Institut za Turizam: Rasprave o turizmu „Turizam i Prostor“

Izvor : Turizmoteka      Foto: iztz.hr

Institut za turizam organizirao je u Zagrebu XIII. Rasprave o turizmu na temu: Turizam i prostor.

Uvodno izlaganje imala je znanstvena savjetnica Instituta za turizam iz Zagreba Dr. sc. Jasenka Kranjčević koja je ukazala, između ostalog, kako turizam, kao društvena pojava, sve brže i jače širi svoj opseg djelovanja u prostoru kako u kvaliteti tako i u kvantiteti. Taj opseg djelovanja mijenja društvene, ekonomske, kulturne, ekološke te urbanističko – arhitektonske odnose, te na hrvatskom Jadranu, uslijed povećanja turističkog prometa sve češće nekontrolirano raste potražnja za prostorom.

Uslijedila je  panel rasprava, koju je moderirao urednik hrvatskog turističkog news portala Turizmoteka Đuro Tomljenović,  a u njoj su sudjelovali:

• Dr. sc. Maruška Vizek, ravnateljica, Ekonomski institut, Zagreb
• Izv. prof. dr. sc. Ana Mrđa, dipl. ing. arh., Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
• Sanja Šaban, pomoćnica ministra, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Zagreb
• Dr. sc. Jasenka Kranjčević, znanstvena savjetnica, Institut za turizam, Zagreb


U raspravi se tražio odgovor na mnoga aktualna pitanja, kao:

Tko je odgovoran za planiranje i gradnju turističke arhitekture na hrvatskom Jadranu? Tko može / treba upravljati prostorom? Jesu li to jedinice lokalne samouprave, regija ili država? Koliko je prostorno planiranje turizma povezano s pravom i ekonomijom te obrazovanjem? Treba li prostorno planiranje turizma prepustiti tržištu ili ga treba osmisliti i kontrolirati? Tko je najviše odgovoran za nekontroliranu turističku izgradnju obale: banke, špekulanti, vlasnici zemljišta, jedinice lokalne samouprave, država, turistički, građevinski ili prostorno planerski sektor ili netko drugi?

Iz niz zanimljivih odgovora na ta važna pitanja za budući razvoj hrvatskog turizma izdvajamo neke misli:

Prostorno planiranje je u nas, i kao djelatnost i kao stručna disciplina, doživjelo je sličnu sudbinu ostalih elemenata hrvatskog društva. Ispočetka je planiranje smatrano kočnicom dinamičnom razvoju, te je politika pojednostavljivanja i ubrzavanja procesa donošenja odluka težila k uklanjanju svih prepreka u tom procesu. Istodobno, došlo je i do ukidanja većine gradskih i regionalnih zavoda za prostorno i ekonomsko planiranje. A njihovu su zadaću potom preuzele mnoge manje, uglavnom privatne tvrtke. Posljedice takvog ne planiranja i prepuštanje urbaniziranja našeg uzmorja u ruke privatnim tvrtkama i privatnim interesima je ostavilo katastrofalne posljedice u prostoru.

Prostor je strateški resurs cjelokupnog društvenog i gospodarskog razvitka. Hrvatskom prostoru danas najveća prijetnja dolazi upravo iz turističke potražnje. Nužno je čuvati i razvijati baštinjeni prirodni i kulturni prostor na korist lokalne, ali i cijele zajednice a da on i dalje bude motivacijski generator turizma.

Već dugo nas se uvjerava da bi intenzivna gradnja smještajnih kapaciteta rezultirala poboljšanjem ekonomskih učinaka u krizom pogođenoj Hrvatskoj, u kratkom roku. Sudionici panel rasprave su to opovrgli, tezom da nigdje turizam, kao monokultura nije donio gospodarsko blagostanje.

Opći je zaključak da se kao lokacije za nove hotele i turističke sadržaje ne treba koristiti „zelene livade” nego – kad god je to moguće – postojeća naselja (selo, zaseok). Mjesto tvori jezgru turističkog odredišta, koje će se izgraditi kao njegova nadopuna.

U raspravi je aktivno sudjelovalo stotinjak posjetitelja tog 13. okupljanja i rasprava Instituta za turizam iz Zagreba.