Čarteraši na Jadranu troše gotovo 200 eura dnevno

Broj najmova jahti i brodica kroz charter kompanije narastao je u 2015.za 4,5%


Izvor: HGK  Foto:Marina Punat
Nautički turizam jedan je od najkonkurentnijih hrvatskih turističkih proizvoda, a Hrvatska jedna od vodećih europskih i svjetskih nautičkih destinacija. Kao pomorska zemlja s dugom poviješću i tradicijom pomorstva i turizma, prepoznatljiva je na turističkom tržištu po jedinstvenom otočnom arhipelagu s više od tisuću otoka, a nautičare u Hrvatsku privlače i istaknute prirodne vrijednosti poput nacionalnih parkova, parkova prirode i dr.

"Prošla godina dokaz je da se nautički turizam Hrvatske razvija u pravom smjeru. Broj najmova jahti i brodica kroz charter kompanije narastao je u 2015. u odnosu na 2014. za čak 4,5% s ostvarene 63.820 najmova, dok je broj aktivnih brodica, jahti na jedra i motornih jahti porastao za 3,3%", rekla je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić.

Charter kompanije u 2015. zabilježile su, pak, 362.589 dolazaka nautičara (što je 4,5% više nego godinu prije) koji su ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja ili nešto više od 4% u odnosu na 2014. godinu. U Komori kažu kako je važno istaknuti i to da su u 2015. godini zabilježene 54.604 prijave stranih brodica i jahti u Hrvatskoj, što je povećanje za 0,6% u odnosu na 2014.

Nautičar koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku je star 45 godina, a više od tri četvrtine nautičara (77%) ima završenu višu ili visoku školu. Svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većima od 3.500 eura, a u 2012. godini tijekom plovidbe / putovanja (ne uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) trošili su prosječno 100 eura na dan po osobi. "Treba naglasiti kako su prosječni dnevni izdaci čarteraša više nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila. Svi podaci govore da su baš nautičari oni gosti više platežne moći i s višom turističkom potrošnjom, stoga je njihov udio u ukupnim prihodima od turizma svakako nezanemariv", objašnjava Branimir Mađer iz HGK.

Krešić-Jurić kaže kako HGK već dugi niz godina prati i zastupa interese nautičkog sektora gospodarstva ispred mjerodavnih institucija i dodaje da su veliki pomaci učinjeni u vezi s legislativom, i to prvenstveno prilikom definiranja načina i uvjeta obavljanja charter djelatnosti i pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. "Još nam je ostao veliki posao u vezi s izradom novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi napokon trebao otkloniti sve prepreke za daljnji razvoj nautičkog turizma, prvenstveno ulaganja u nautičku infrastrukturu", smatra direktorica Sektora za turizam HGK te ističe kako se i intenzivirala suradnja između HGK i Hrvatske turističke zajednice po pitanju promocije nautičkog turizma.