Izvještavanje o promjenama u prostoru

Ekonomski institut, Zagreb

Izvor i foto: Ekonomski institut Zagreb/regio-novosti, broj 13, ožujak 2019.

Upravljanje regionalnim razvojem je proces tijekom kojeg se na određenom području koje je, ovisno o cilju, svrsi i potrebi omeđeno prema jednom ili više kriterija, provodi niz mjera, aktivnosti, programa i projekata od značaja za blagostanje i napredak. Njihova provedba redovno ima sektorske i/ili prostorne učinke. Kako bi se sagledali učinci ljudskog djelovanja u prostoru, potrebno je imati uspostavljen sustav njihova praćenja i vrednovanja.
Sustav praćenja i vrednovanja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske počeo se uspostavljati tijekom 2018. godine i još uvijek je u izgradnji. Prvo izvješće o učincima provedbe politike regionalnog razvoja sadržavat će informacije o doprinosu aktivnosti, programa i projekata provedenih tijekom 2017. godine ostvarenju ciljeva Strategije regionalnog razvoja do 2020 .

/Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/2014, 123/2017 i 118/2018) o provedbi aktivnosti, programa i projekata dužna su izvijestiti tijela nositelja aktivnosti, programa i projekata uključenih u Akcijski plan za razdoblje 2017. – 2019. za provedbu Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine, trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, županije koje izvještavaju o provedbi županijskih razvojnih strategija te urbana područja (urbane aglomeracije i veća urbana područja) koja izvještavaju o rezultatima provedbe strategija razvoja urbanih područja./

S druge strane, sustav izvještavanja o stanju u prostoru u Hrvatskoj odavno je uspostavljen. Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 153/2013) te Pravilniku o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 14/2014, 19/2015), hrvatske su županije dužne objaviti izvješća o stanju u prostoru koja se odnose na četverogodišnje razdoblje provedbe. Izvješća na taj način postaju koristan alat za planiranje daljnjih aktivnosti na području pojedine županije te omogućuju bolje sagledavanje prostora i njegovog kapaciteta za daljnji razvoj.

U ovoj aktualnoj temi predstavljamo Primorsko goransku županiju (PGŽ) kao primjer promišljenog pristupa budućem društveno-gospodarskom razvoju, a koji uvažava regionalne specifičnosti prostora. U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je sustav prostornog uređenja, a njegova se uspješnost ogleda u izrađenim prostornim planovima regionalne i lokalne razine. Temeljni dokument prostornog uređenja je Prostorni plan Primorsko-goranske županije usvojen u rujnu 2013. godine, s kojim je usklađena županijska razvojna strategija za razdoblje 2016. – 2020. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije obvezna je podnijeti Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 2013. – 2016. zasnovano na stručnim podlogama, među ostalima i onom gospodarskom. Primorsko-goranska županija svojom obalom, morem, otocima i planinama predstavlja Hrvatsku u malom. Njenom prostorno-gospodarskom upravljanju stoga treba posvetiti posebnu pažnju.

Turizam kontinuirano raste pa je prijeko potrebno usklađivati razmještaj osnovnih gospodarskih djelatnosti i tako očuvati atraktivnost prostora. Prostorni konflikti omeli bi razvoj ukupnog županijskog gospodarstva, a turizam bi, kao jedan od najvažnijih sektora, naišao na ozbiljna ograničenja. Usto, raznolikost prostora županije upućuje na subregionalizaciju, to jest podjelu na najmanje tri mikroregije: Priobalje, Gorski kotar i Otoci. Među mikroregijama uočavaju se značajne gospodarske razlike.

Za potrebe izrade Izvješća o stanju u prostoru za razdoblje 2013. – 2016., izrađena je stručna podloga Analiza gospodarstva s projekcijama i scenarijima i gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije do 2030. godine koja obuhvaća analizu stanja gospodarstva županije te razvojne projekcije i scenarije. Analizirano je proteklih desetak godina razvoja gospodarstva PGŽ-a i sadašnje stanje. Na toj osnovi izrađene su projekcije gospodarskog razvoja PGŽ-a u razdoblju relevantnom za određivanje prostorno-ekonomske politike.

Gospodarstvo Primorsko-goranske županije analizirano je na razini regije i na razini mikroregija Gorskog kotara, Otoka i Priobalja. Analiza obuhvaća dosadašnja gospodarska kretanja s naglaskom na njihovu prostornu dimenziju (gdje god je to bilo moguće s obzirom na dostupnost podataka analiza je obuhvatila i mikroregije), kako bi se utvrdio stupanj gospodarske razvijenosti i sektorske specijalizacije i tako omogućio uvid u prostorni aspekt gospodarskog razvoja županije.

Stručna podloga je obuhvatila:
• sažeti pregled makroekonomskog okruženja PGŽ-a (na razini Hrvatske)
• pregled makroekonomskih kretanja u gospodarstvu PGŽ-a (kretanje BDP-a, zaposlenosti, nezaposlenosti, proizvodnosti i investicija, vanjskotrgovinska razmjena)
• pregled kretanja indeksa razvijenosti, indeksa gospodarske snage PGŽ-a te stanja u obrtništvu
• analizu poduzetničkih potpornih institucija
• analizu fiskalnih i institucionalnih kapaciteta PGŽ-a i JLS-ova na području PGŽ-a (provedena je anketa u kojoj je sudjelovalo svih 36 JLS-ova u PGŽ-u)
• usporedbu županija Republike Hrvatske prema identificiranim dimenzijama društvenogospodarskog razvoja • projekcije i scenarije gospodarskog razvoja PGŽ-a do 2030. godine
• razvojne potrebe i mogućnosti te ograničenja daljnjeg gospodarskog razvoja PGŽ-a.

Premda vrijednosti nekih od pokazatelja gospodarske aktivnosti bilježe nepovoljna kretanja, PGŽ u usporedbi s drugim hrvatskim županijama uspijeva zadržati visoku poziciju. Indeksi razvijenosti PGŽ-a i JLS-ova na području PGŽ-a ukazuju na iznadprosječne vrijednosti ostvarene u razdoblju od 2014. do 2016. PGŽ se svrstava u četvrtu kategoriju u kojoj se nalaze najrazvijenije hrvatske županije, dok gotovo 89 posto gradova i općina u ovoj županiji bilježi vrijednost indeksa veću od 100. Svega se četiri JLS-a s prostora PGŽ-a svrstavaju u četvrtu kategoriju, s vrijednošću indeksa ispod hrvatskog prosjeka, dok u najnerazvijenijim skupinama (1., 2. i 3.) nema niti jednog.

Prema indeksu gospodarske snage, PGŽ je 2016. i 2017. godine bio na visokom trećem mjestu. Prema osnovnim dimenzijama društveno-gospodarskog razvoja, PGŽ karakterizira iznadprosječni financijski kapacitet, iznadprosječni BDP po stanovniku (u odnosu na hrvatski prosjek), razvijeno poduzetništvo, iznadprosječna investicijska aktivnost i ulaganja u zaštitu okoliša. Istovremeno, strukturu gospodarstva obilježava veća zastupljenost tercijarnih djelatnosti od proizvodnih te relativno nepovoljna starosna struktura stanovništva i iznadprosječni intenzitet turističke aktivnosti.

U stručnoj podlozi komentirano je i dosadašnje ostvarenje projekcija2 razvoja županijskog gospodarstva za razdoblje do 2020. godine s polaznom 2010. godinom. To je bilo nužno jer je u izradi projekcija i scenarija razvoja PGŽ-a do 2030. primijenjen isti metodološki postupak. Predviđena su stoga tri moguća scenarija: 1) Županija skromnog rasta i nedovoljnog razvoja, 2) Županija umjerenog rasta i razvoja te 3) Uspješna županija. Buduća gospodarska namjena prostora ovisit će o razvojnim scenarijima i konfliktima u prostoru koje scenariji mogu implicirati te institucionalnom kapacitetu nositelja gospodarske politike.

U projekcijama regio-novosti, broj 13, ožujak 2019. 3 1 Projekcije i scenariji gospodarskog razvoja Primorsko-goranske županije za potrebe Županijskog prostornog plana, Ekonomski regio-novosti, broj 13, ožujak 2019. 4 do 2030. godine pretpostavljen je određeni institucionalni kapacitet, pa stručna podloga obuhvaća analizu i ocjenu sposobnosti nositelja razvojne politike za provedbu nekog od odabranih scenarija budućeg razvoja županije. Provedena anketa i analiza ukazuju na potrebu za jačanjem institucionalnog kapaciteta i kadrova u javnim institucijama u području strateškog planiranja i upravljanja projektima.

Kapaciteti za formuliranje i provedbu razvojne politike značajno se razlikuju među jedinicama lokalne samouprave i unutar pojedinih mikroregija. Ispitanici su procijenili da nedostaje djelatnika za formuliranje i provedbu županijske razvojne politike. Analiza financijskih kapaciteta također ukazuje na velike razlike među gradovima, a pogotovo među općinama. Razlike su velike i među mikroregijama PGŽ-a. Stručna podloga sadrži stoga i konkretne preporuke i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se ojačali institucionalni i fiskalni kapaciteti i omogućilo ostvarenje najpoželjnijeg razvojnog scenarija.

Prepoznavanje važnosti sadržaja koji obuhvaća stručna podloga omogućuje zaključivanje o učincima provedenih i poduzetih aktivnosti i promišljanje o mogućim smjerovima (na temelju predloženih scenarija i projekcija) razvoja hrvatskih županija, odnosno regija. Integrirani sustav praćenja i izvještavanja o učincima provedbe aktivnosti, programa i projekata u prostoru pojedinih županija, u idealnom bi slučaju trebao povezivati praćenje promjena u prostoru i praćenje provedbe županijskih razvojnih strategija te strateških razvojnih dokumenata općina i gradova koji se nalaze na administrativnom području konkretne županije, što bi omogućilo uvid u razvoj svake pojedine županije. Povezan s izvještavanjem o provedbi politike regionalnog razvoja na nacionalnoj razini, takav sustav predstavljao bi osnovu daljnjeg promišljanja regionalnog razvoja kao i donošenja odgovarajućih mjera regionalne politike.