TRADICIJSKA BARKA - OTVARANJE PUTA ZA INTERKULTURNO SPAJANJE
Lovran, "Kuća lovranskega guca", 31.01.2025.
Izvor: Turizmoteka Foto: lovran.hr
Pomorska kulturna baština predstavlja neprocjenjiv potencijal za inovativni razvoj i povećanje atraktivnosti područja. Valorizacija po kreativnom modelu participativnosti lokalnog stanovništva može doprinijeti atraktivnim sadržajima koji će ojačati imidž ali i ponos lokalne zajednice.
U Lovranu je dr.sc. Romana Lekić održala predavanje koje je dalo prikaz kako se kroz tradiciju obnove „Lovranskog guca“ i slične primjere može interkulturalno spojiti kroz kreativnu turističku ponudu. Povijest brodogradnje i put od drevnih jedrenjaka i parobroda do današnjih dana značajan je kao povijesni razvoj turizma u kome Lovran ima posebnu ulogu. Pomorska baština u takvom kontekstu preko sustava prezentacije turističkih atrakcija i doživljajne interaktivne animacije dobiva funkciju diobe narativa.
U predavanju je istaknut primjer koji je svjetska turistička atrakcija. To je California - Big Valley Band Pomo Indijanaca koji ugošćuje svoj Tule Boat Festival, trodnevni događaj u državnom parku Clear Lake otvoren za javnost, s izradom čamaca, utrkama, plemenskim plesovima i demonstracijama zanata vezanih za izradu kanua.
Uz ovaj primjer dan je uvid i u tradicijski ritual našeg otoka Visa, iz Komiže. Na sv. Nikolu spaljivanje broda ističe neminovni krug ali i nadu koja nikad ne gasne - pepeo starog broda koristi se za blagoslov novih plovila i to je simbol da je svaki kraj ujedno i novi početak.
U tome se krije čarolija ovog običaja, prožeta tugom, ponosom i dubokom zahvalnošću prema moru i životu.
Počasno mjesto u predavanju zaslužila je i tradicijska batana, Ekomuzej „Batana“ iz Rovinja upisan je u UNESCO-ov Registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Turistička ponuda kroz atraktivan interaktivni program u Rovinju koji je vezan za ovu tradicijsku brodicu doživljajni je primjer.
Naglasak u predavanju bio je i na uvidu u izložbu “Jadranski pomorci na Arktiku“ iz 2023.g. Bila je posvećena 150. obljetnici austrougarske ekspedicije na Sjeverni pol (1872-1874.) koja je tamo otkrila dotad nepoznato otočje. Arhipelag kojeg su upisali u pomorske karte otada nosi naziv Zemlja Franje Josipa, prema tadašnjem austrougarskom monarhu i jednom od donatora ekspedicije. Jedan od rtova novog otočja dobio je ime Fiume, prema talijanskom (svojedobno i ugarskom) nazivu za grad Rijeku.
Više od polovice posade koja tada dospjela najsjevernije od svih, njih 12-orica bili su hrvatski mornari, a bili su i s Kvarnera, pa su ih vođe ekspedicije nazvali – Quarneroli.
Jedan od njih je bio i Vicko Palmić iz Lovrana uz Jakova Sučića iz Voloskog i Frane Letiša iz Opatije.
Istaknut je i projekt ARCA ADRIATICA, vrijedan preko 3 milijuna eura, koji je nastavak uspješnog projekta MALA BARKA 2, čiji je glavni cilj bio razvoj zajedničkog turističkog proizvoda koji valorizira, štiti i promiče bogatu pomorsku baštinu pograničnog područja. Sufinanciran je sredstvima Europske unije u okviru Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija-Hrvatska 2014. – 2020.
Svi ti napori u obnovi tradicije doveli su da je 2022.g. umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Predstavljen je doživljajni model kružne kreativnosti kroz cijeli niz sadržaja koji može potrajati i nekoliko dana. To su priče o tome kako je more i mandrač ( mala luka kao privezište za čamce) u Lovranu značio život. Pozornica je gradić Lovran koji je umjesto obrambene arhitekture izabrao „otvaranje prema moru” gdje se „otvorio cijelom svijetu”.
Predloženi su sadržaji i aktivnosti gdje bi bili uključeni gosti i turisti zajedno s domaćim stanovništvom. Otkrivanje „tajni“ npr. ploveći na „latinsko jidro“ i kroz tajnu tradicijske astronomske navigacije koja isto tako može biti dio večernjeg programa uz interpretaciju mitološke slike noćnog neba na pučini. Tu je svakako i učenje ruže vjetrova, zajedničko ribarenje, zajedničko jedrenje i plovidba kroz Kvarnerski zaljev.
Kroz storytelling o slavnim pomorcima i brodograditeljima iz Lovrana i Kvarnera veliko finale je zajedničkim slavljem domaćina i gostiju koji bi obilježio taj doživljajni boravak za pamćenje. Naravno uz ples „potresujku” i pjesmu „Ta tvoja barka mala” i uz slavne pjesme o moru Ljube Kuntarića iz Voloskog. Sastavni i neizostavni dio je i kulinarski program gdje će se spremati lokalni specijaliteti
Interpretacijom kroz kružnu kreativnost zadovoljava se unutarnja ljudska potreba za ponovnim oživljavanjem i prikazivanjem tradicijskih pomorskih sadržaja. To je istodobno nostalgija za izgubljenom ili zaboravljenom zavičajnom tradicijom, i potreba da se ta ista tradicija, koja predstavlja identitet, simbol i osobnu kartu Lovrana nadopuni i nastavi, udovoljavajući i ljubavi prema rodnom kraju.
Zaključno istaknuto je koliko je uključivanje lokalne zajednice i tradicije bitno za gostoljubivost kroz predstavljeni interaktivni doživljajni model gdje se kroz tradicijske rituale vezane za brod, more i pomorce uz ritam, ples i pjesmu spaja prošlost i sadašnjost za bolju budućnost.