14. Rovinjska regata - tradicija utkana u sadašnjost

Izvor i foto: batana.org

Rovinj je u nedjelju, 16. lipnja još jednom zasjao u najljepšem ruhu. Po 14. put prepoznatljivu vizuru rovinjskog poluotoka ukrasila su oslikana jedra tradicijskih barki u kojima je 37 ekipa iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Italije jedrilo do cilja, a sama Regata u organizaciji Ekomuzeja Batana je, po pitanju ekologije i zaštite maritimne baštine, uhvatila je još brži korak sa sadašnjošću.

"Rovinjsku regatu u prvom redu krasi entuzijazam nas jedriličara. Svake se godine okupljamo i jedrimo uživajući u blagodatima koje more daje nama i našim tradicijskim barkama te u zajedničkom druženju zbog čega ovu regatu smatramo "regatom za dušu", izjavio je jedriličar Ermanno Turcinovich koji je, zajedno s Eniom Cherinom, odnio još jednu pobjedu u kategoriji batana na upravo završenoj 14. Rovinjskoj regati plovila s latinskim i oglavnim jedrom i drugih tradicijskih plovila.

Iako su, kao i svake godine, proglašeni pobjednici u 9 kategorija, i sudionici i promatrači stigli su u Rovinj kako bi, zajedno s domaćinima, uživali u njegovoj ljepoti, bogatstvu maritimne baštine te ponajviše u druženju. Alvise Benussi, voditelj svih regata od začetka ove, nadaleko poznate rovinjske tradicije, o ovogodišnjoj Regati kaže:

"Još jedna Regata prepuna sunca i dobrog raspoloženja je iza nas. Iako je malo više vjetra moglo dobro doći barkama, one su ipak sretno stigle na cilj, a podjednako su na kraju bili zadovoljni i oni prvi i oni koji su se našli na začelju. I to je upravo posebnost naše Regate koja se ponajbolje ogleda u vjernosti venecijanskih jedriličara koji nam, tradicionalno, samo na jedra i vesla, stižu svake godine iz "grada na vodi" ili pak, po prvi put u dolasku austrijske ekipe koja je jedrenje jezerom Kim See u blizini Salzburga zamijenila širinom i ljepotom našeg Rovinjskog akvatorija. Kako bismo im kao domaćini pokazali koliko cijenimo njihovu vjernost i naklonost Rovinju, ove smo godine osmislili, i u suradnji s LC Studijom sami ručno izradili, nagrade od drveta i epoksi smole koje će im, nadamo se, biti lijepa uspomena te podsjetnik da ih željno iščekujemo na našoj okrugloj, 15. Regati sljedeće godine" naglasio je Alvise Benussi.

14. Regatu po pobjedama će pamtiti sljedeći regatanti - Enio Cherin i Ermanno Turcinovich (Regina) u kategorija batana, Bruno Antonac (Pia) u kategoriji cutteri, Ivica Grbac (Don Cicio) u kategoriji veći guc, a Gianni Mohović (MD 511) u kategoriji manji guc. U kategoriji gajete pobjedu je odnio duo Brajković-Mušković (Nikka), u kategoriji dingy Luka Pasić (Dingy), a leut Janez Šabec (Stari Maček). Pobjednici su još Pietro Fabris u kategoriji bragagne (Mafalda), topi Fabio Graziani (Spiumante) te u kategoriji pasare dvojac Tessitori-Sirotnjak (Juliana).

Ovogodišnja Regata donijela je niz posebnosti. Održana je u sklopu novog projekta koji se bavi zaštitom i očuvanjem maritimne baštine, Arca Adriatica Interreg Italy - Croatia, a donijela je i zaokret Regate i Ekomuzeja Batana prema temama ekologije i važnosti korištenja alternativnih izvora energije. Kako je vjetar energija koja pokreće tradicijske barke, u suradnji s hotelijerskom tvrtkom Maistra započet je projekt simboličnog logotipa i naziva "Wind of change" čija je prva aktivnost bila zamjena plastične ambalaže na Regati biokompostailnom. Tema važnosti očuvanja okoliša ostavila je svoj pečat i na programu za djecu, odnosno radionici "Otisci mora" koju je ove godine vodila umjetnička koordinatorica aMORE Festivala, Sabina Damiani. Pokazujući djeci kako stvoriti vlastite pečate s morskim motivima, na mališane je prenijela snažnu poruku aMORE Festivala o tome kako bez zdravih mora nema ni zdravih ljudi.

Novitet je bio i sadržajniji program no prošlih godina pa je tako neformalni dio programa započeo s pričom o brojnim hrvatskim svjetionicima odnosno svjetioničarima čije je priče o životu na kamenim svjetlima u knjizi "Legende svjetla" objedinio autor Jurica Gašpar, ujedno i urednik portala Morski.hr. S obzirom da je i sam sin svjetioničara, te da je rane godine života proveo na svjetioniku Sv. Ivan na pučini ispred Rovinja, sa zadovoljstvom je gostovao na 14. Rovinjskoj regati i upoznao rovinjsku publiku s onom toplom, autentičnom, ljudskom stranom priče o svjetionicima u kojoj je glavna riječ, kroz knjigu "Legende svjetla" te istoimeni film, prepuštena svjetioničarima.

Zbog svoje važnosti za sigurnost brodova i ljudi, u vrijeme Austro-Ugarske monarhije kad su svjetionici izgrađeni, svjetioničari su imali status jednak liječniku, svećeniku i učitelju, a danas ih je, zbog automatizacije svjetionika, sve manje pa su priče preostalih svjetioničara prave dragocjenosti maritimne baštine. A baštinska dragocjenost za Rovinjce i njihove goste je zasigurno bila još jedna nova tradicija Rovinjske regate, povorka batana i gostujućih barki u subotnji suton, večer prije glavnog programa koja je oduševila sve pristune i dovela ih u nerazrješivu dilemu - pristaju li tradicijske barke više Rovinju danju ili noću!