Ličke šume i parkovi prirode kao turističke atrakcije

Izvori foto: HRT

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/D.D.

S prvim znakovima proljeća i ljepšeg vremena gotovo svi turistički sadržaji u Lici postaju dostupniji posjetiteljima. Od nedavno se tako može posjetiti pećinski park Grabovača u Perušiću koji je počeo izrađivati prve šumske orgulje po uzoru na one u Zadru ili pak Rogotinu u Dolini Neretve.

U našem najposjećenijem nacionalnom parku Plitvička jezera, najsuvremenijom tehnologijom uspjeli su prebrojiti koliko park ima stabala.

Nešto šumi kod Perušića. U tijeku je izgradnja prvih šumskih orgulja koje bi trebale biti još jedan sadržaj na novoizgrađenom vidikovcu na samom ulazu u pećinski park a s kojeg puca pogled na Perušić i stari grad.

- Za sad još uvijek pokušavamo naći prave materijale i smjerove iz kojih vjetrovi dolaze, na otvorenom smo i na povišenom tako da ovdje vjetar uvijek brije, objašnjava Mario Paral, JU PP Grabovača.

Prije mjesec dana nakon zimske pauze ovaj je jedinstveni pećinski park u Europi, koji ima 24 spiljska objekta od kojih je 5 zaštićenih u krškom krajobrazu, ponovno otvorio vrata posjetiteljima.

- S obzirom na to da smo mi relativno mali park, da smo uvijek imamo mali broj posjetitelja, nama ova korona u biti i nije nešto značajno usporila poslovanje. I dalje su grupe male, mali broj posjetitelja i tako planiramo da ostane, kaže Jelena Milković, ravnateljica JU PP Grabovača, Perušić.

- Planovi za ovu godinu su nam veliki, planiramo provesti brojna istraživanja, volonterske skautske kampove, otvoriti nekakve nove turističke zone za posjetitelje, nabraja ravnateljica parka.

Posjetitelji već pristižu istražujući ne samo špilje i prirodu, već sve što Lika nudi.

- Moglo bi biti interesantno, ništa takvo slično nismo još vidjeli, tako da nije trebalo puno da se odlučimo, rekao je Emil s Lošinja.

- Prvi puta u Lici, mi smo s mora pa hajde malo u krš. Lijepo je, lijepa ponuda, ima sirana evo sad gledamo i ta špiljica, baš se veselimo da proučavamo što ima, priča Kristina s Lošinja.

Hrvati posljednjih mjeseci u Lici odlično vikendima pune privatni smještaj.

- Odsjeli smo u Vrelu Koreničkom, to nam je tu u blizini, pa idemo vidjeti što ima dalje, kaže Lara s Lošinja.- Vjerojatno ćemo se vratiti još jer ne vjerujem da ćemo stići obići sve u ova dva-tri dana,

- Vjerojatno ćemo se vratiti još jer ne vjerujem da ćemo stići obići sve u ova dva-tri dana, kaže Karlo.

Moglo bi se reći kako su Lika i cijela naša gorska Hrvatska pluća zemlje. Obiluju prirodnim, divljim šumama, bjelogoričnim i crnogoričnim, a način kako njima upravljamo, posebice u zaštićenim područjima, izvrstan je primjer u cijeloj Europi.

- Zašto su šume kvalitetne, to su nebrojeni razlozi, ali sad bi se zadržao na tome i to što Europa pokušava napraviti, sa šumama se mi možemo boriti protiv globalnog zatopljenja, kaže dr.sc. Kazimir Miculinić, stručni voditelj JU NP Plitvička Jezera.

Europa je u svojoj agendi u zemljama članicama odlučila do 2030-te posaditi 3 milijarde drveća.

To je ogroman projekt u kojeg je uključena i Hrvatska, a i sve je više naših građana koji provode vrijeme u prirodi svjesno koliko je ona važna za naš život.

U plitvičkom su parku najsuvremenijom tehnologijom prebrojali koliko imaju stabala.

- Pomoću Lidar tehnologije je snimljeno cijelo područje parka. Lidar je lasersko skeniranje i te podatke smo onda dali na Šumarski fakultet u Zagreb koji su nam pomoću tih podataka doslovno prebrojali sva stabla u šumskim područjima nacionalnog parka, a to je 81 posto parka, rekao je dr.sc. Miculinić.

Jezera čine tek jedan posto ukupne površine parka, no na tom najatraktivnijem dijelu koncentrira se velik broj ljudi. Kažu nam stručne službe kako zbog toga nema ugroze za prirodu, a posjetitelji su njome očarani.

- Šesnaest jezera i puno zelene šume, prekrasno je. Nešto tak divno, to je nemoguće ispričati, to treba vidjet, kažu Mira i Rupert iz Njemačke.

Izračunali su u parku, pored toga da imaju točno četiri milijuna i 700.362 stabla, da ta drveća apsorbiraju ugljičnog monoksida za 32-je tisuće vozila.

Zato su šume iznimno važne, a još važnije kako ćemo se mi odnositi prema njima u budućnosti.