Karlovačka Aquatika vlastitim primjerom apelira na tvrtke

Riješite se plastike!

Izvor: LIDER

Foto: Mladen Volarić/Lider
Autor: Mladen Volarić

Aquatika-slatkovodni akvarij Karlovac već se ranije pridružio kampanji protiv plastike, pa je u svojem poslovanju izbacio uporabu plastičnih vrećica, celofanskih omota u svojoj suvenirnici, plastičnih jednokratnih čaša, slamki i pribora za jelo. Korak dalje, priopćila je Margarita Maruškić-Kulaš, Aquatika je povodom Dana planeta Zemlje 22. travnja pod sloganom „Zaštitimo vrste“, iz ponude svog ugostiteljskog objekta izbacila i vodu u plastičnim bocama. Alternativa će biti ponuda vode iz javne vodovodne mreže, uz argumentiranu priču da je voda na karlovačkom području izvrsne kakvoće.

– Ovim potezom želimo potaknuti i ostale javne ustanove, tvrtke, ugostiteljske objekte i domaćinstva da i sami smanje uporabu jednokratne plastike, a naročito kupovanje i posluživanje vode u plastičnim bocama. Ovaj projekt razvijamo u suradnji s karlovačkom komunalnom tvrtkom „Vodovod i kanalizacija“, na način da ćemo karlovačkim ugostiteljskim objektima pokloniti bokal za vodu i zamoliti ih da se i oni uključe, kazala je Margarita Maruškić Kulaš.

S obzirom da je koncept Aquatike zasnovan na rijekama i svemu što u njima živi, povod ovoj dodatnoj aktivnosti Aquatike je prošlog tjedna objavljen izvještaj istraživačkih organizacija „Earthwatch Europe“ i „Plastic Oceans UK“ pod nazivom „Plastic Rivers“, kojim se između ostaloga potiče smanjenje plastičnog onečišćenja na kućnom pragu.

Izvješće se bazira na analizama podataka prikupljenima tijekom devet različitih studija riječnih i jezerskih voda u Ujedinjemom Kraljevstvu i i drugim europskim državama, pri čemu se napominje da analizom nije obuhvaćen otpad nastao ribarskom, poljoprivrednom i industrijskom djelatnošću, već je fokus interesa istraživača bio komunalni otpad.

Prosječan postotak udjela plastičnog otpada u tih devet studija bio je 71 posto, a 26 posto od ukupne količine plastičnog otpada bili su vrlo prepoznatljivi plastični predmeti. Prema detaljnijem identificiranju tog segmenta, uočeno je da glavni elementa zagađenja nisu razne jednokratne „plastične“ vrećice raznih kemijskih sastava, već su „u ime plastike“ ti glavni neprijatelji rijeka i jezera plastične boce i čepovi.

Tako se konkretno u tom Izvješću „Plastic Rivers“, kao Top 10 najčešće i najviše pronađenih vrsta plastičnog otpada navode: plastične boce i čepovi, pakiranja i omoti (vrećice od metalizirane plastike i omoti slatkiša), opušci cigareta, plastični spremnici i posude za hranu od polistirena, štapići za uši izrađeni od plastike, čaše za jednokratnu uporabu izrađeni od plastike ili polistirena, sanitarni proizvodi (pelene, higijenski ulošci, tamponi i vlažne maramice), pakiranja cigareta; plastične slamke, štapići, mješalice i pribor za jelo, te na kraju plastične vrećice.

Na kraju, kaže ravnateljica Maruškić Kulaš, da autori izvještaja kažu da se sagledavanje razmjera onečišćenja rijeka i jezera najčešće zanemaruju, te upozoravaju da čak 80 posto plastičnog otpada u svjetskim morima i oceanima zapravo dolazi iz zagađenih riječnih tokova. Prekinuti taj „opskrbni otpadni lanac“ značilo bi, poručuju autori „Plastic Riversa“, zaustavljanje plime plastičnog otpada u morima i oceanima. Stoga čuvanje naših rijeka, poručuju iz Aquatike, ne samo da čuvamo svoje, već i svjetsko blago, a to je voda, bilo slatka, bilo ona morska.