Nova knjiga: “Menadžment sportskoga turizma i njegovih srodnih oblika”

Nužnost postojanja menadžmenta sportskog turizma kao samostalniog menadžmenta, u sklopu menadžmenta turističke organizacije

Izvor i foto: Turizmoteka

Udžbenik “Menadžment sportskoga turizma i njegovih srodnih oblika” nastao
je na temelju višegodišnjih istraživanja autora Mate Bartolucija, Sanele Škorić,
Mirne Andrijašević i suradnika s Ekonomskog i Kineziološkog fakulteta u
Zagrebu, ali i Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije.

Iako su autori do sada objavili više knjiga i udžbenika iz ovog područja, primjerice udžbenik “Turizam i sport” (Bartoluci, M., Čavlek, N. i suradnici 2007.)
ovaj je udžbenik po svom sadržaju i aktualnim podatcima novost u hrvatskoj udžbeničkoj literaturi. Govoriti o turizmu danas, kada je gotovo cijelo čovječanstvo zahvatila pandemija koronavirusa, vrlo je teško, a još je nepouzdanije predviđati njegov razvoj u budućnosti.

Suvremeni turizam kao globalni fenomen bilježio je izuzetno visoke stope
rasta u posljednjih pedeset godina. S druge strane suvremeni sport je gotovo u cijelosti vezan za turizam pa zajedno pokreću gotovo jednu trećinu čovječanstva na putovanja što ih svrstava u najmasovnije pojave suvremenog društva.

Međutim, turizam je vrlo osjetljiv na brojne pojave: prirodne katastrofe i nepogode, klimatske promjene, globalno zatopljenje, onečišćenje vode i okoliša, političke sukobe i terorizam te posebno na epidemije različitih bolesti kao što su
SARS ili pandemija koronavirusa. Većinu negativnih pojava koje utječu na turizam uzrokuju ljudi svjesno ili nesvjesno sa svojim ponašanjem u određenom prostoru.

Stoga sutori s pravom postavljaju pitanje održivog razvoja turizma i sporta,
koja su ograničenja njihova razvoja i do kuda sežu granice rasta ovih masovnih
pojava. Upravo je pandemija koronavirusa, koja je zahvatila gotovo cijeli svijet, potakla na razmišljanje o granicama rasta masovnog turizma i o novom
promišljanju njegova održivog razvoja.

Zbog toga su autori istražili sportski turizam i specifične oblike turizma koji su
srodni s njim te zajedno mogu pružiti novi koncept razvoja turizma u destinacijama. Takav integrirani pristup razvoju sportskog turizma i njegovih komplementarnih oblika trebao bi omogućiti novi održivi turizam na moru, u ruralnom prostoru, u planinskim predjelima, u toplicama, pa i u urbanim središtima. Na tim polazištima u ovom se udžbeniku obrađuje sportski turizam kroz različite vrste: zimski sportski turizam u planinskom području, ljetni sportski turizam na moru, sportski turizam u ruralnom prostoru, golf-turizam, nautički turizam, zdravstveni i wellness turizam, sportsko-rekreacijski turizam, veliki sportski događaji, nogomet i turizam. Takvi specifični oblici turizma u destinacijama mogu kreirati integrirani turistički proizvod koji omogućuju prirodni, socio-kulturni i ekonomski uvjeti njegova dugoročnog održivog razvoja.

U ovom se udžbeniku polazi od spoznaje da je sportski turizam zajednička djelatnost sporta i turizma na turističkom tržištu destinacije te da je potrebno njime upravljati. Tu ulogu ima menadžment sportskog turizma kao samostalni menadžment, u sklopu menadžmenta turističke organizacije, ili pak kao dionik menadžmenta turističke destinacije.

Ovaj je udžbenik po svom sadržaju ponajprije namijenjen studentima Kineziološkog fakulteta za proučavanje kolegija “Menadžment u sportu i turizmu” i “Kineziološka rekreacija”, zatim studentima Ekonomskog fakulteta za kolegij “Menadžment sporta u turizmu”, kao i drugim studentima na visokim učilištima na kojima se proučava ova materija. Osim toga, udžbenik može biti koristan i stručnjacima iz turizma u praksi, koji se bave projektima razvoja turizma u destinacijama za novo promišljanje održivog razvoja turizma.

U pisanju ovog udžbenika sudjelovalo je više eminentnih stručnjaka iz područja
ekonomije, kineziologije i sociologije, koji su kao eksperti obradili pojedina
poglavlja udžbenika te pridonijeli njegovoj kvaliteti na čemu im se iskreno zahvaljujemo.

Kvaliteti udžbenika doprinijeli svojim sugestijama doprinijeli su i recenzenti, i to: prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, redovita profesorica u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Lovorka Galetić, profesorica emeritus na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i prof. dr. sc. Dragan Milanović, profesor emeritus na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.