Kritika „kruzer“ turizma

"Kružni turizam postao je kuga u mnogim gradovima“

Izvor: tourism-review.com              Foto: TZG Dubrovnik
Autor: Nik Fes

Krstarenju raste popularnost u posljednjih nekoliko godina. Rast je stalan, s porastom od 7% od 2017. do 2018. godine. Ukupan broj putnika dosegao je prošle godine 28,5 milijuna ljudi. Najstrastveniji putnici krstarenja naizgled su u Sjevernoj Americi, budući da ta regija ima gotovo 50% udjela u tom sektoru (14,2 milijuna putnika).

Dakle, očito je da krstarenje diljem svijeta dobiva na popularnosti. Većina regija čak je zabilježila veću stopu putnika na kruzeru od rasta međunarodnih turističkih dolazaka (6%). Na primjer, krstarenja na Mediteranu ostvarila su rast popularnosti od 8% (4 milijuna putnika). Zanimljiva destinacija za krstarenje je Aljaska. Popularnost te američke države porasla je za 13% u odnosu na 2017., privukavši gotovo milijun putnika. U međuvremenu, u Aziji je zabilježen umjeren rast broja putnika, zabilježivši porast od 5% na ukupno 4,2 milijuna.
S porastom popularnosti krstarenja diljem svijeta raste i kritika tog fenomena. Njemački pisac Wolfgang Meyer-Hentrich napisao je i knjigu (Madness Cruise: Danger to Nature and Man).

"Kružni turizam postao je kuga u mnogim gradovima, jer turisti istiskuju ometaju lokalno stanovništvo", piše on. “S jedne strane, naravno, postoji pravo na slobodno kretanje i putovanje. No, s druge strane, postoji i pravo stanovništva da očuva svoja staništa.“

Jedno od tih ugroženih staništa je mala hrvatska luka Dubrovnik. Cijeli stari grad je dio UNESCO-ve Svjetske baštine. Ponekad u luku stiže i do 10 kruzera, koji u grad šalju masu turista.
"Ovdje je turizam bio izvan kontrole, mase turista su bile posvuda", rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. “Brodovi za krstarenje dolazili su bez plana, ponekad deset brodova odjednom, a to znači dvije tisuće ljudi po brodu, došlo je u grad u isto vrijeme. To je bio masovni turizam.“

Grad Dubrovnik na čelu s Frankovićem objavio je rat kruzerima. Od prošlog ljeta u luku je dopušteno istovremeno pristajanje samo dva broda dnevno. Istodobno želi se da turisti na krstarenju ostanu u gradu duže, da budu profitabilniji za odredište. Cijena kratkotrajnih pristajanja povećana je deset puta s ciljem jamčenja duljeg boravka.

U međuvremenu, Kina gradi ogromne putničke brodove za 10.000 putnika, ali u Dubrovniku nusu spremni zadovoljiti njihove zahtjeve. Grad je bio pod pritiskom UNESCO-a koji je zaprijetio povlačenjem svog statusa u slučaju kontinuiranog masovnog turizma. Odgovor gradskih službi je bio očekivan.
Sada se postavlja pitanje može li gradonačelnik Franković i njegove kolege u Veneciji, Barceloni i Amsterdamu pobijediti u borbi protiv globalnog krstarenja i zaista spasiti svoje gradove od "modernih križara".