživanje, tijekom kojeg je izrađen geološki profil špilje, proveo je 1985. godine tadašnji Geološki zavod. Hrvatsko biospeleološko društvo provelo je, pak, 2018. godine projekt s ciljem detaljnog istraživanja sedimentoloških, mineraloških i geokemijskih značajki recentnih sedimenata u speleološkom objektu Miljacka I – V i izrade njegova geološkog profila. Valja naglasiti da su takva istraživanja zahtjevna i složena, a samim tim i veoma vrijedna: ona traže posebnu speleološku opremu, poznavanje tehnika svladavanja prostora i izvrsnu psihofizičku spremu istraživača.

Nastavak speleoronilačkih istraživanja špilja Miljacka I i Miljacka IV i monitoring čovječje ribice (Proteus anguinus) provela je Udruga Hyla. Važan segment toga projekta jest foto i video dokumentacija podzemnog prostora i faune, koja kao znanstvenopopularni dio muzejskog postava može pridonijeti promociji Parka. Uvid u proces kruženja ugljika u prirodi između različitih krajnjih odredišta od značaja je i za razumijevanje procesa sedrenja.

Istraživači s Instituta Ruđer Bošković proveli su mjerenje razine CO2 u špiljama Miljacka IV i II i fizičko-kemijsku karakterizaciju i određivanje elementnog sastava podzemnih voda u tom špiljskom sustavu („Vapnenci – krajnje odredište ili izvor CO2“).

Prominske naslage izgrađuju suvislu, prostranu zonu koja se proteže od Novigradskog mora, preko Bukovice, do planina Promine i Moseća. Debele su približno 1 900 m i, litološki gledano, vrlo raznolike. Prisutnost tih naslaga na području speleosustava Miljacka zahtijevala je njihovo sustavno istraživanje i povećala značenje toga prostora. Istraživanje je proveo Hrvatski prirodoslovni muzej.

Iako su sedrene barijere jedan od temeljnih fenomena rijeke Krke a vegetacija na njima najuočljiviji i biomasom najveći dio živog svijeta na njima, sustavna istraživanja ukupne makrofitske vegetacije obavljena su još sredinom 50-ih godina 20. st. Više od pola stoljeća nakon toga, istraživanje koje je 2018. provelo Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa dalo je prvi cjeloviti uvid u floru i vegetaciju sedrenih barijera, i to na svih sedam slapova. Zbog raznolikosti mikrostaništa, Miljacka slap vegetacijski je vrlo bogat.

Po broju vrsta mahovina, to je najbogatiji slap, pa se, s obzirom na relativno malu površinu, može smatrati središtem njihove raznolikosti. Iako je zasjenjen drvenastim vrstama, postoje i izloženi dijelovi, kao i oni koji se nalaze u trajnoj sjeni, što je jedan od razloga bogatstva vrsta. Uz dijelove slapa koji se nalaze u stalnoj struji vode, postoje i povremeno plavljene stijene, stijene u zoni prskanja vode i izronjene stijene, što je još jedan važan razlog zbog kojega se tu naseljavaju vrste s različitim ekološkim zahtjevima.