U 2024. istraživanjem je bilo obuhvaćeno 226 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina(od toga 20 suhih marina), 81 sidrište, 16 privezišta te 44 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je
4 949 829 m s 19 073 veza.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2024. u lukama nautičkog turizma iznosila 68,0%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2024. u lukama nautičkog turizma iznosila je 68,0%,vezova u moru 76,5%, a vezova na kopnu 48,7%. Za plovila na stalnom ugovoru ukupna prosječnapopunjenost kapaciteta vezova bila je 67,0%, prosječna popunjenost vezova u moru 75,6%, a vezova na kopnu47,6%.

U tranzitu za 3,8% manje plovila nego u 2023.

Nakon što je u 2023. evidentiran pad broja plovila u tranzitu u odnosu na 2022., isti trend nastavio se i u 2024.,kada su bila evidentirana 214 632 plovila u tranzitu, što je pad za 3,8% u odnosu na 2023.

Najviše plovila u tranzitu u 2024. bilo je pod zastavom Hrvatske (48,9%). Slijede plovila u tranzitu podzastavama Njemačke (13,1%), Italije (11,7%), Austrije (6,5%) i Slovenije (5,8%), što je 86,0% plovila od ukupnogbroja plovila u tranzitu.

Od spomenutih je zemalja više plovila u tranzitu u 2024. u odnosu na 2023. bilo samopod zastavom Slovenije, i to za 4,7%. Ostale spomenute zemlje imale su u 2024. u odnosu na 2023. manjeplovila u tranzitu, i to kako slijedi: pod zastavom Italije za 7,2%, pod zastavom Hrvatske za 6,1%, pod zastavomAustrije za 6,2%, a pod zastavom Njemačke za 3,7%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (58,2%), slijedemotorne jahte (32,5%) te ostala plovila (9,3%).
Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 35,5% od njihovaukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 27,6% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje jekorišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to njih 54 881(što je 26,3% od ukupnog broja takvih plovila). Slijedi Šibensko-kninska županija s 51 056 plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru (24,4%).

Na stalnom vezu za 2,2% više plovila nego u 2023.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma u 2024. ukupno bilo 16 845 plovila, što je za 2,2% više nego u2023. Vezom u moru koristilo se 78,2% plovila, a mjestom na kopnu koristilo se 21,8% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,8%), slijede jahte na jedra (45,9%)te ostala plovila (6,3%).

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 47,0%.Slijede plovila pod zastavama Njemačke (15,8%), Austrije (14,0%), Slovenije (5,8%), Poljske (3,6%) te Italije(2,5%). U 2024. je pod zastavama Hrvatske, Poljske i Slovenije u odnosu na 2023. došlo više plovila, i to podzastavom Hrvatske za 5,8%, pod zastavom Poljske za 26,5% te pod zastavom Slovenije za 7,8%, dok je manjeplovila došlo pod zastavom Austrije, za 6,3%, pod zastavom Italije, za 10,9%, i pod zastavom Njemačke, za3,6%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,0% odukupnog broja takvih plovila), a zatim plovila duljine od 10 do 12 m (tj. 27,0% od ukupnog broja plovila nastalnom vezu u moru).

U Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2024., njih 3 038, što je 23,1% odukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je na stalnom vezu u Istarskoj županiji bilo3 020 (22,9%), u Zadarskoj 2 688 (20,4%), u Primorsko-goranskoj 2 201 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 675(12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 558 (4,2%).

Porast prihoda luka nautičkog turizma u svim županijama u odnosu na prethodnu godinu

U 2024. luke nautičkog turizma ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 180 milijuna eura bez PDV-a, što je za12,1% više u odnosu na 2023.
U ukupno ostvarenim prihodima najveći prihodi ostvareni su od iznajmljivanja vezova, i to 129 milijuna eura(što čini 71,2% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2023. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za11,6%.

Porast ukupnih prihoda ostvaren je u svim županijama u 2024. u odnosu na 2023., i to kako slijedi: u Šibensko-kninskoj za 13,6%, u Zadarskoj za 13,3%, u Primorsko-goranskoj za 13,2%, u Splitsko-dalmatinskoj za 11,7%, uDubrovačko-neretvanskoj za 11,5% te u Istarskoj za 7,9%.

U 2024. Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija ostvarile najveće prihode
Najveće prihode u 2024. ostvarile su luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, 45 milijuna eura (štoje 25,0% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj) i luke Splitsko-dalmatinskežupanije, 43 milijuna eura (što je 24,0% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj).

U obje spomenute županije najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to u Šibensko-kninskoj 29milijuna eura (što je 64,4% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji) te u Splitsko-dalmatinskoj 28,6 milijuna eura (što je 66,1% od ukupnih prihoda ostvarenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji).

• Podijeli na Twitteru
• Podijeli na Facebooku